U svakodnevnom govoru vrlo često čujemo za izraz „crijevna viroza“ koji karakterizira upalni proces virusnoga podrijetla u želucu i tankom crijevu. Medicinski rječnik za taj proces predviđa naziv „virusni gastroenteritisom“. Ali, kako god ga mi nazivali, riječ je o učestalim poremećajima kojih nije pošteđena nijedna dobna skupina, a posebice ne djeca. Simptomi su mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, opća slabost, groznica, gubitak teka, proljev i povišena tjelesna temperatura, a mogu se manifestirati u razdoblju od nekoliko dana do tjedana.
Na udaru virusa
Razvoj bolesti u odraslih osoba najčešće nema težih posljedica, no u dojenčadi i djece mogu se javiti ozbiljnije komplikacije, većinom prouzročene dehidracijom. Virusi koji uzrokuju gastroenteritis oštećuju stanice crijevne sluznice, utječu na gubitak tekućine, što rezultira proljevom i lošom apsorpcijom hranjivih tvari. Virusni gastroenteritis, odnosno upalu želuca i crijeva, mogu prouzročiti mnoge vrste virusa, a najčešći su veoma zarazni rotavirusi, neki serotipovi adenovirusa, a u novije im se vrijeme pridružuju virusi Norwalk i Sapporo. Za te su viruse tipične eksplozivne zaraze u izoliranim skupinama poput vrtića i škola tijekom cijele godine. Zaraze se šire hranom i uporabom istih predmeta. Osoba može biti prijenosnik zaraze putem stolice i do tri mjeseca nakon nestanka simptoma, jer su Norwalk i Sapporo virusi poprilično otporni na djelovanje želučane kiseline.
Kako ublažiti simptome
Crijevna viroza može biti prouzročena i drugim virusnim sojevima poput onih koji pripadaju grupi adenovirusa i u manjoj mjeri astrovirusa. Najčešće napadaju djecu, a simptomi mogu trajati od pet do 12 dana. Procjenjuje se da je u dobi od tri godine više od 95 posto djece imalo epizodu virusnog gastroenteritisa prouzročena rotavirusom. Infekcija je veoma rijetka u dobi do šest mjeseci i to vjerojatno zbog zaštitna djelovanja majčinih antitijela (IgG) koje je dijete dobilo placentom i dojenjem. Rotavirusne zaraze najčešće vladaju tijekom hladnih mjeseci u područjima s umjerenom klimom, a mogu prouzročiti teški gastroenteritis u dojenčadi i male djece s veoma neugodnim i iscrpljujućim simptomima. Jedna od većih teškoća jest dehidracija, te je bitno napomenuti da u slučaju da se tekućina ne može popiti, nužna je infuzija. Stoga ne čudi da čak 50 posto djece sa simptomima zaraze rotavirusom bude hospitalizirano. U liječenju je stoga važno nadomjestiti izgubljenu tekućinu i elektrolite, odnosno soli i minerale. U lakšim je slučajevima najvažnije ublažiti simptome bolesti, tj. konzumirati laganu hranu i nezaslađene čajeve, a za obnovu crijevne mikroflore konzumirati probiotičke proizvode. Većina se infektivnih mikroorganizama prenosi prljavim rukama i najbolja je prevencija obična higijena, odnosno pranje ruku i namirnica.