Zimsko vrijeme praćeno niskim temperaturama i hladnoćom, snijegom i oštrim vjetrovima, mnogi građani provode sa svojim obiteljima u prirodi ili šetnjama gradom, grudanjem, sanjkanjem i skijanjem i svim tako poznatim zimskim radostima. No, pritom valja obratiti pozornost na adekvatnu zaštitu kože ruku i lica. Jer, ljetna njega kože više nije dovoljna te čak i najzdravija i održavana koža u zimskim mjesecima traži dodatnu, pojačanu njegu i brigu.
Naročito dječja. Jer, upravo se kod djece koja tijekom većeg dijela godine imaju normalnu kožu, u zimskim mjesecima opaža pojava suhe kože. Naime, uslijed utjecaja „zimskih radosti“, grudanja i igranja u snijegu, ali i hladnijeg vremena i vjetra, te suhog zraka u zatvorenim prostorijama planinarskih domova i ugostiteljskih objekata kao i naših obiteljskih domova s centralnim grijanjem, često dolazi do dehidracije kože, zbog čega se preporuča korištenje ovlaživača zraka, koji će spriječiti isušivanje prostorija i negativan utjecaj na kožu. Stalne promjene temperatura toplo – hladno, kao i nagli ulasci izvana u zagrijane prostorije, kao i izlasci na hladnoću i vjetar, također mogu negativno utjecati na kožu.
Prvi znaci suhe kože su: svrbež, ljuštenje i zatezanje kože, iritacija i ponekad pojava otočića suhe, zadebljane, crvene, ljuskave kože – ekcema. Osjeća se gubitak napetosti i punoće kože uz pojavu naboranosti. Na dodir suha koža može biti gruba.
U zimskim je mjesecima stoga vrlo važna odgovarajuća njega lica i šaka. Zimska njega suhe kože lica temelji se na primjeni masnijih krema koje sadrže linolnu kiselinu, glicerol, ureu, laktate te omega masne kiseline. Kod vrlo osjetljive kože lica preporučuje se kod umivanja tekuću vodu zamijeniti termalnom vodom ili čajem lipe sobne temperature. Isto tako, kod njege šaka, uz primjenu spomenutih krema, važno je i nošenje pamučnih (nikako vunenih) rukavica.
Premda je sunce zimi slabijeg intenziteta, odnosno zanemariv je njegov utjecaj, svakako valja voditi računa i nikako ne zanemariti ultraljubičasto zračenje, koje je u višim planinskim predjelima, gdje se nalazi većina posjećenih skijališta, intenzivnije i jače. Uz činjenicu da snijeg reflektira sunčeve zrake, mogućnost oštećenja kože tim je veća, čak i više nego u ljetnim mjesecima.
Usne također zahtijevaju posebnu njegu jer nemaju lojne žlijezde koje izlučuju esencijalne masti. Ujedno, usne zadržavaju manje vlage. Djelovanjem vjetra i hladnog zraka, naročito kod djece, dolazi do pojave ispucanih usana. Nesvjesna reakcija na ispucale usne najčešće je oblizivanje. No, oblizivanjem usnice nećete ovlažiti, nasuprot, dodatno ćete ih isušiti. U svakodnevnoj njezi ispucanih usana preporučuju se jednostavni balzami. Vazelin, shea maslac, pantenol, vitamin E su sastojci koji jako dobro i učinkovito vlaže usne, stoga pri odabiru krema i balzama valja voditi računa da sadrže upravo te sastojke.
Spomenimo također kako je uz vanjsku brigu i njegu kože iznimno važna i priprema kože iznutra. A tu je riječ o kvalitetnoj prehrani bogatoj mineralima, vitaminima i esencijalnim tvarima koje podižu imunitet cijelog organizma, a pa tako i najvećeg organa i zaštitnika od vanjskih utjecaja – kože.
Konzumirajte što više voća i povrća bogatog željezom i vitaminom C, koji jačaju imunitet, a koži osiguravaju svjež i zdrav izgled, poboljšavaju elastičnost i tonus krvnih žila, štite ih te sprječavaju njihovo oštećenje i pucanje prilikom izlaganja velikim temperaturnim promjenama, a time i pojave crvenila na površini kože.
U zimskim i hladnim uvjetima nije dobro koristiti hidratantne kreme, jer se na niskim temperaturama u njima smrzavaju molekule vode i stvaraju oštre kristaliće koji dodatno iritiraju i oštećuju kožu, te dovode do njezina pucanja i još jačeg isušivanja. Hidrataciju stoga preporučujemo navečer i tijekom noći kako bi se koža tijekom noći obnovila, dok na otvorenom koristite masnije i bogatije kreme.