Što je kalprotektin u stolici?

Kalprotektin je upalni protein. Ako se određuje u uzorku stolice, ukazuje na upalne bolesti crijeva i može biti probirni test prije endoskopskih zahvata (kolonoskopije).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome bolesti crijeva (kao što su učestala bol ili grčevi u trbuhu, krvave ili proljevaste stolice, iznenadni gubitak tjelesne težine, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti) ili kada vaš liječnik posumnja da bolujete od upalnih crijevnih stanja poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Određivanje fekalnog kalprotektina omogućuje razlikovanje relativno učestalog poremećaja iritabilnog crijeva od prethodno navedenih rijetkih oboljenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba donijeti uzorak stolice. Skupite uzorak stolice u čistu i suhu posudicu (preuzetu u laboratoriju ili kupljenu u ljekarni). Uzorak stolice treba uzeti izbjegavajući kontakt s vodovodnom vodom.

Rezultat testiranja je kvantitativan i predstavlja broj tj. količinu kalprotektina u jedinicama mjere: µg kalprotektina / g stolice. Rezultati mjerenja < 50 µg/g su negativni. Kalprotektin > 120 µg/g smatra se pozitivnim. Za interpretaciju rezultata kalprotektina od 50 do 120 µg/g (granično pozitivni) potrebno je ponoviti određivanje kalprotektina u drugom uzorku stolice za 4-6 tjedana.

Rezultati su najčešće gotovi isti dan ili najkasnije naredni radni dan (od ponedjeljka do petka). 

Kako se pripremiti?

Pretraga se ne preporučuje za vrijeme uzimanja nesteroidnih protuupalnih

lijekova (Aspirin, Andol, Ibuprofen itd.)

Što je kompletan pregled mokraće?

Kompletan pregled mokraće obuhvaća makroskopsku, kemijsku i mikroskopsku analizu. Makroskopskom se utvrdi izgled i boja, a test trakom kemijska analiza. Pregled mokraće test trakom omogućuje na brz i jednostavan način dobivanje informacija o metabolizmu glukoze, funkciji bubrega, acidobaznoj ravnoteži u organizmu, eventualnom prisustvu bakterija i koncentraciji otopljenih tvari u urinu. Mikroskopskim pregledom sedimenta dobivenog taloženjem mokraće možemo otkriti pojavu krvnih stanica u urinu, eritrocita i leukocita. U sedimentu vidimo i bubrežne stanice te stanice s vanjske površine spolovila, bakterije, kristale, soli, sluz, itd. Nalaz nekih od navedenih elemenata sedimenta može ukazivati na bolest bubrega i/ili mokraćnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kompletan pregled mokraće trebate kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu zdravlja, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Što obuhvaća pretraga?

Za kompletnu analizu mokraće treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila. Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Upute za davanje uzorka mokraće

Što je okultno krvatrenje (krv u stolici)?

Ovim testom nastojimo otkriti okultno (prikriveno, neprimjetno) krvarenje u gastrointestinalnom traktu koje ima za posljedicu pojavu oku nevidljivih tragova krvi (hemoglobina) u stolici.

Kada trebate pretragu?

Ova pretraga provodi se na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja u svrhu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

Što obuhvaća pretraga?

Postupak testiranja sastoji se od dvije faze koje provode pacijent i zdravstveni (laboratorijski) djelatnik. Prvu fazu postupka provodi pacijent kod kuće na način da pravilno prikupi uzorke stolice. Potrebno je uzeti po dva mala uzorka s različitih mjesta na površini tri uzastopne stolice u odgovarajuće posudice (npr. uzorke stolice I u posudicu I, uzorke stolice II u posudicu II, uzorke stolice III u posudicu III). Označite posudice imenom i prezimenom. Pohranite posudice s uzorcima stolice u hladnjaku (najduže 5 dana) i odmah nakon uzimanja treće stolice dostavite u laboratorij.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

7 dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.). Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i hematurije (pojava krvi - eritrocita u urinu).

Što je urinokultura?

Urinokultura je mikrobiološka pretraga koja se radi za dokazivanje bakterija u mokraći i određivanje osjetljivosti bakterija na antibiotik (antibiogram). Na taj način je moguće dijagnosticirati infekcije mokraćnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Simptomi infekcije mokraćnog sustava su bol ili pečenje pri mokrenju, česti nagon na mokrenje, krv u urinu ili bakterije u urinu. Ukoliko nema simptoma infekcije, a prilikom kompletnog pregleda mokraće se nađu bakterije u mokraćnom sedimentu ili pozitivni nitriti test trakom, potrebno je napraviti urinokulturu i antibiogram.

Što obuhvaća pretraga?

Za urinokulturu treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila. Postupak testiranja sastoji se od dvije faze koje provode pacijent i zdravstveni (laboratorijski) djelatnik. Prvu fazu postupka provodi pacijent kod kuće na način da pravilno (sterilno) prikupi uzorak mokraće. Uzorak mokraće treba dostaviti u laboratorij unutar 2 sata.
Rezultati su gotovi za nekoliko dana (za rast bakterija u kulturi je potrebno najmanje 24 sata, a za antibiogram narednih 24 sata).

Kako se pripremiti?

Da bi se izbjegla mogućnost takozvanih lažno pozitivnih nalaza urinokulture (kontaminacija mokraće bakterijama s kože genitalne regije ili s ruku), potrebno je pridržavati se uputa za pravilno uzimanje uzorka mokraće. Pogledajte upute za pravilno uzimanje uzorka mokraće za urinokulturu.

Urinokultura - upute

Što je APTV ?

APTV je brzi test za otkrivanje poremećaja unutrašnjeg puta zgrušavanja. Testom je moguće otkriti hemofiliju, a koristi se i za praćenje heparinske terapije.
Rezultat se izdaje u sekundama i kao omjer (radi ujednačavanja rezultata iz različitih laboratorija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada je potrebno isključiti nasljedni (hemofilija) ili stečeni poremećaj u zgrušavanju krvi, ako se pripremate za operaciju, ako imate bolesnu jetru ili ste na terapiji nefrakcioniranim heparinom.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje APTV uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje APTV).

Što su D-dimeri?

D-dimeri su razgradni produkti fibrinogena, odnosno fibrinskog ugruška. Povećane vrijednosti D-dimera ukazuju na povećano stvaranje ugrušaka. Ovaj test ima dijagnostičku važnost u otkrivanju diseminirane intravaskularne koagulopatije (DIK) i akutne vaskularne bolesti, uključujući plućnu emboliju i duboku vensku trombozu.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome duboke venske tromboze (bol u nozi, oteklinu, toplinu, promjenu boje kože, crvenilo) ili plućne embolije (jaku bol u prsnom košu, gušenje, osjećaj gubitka zraka, lupanje srca), ako uzimate oralne kontraceptive te kod svake sumnje na tromboembolijsku bolest.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje D-dimera uzima se krv iz vene. Nalaz je gotov unutar 1 sata.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je fibrinogen?

Fibrinogen je protein koji sudjeluje u zgrušavanju krvi. Pod djelovanjem drugih čimbenika zgrušavanja stvara ugrušak i tako sprječava gubitak krvi. Stvara se isključivo u jetri, a njegovo povećanje povezano je i s upalama, tumorima, traumama, opeklinama.
Povišene vrijednosti fibrinogena mogu se normalno naći u trudnoći.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako se pripremate za operaciju, ako uzimate ili planirate uzimati oralne kontraceptive, ako bolujete od reumatskih ili vaskularnih bolesti, ako imate akutnu ili kroničnu bolest jetre, ako ste naglo izgubili puno krvi (akutno krvarenje).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje fibrinogena uzima se krv iz vene. Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje fibrinogena).

Što je kompletna krvna slika?

Kompletnom krvnom slikom određujemo ukupan broj krvnih stanica (eritrociti, leukociti i trombociti), količinu hemoglobina, hematokrita, kao i eritrocitnih parametara (MCV, MCH i MCHC).
Osnovna razlika kompletne krvne slike (KKS) u odnosu na krvnu sliku (KS) je što se unutar KKS leukociti dodatno diferenciraju na subpopulacije: granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili), limfocite i monocite. To pomaže u razlikovanju akutne i kronične upale te bakterijske i virusne infekcije.
Kompletna krvna slika je pretraga koja se odnosi SAMO na krvne stanice. Za mjerenje glukoze, kolesterola, enzima i sl., treba po preporuci liječnika tražiti zasebne pretrage, jer to ne obuhvaća kompletna krvna slika

Kada trebate pretragu?

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako se osjećate loše, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na anemiju, infektivnu mononukleozu, leukemiju, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako ste na kemoterapiji ili imate poremećaje zgrušavanja krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kompletne krvne slike uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je krvna grupa?

Krvna grupa je naziv za obilježja (antigene) koji se nalaze na površini crvenih krvnih stanica, eritrocita. Postoje 4 krvne grupe ABO sustava (A, B, AB ili O). Ako se na eritrocitima nalazi i Rh antigen, osoba ima Rh-pozitivnu krvnu grupu, a ako Rh-antigen nije prisutan, osoba je Rh-negativna. Određivanje Rh-faktora posebno je značajno za trudnice (zbog Rh-senzibilizacije tijekom trudnoće).
Krv koja se prima putem transfuzije mora biti krvne grupe identične primatelju (krv dobrovoljnog davatelja i primatelja moraju biti kompatibilne) kako ne bi došlo do imunološkog odgovora, odnosno transfuzijske reakcije koja može imati vrlo ozbiljne posljedice po zdravlje primatelja. Prilikom svakog određivanja krvne grupe radi se istovremeno i provjera postojanja antieritrocitnih protutijela u krvi. Istu krvnu grupu imamo cijeli život, dok je pojava antieritrocitnih protutijela promjenjiva.

Kada trebate pretragu?

Određivanje krvne grupe radi se obvezno prije operacijskih zahvata, prije primanja transfuzije krvi, prije darivanja krvi, prije darivanja nekog organa za transplantaciju, prilikom prvog pregleda trudnice ili prije začeća, te u slučaju utvrđivanja krvnog srodstva s nekom osobom.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje krvne grupe uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi unutar 2 dana.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je protrombinsko vrijeme?

Protrombinsko vrijeme je brz i osjetljiv test koji se koristi u dijagnostici koagulacije, odnosno zgrušavanja krvi. Testom se mjeri vrijeme potrebno da dođe do zgrušavanja u uzorku krvi (plazmi). Rezultat se izražava u postotku, odnosno udjelu (>0,70), ili kao INR vrijednost (internacionalni normirajući omjer) radi ujednačavanja rezultata iz različitih laboratorija.
Nekim lijekovima nastoji se smanjiti brzina zgrušavanja, pa je rezultat testa tada manji (udjel), odnosno veći (INR). Preporuka za praćenje oralne antikoagulantne terapije je INR: 2,0-3,5.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako znate da imate neki nasljedni ili stečeni poremećaj zgrušavanja, ako želite uzimati ili već uzimate oralne kontraceptive, ako se pripremate za operaciju, imate bolesnu jetru, potkožna krvarenja (hematome), a naročito ako uzimate lijekove „protiv zgrušavanja krvi“ (npr. martefarin, varfarin).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje protrombinskog vremena uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje protrombinskog vremena).
NAPOMENA osobama koje su na oralnoj antikoagulantnoj terapiji: NE UZETI lijek neposredno prije vađenja krvi!

Što su retikulociti ?

Retikulociti su nezrele crvene krvne stanice, tj. predzadnji stadij u sazrijevanju eritrocita, tzv. mladi eritrociti.
Smanjen broj retikulocita znak je neučinkovitog stvaranja eritrocita, a javlja se u anemijama zbog nedostatka željeza i vitamina (B6, B12 i folata), kao i u anemijama kroničnih bolesti (kronične upale, tumori, kronična bolest bubrega, endokrini poremećaji, aplastična anemija).
Povećan broj retikulocita pokazatelj je uspješnosti liječenja anemija.

Kada trebate pretragu?

Određivanje retikulocita naročito je važno u dijagnostici anemije (slabokrvnost, smanjen broj eritocita i/ili snižena koncentracija hemoglobina u krvnoj slici).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje retikulocita uzima se krv iz prsta ili iz vene.
Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je sedimentacija eritrocita?

Sedimentacija eritrocita je proces nakupljanja eritrocita u veće ili manje nakupine koje se talože (sedimentiraju) na dno epruvete u trajanju od jednog sata.

Kada trebate pretragu?

Određujemo je kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti.
Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje sedimentacije eritrocita uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je AMH?

AMH je hormon koji stvaraju spolne žlijezde, jajnici i testisi. Koncentracije AMH u krvi značajno ovisi o spolu i dobi. U žena tijekom reproduktivne dobi, koncentracija AMH u krvi odgovara ovarijskoj rezervi tj. potencijalnom broju nezrelih jajnih stanica koje mogu biti pobuđene u menstruacijskom ciklusu i dati zrelu, za oplodnju spremnu jajnu stanicu. Kako taj broj starenjem opada, koncentracija AMH u krvi s godinama se proporcionalno smanjuje.
Suprotno tome, žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOSy) imaju povišenu koncentraciju AMH u krvi (neovisno o ovarijskoj rezervi).

Kada trebate pretragu?

Koncentraciju AMH određujemo kod procjene funkcije jajnika, problema plodnosti, utvrđivanja ulaska u menopauzu te kod žena s policističnim jajnicima.
U rijetkim slučajevima karcinoma jajnika koji stvara AMH, AMH se može određivati i kao tumorski biljeg (prije i za vrijeme terapije).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AMH uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je androstendion?

Androstendion je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama te muškim i ženskim spolnim žlijezdama (testisi i jajnici).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) i/ili kada imate promjene na koži koje se dovode u vezu s viškom androgena kod žena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje androstendiona u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju androstendiona unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje androstendiona.
Na koncentraciju androstendiona mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, neki lijekovi u terapiji karcinoma prostate, itd).

Što je DHEA?

Dehidroepiandrosteron (DHEA) je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama i u muškaraca i u žena.

Kada trebate pretragu?

Višak androgena kod žena povezan je s poremećajima u menstruacijskom ciklusu i smanjenom plodnošću te s promjenama na koži kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje DHEAs uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju DHEA unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje DHEA.

Što je estradiol?

Estradiol (E2) je ženski spolni hormon koji stvaraju jajnici paralelno s rastom i dozrijevanjem jajne stanice u svakom mjesečnom ciklusu. Mjerenje estradiola u krvi služi za procjenu endokrine uloge jajnika, ali indirektno govori i o paralelnom dozrijevanju jajne stanice, odnosno vjerojatnosti oplodnje i zanošenja. Estradiol se stvara u velikim količinama tijekom trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), iznenadno i produženo vaginalno krvarenje, kada ste u postupku potpomognute reprodukcije (IVF) i treba pratiti učinak lijekova za stimulaciju jajnika i kada treba potvrditi je li nastupila menopauza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje estradiola uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju estradiola unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje estradiola.
Za praćenje stimulacije jajnika, E2 se određuje u I fazi ciklusa, prema preporuci ginekologa i paralelno s UZV mjerenjem.
Na koncentraciju E2 mogu utjecati lijekovi (klomifen, oralni kontraceptivi, kortikosteroidi).

Što je FSH?

FSH je hormon hipofize koji upravlja radom spolnih žlijezda, jajnika i testisa. FSH regulira obje važne uloge spolnih žlijezda, a to su endokrina (stvaranje ženskih i muških spolnih hormona) i gametogena (rast i dozrijevanje ženskih i muških spolnih stanica, jajne stanice i spermija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili smanjen broj i/ili pokretljivost spermija. FSH se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca.
Određivanje FSH može potvrditi je li nastupila menopauza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje FSH uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju FSH unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje FSH.
Na koncentraciju FSH mogu utjecati lijekovi (klomifen i oralni kontraceptivi).

Što je inzulin?

Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača. Bez inzulina glukoza ne može iz krvi prijeći u tjelesne stanice, a bez glukoze, stanice „gladuju“ tj. nemaju dovoljno energije.
Dijabetes tip 1 (stari naziv: dijabetes ovisan o inzulinu) je bolest uzrokovana potpunim nedostatkom inzulina koja traje cijeli život.
Dijabetes tip 2 (stari naziv: o inzulinu neovisan dijabetes) je bolest uzrokovana djelomičnim nedostatkom lučenja inzulina i/ili smanjenom osjetljivošću (rezistencija) tkiva i stanica na djelovanje inzulina.
Inzulinska rezistencija je smanjena sposobnost reagiranja na učinke inzulina. Budući da sve stanice u organizmu moraju dobiti glukozu kako bi imale dovoljno energije, tijelo kompenzira inzulinsku rezistenciju stvarajući dodatne količine hormona inzulina.

Kada trebate pretragu?

Inzulin se određuje u slučajevima kada je poremećena koncentracija glukoze u krvi bilo da se radi o hipoglikemiji (snižena glukoza u krvi) ili hiperglikemiji (povišena glukoza u krvi), kao i u pacijenata koji boluju od dijabetesa tipa 2 i liječnik želi pratiti količinu inzulina koju još stvara gušterača.
Inzulinska rezistencija određuje se u diferencijalnoj dijagnostici dijabetesa tipa 2, ako je razina glukoze i inzulina u granicama referentnog intervala, a postoji sumnja na inzulinsku rezistenciju i kod poremećaja u menstruacijskom ciklusu i sumnje na PCO sindrom (policističan izgled jajnika na ultrazvučnom pregledu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje inzulina i inzulinske rezistencije uzima se krv iz vene.
Inzulinska rezistencija se računa u HOMA kalkulatoru iz podataka o koncentraciji glukoze i inzulina izmjerenih u istom uzorku dok je pacijent natašte.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu je iznimno važno biti natašte.

Što je kortizol?

Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Pomaže u reakciji organizma na stres (fizički i psihički), kontrolira krvni tlak i metabolizam glukoze te djeluje protuupalno. Koncentracija kortizola u krvi se tijekom dana normalno mijenja. Vrijednosti ujutro su više od vrijednosti u popodnevnim i večernjim satima. U krvi je kortizol vezan za proteine, a u urin prelazi samo slobodni kortizol.

Kada trebate pretragu?

Liječnik će zatražiti određivanje kortizola ako imate skup specifičnih simptoma koji se nazivaju Cushingov sindrom, a posljedica su povišene koncentracije kortizola u krvi. Također, razlog mjerenja ovog hormona može biti i sumnja na smanjenu proizvodnju kortizola u nadbubrežnim žlijezdama (Addisonova bolest).
Kod bolesnika koji već imaju dokazan poremećaj u radu nadbubrežne žlijezde, kortizol se može određivati i prilikom praćenja učinka liječenja.
Osim bolesti nadbubrežne žlijezde, na koncentraciju kortizola mogu utjecati stres, trudnoća, bolesti štitnjače, lijekovi (kortikosteroidi, oralni kontraceptivi).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Ponekad je potrebno odrediti kortizol i u krvi i u urinu kako bi se ispravno postavila dijagnoza. Iako je teže pravilno sakupiti mokraću tijekom 24 sata u odnosu na vađenje krvi, slobodni kortizol u urinu je bolja pretraga za one kojima vađenje krvi izaziva stres i zbog toga lažno povišenu koncentraciju kortizola u krvi. Za određivanje slobodnog kortizola potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća).

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Koncentracija kortizola u krvi značajno se mijenja tijekom dana. Stoga je preporučeno vrijeme za uzimanje uzorka krvi ujutro do 10 sati.
Po preporuci liječnika može se određivati i ritam kortizola. U tom slučaju krv se prvi put vadi ujutro do 10 sati, a zatim još jednom popodne iza 16 sati.
Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU

Što je LH?

LH je hormon hipofize koji upravlja radom spolnih žlijezda, jajnika i testisa. LH regulira obje važne uloge spolnih žlijezda, a to su endokrina (stvaranje ženskih i muških spolnih hormona) i gametogena (rast i dozrijevanje ženskih i muških spolnih stanica, jajne stanice i spermija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili smanjen broj i/ili pokretljivost spermija. LH se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca.
U žena, nagli porast LH u krvi sredinom menstruacijskog ciklusa izaziva ovulaciju i omogućuje oplodnju jajne stanice, stoga određivanjem LH možete predvidjeti nastup ovulacije (plodni dani u menstruacijskom ciklusu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LH uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju LH unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje LH.
Za predviđanje ovulacije potrebno je određivati LH počevši od 10. pa sve do 14. dana ciklusa kako bi se pratio porast u izlučivanju hormona iz dana u dan.

Što je progesteron?

Progesteron je hormon koji stvaraju jajnici odnosno žuto tijelo koje nastaje u jajnicima nakon ovulacije jajne stanice u svakom mjesečnom ciklusu. Mjerenje progesterona u krvi služi za potvrdu da se ovulacija dogodila. Progesteron omogućuje pripremu tijela žene za trudnoću pa dovoljne količine ovog hormona u krvi znače i veću vjerojatnost oplodnje i zanošenja.
Progesteron se stvara u velikim količinama tijekom cijele trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), iznenadno i produženo vaginalno krvarenje, kada treba utvrditi dolazi li do ovulacije (plodnosti) u mjesečnim ciklusima i u ranoj trudnoći po preporuci ginekologa.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje progesterona uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju progesterona unutar menstruacijskog ciklusa za potvrdu ovulacije, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 20. do 22. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 20. do 22. dan narednog ciklusa za određivanje progesterona.

Što je prolaktin?

Prolaktin je hormon hipofize koji se izvan trudnoće stvara u malim količinama u oba spola.
Tijekom trudnoće pojačano se luči i potiče stvaranje mlijeka u dojkama.
Benigni tumori hipofize (adenom, prolaktinom) mogu stvarati prolaktin u velikim količinama u oba spola.
Osim bolesti hipofize, na koncentraciju prolaktina može utjecati stres, trudnoća, bolesti štitnjače, lijekovi (antidepresivi, antipsihotici, neki antihipertenzivi, itd).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome izrazito povišene koncentracije prolaktina u krvi (smetnje vida, glavobolja, galaktoreja (mliječni iscjedak iz dojke izvan trudnoće)), kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja, neplodnost), kada imate smanjen libido, koncentraciju testosterona u krvi ili broj i/ili pokretljivost spermija.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje prolaktina uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Koncentracija prolaktina u krvi značajno se mijenja tijekom dana.
Stoga je preporučeno vrijeme za uzimanje uzorka krvi ujutro između 8-10 sati, barem 2 sata nakon buđenja.
Potrebno je mirovati 15 minuta u sjedećem položaju prije vađenja krvi.
Ponekad se prolaktin određuje 30 ili 60 minuta nakon uvođenja intravenske kanile.
U žena treba izbjegavati određivanje prolaktina u sredini menstruacijskog ciklusa (oko ovulacije).

Što je PTH?

Parathormon (PTH) proizvode i otpuštaju u krvotok paratireoidne žlijezde koje su smještene neposredno uz svaki režanj štitnjače. Izlučivanje PTH obrnuto je proporcionalno razini kalcija u krvi. Niska razina kalcija povećava rad paratireoidnih žlijezda i razinu PTH i obrnuto. Uloga PTH je da zajedno s vitaminom D i kalcitoninom mobilizira kalcij i fosfat iz koštanog tkiva, da povećava apsorpciju kalcija iz crijeva te izlučuje fosfate bubrezima.

Kada trebate pretragu?

Mjerenje koncentracije PTH ima klinički značaj u dijagnostici bolesti i poremećaja metabolizma kalcija, dijagnostici primarnog hiperparatireoidizma, lociranju PTH adenoma, praćenju uspješnosti operacije adenoma, dijagnostici paraneoplastičnog sindroma i dijagnostici hipoparatiroidizma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje PTH u krvi uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je SHBG?

SHBG je cirkulirajući plazma protein - globulin koji se stvara u jetri, specifično veže spolne hormone (testosteron, estradiol, itd.) i prenosi ih u krvi. Količina SHBG u cirkulaciji ovisi o dobi i spolu, o povećanom ili smanjenom stvaranju spolnih hormona i o nekim bolestima ili stanjima kao što su bolesti jetre, štitnjače, debljina.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), kada imate promjene na koži koje se dovode u svezu s viškom androgena kod žena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje SHBG uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Na koncentraciju SHBG u krvi mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, itd.).

Što je testosteron?

Testosteron je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u testisima paralelno sa spermatogenezom (dozrijevanje spermija). Mjerenje testosterona u krvi služi za procjenu endokrine uloge testisa, ali nam indirektno govori i o plodnosti muškarca.
Testosteron je prisutan i u krvi žena, ali u značajno nižim vrijednostima nego u muškaraca. Višak testosterona kod žena povezan je s poremećajima u menstruacijskom ciklusu i smanjenom plodnošću.
U krvi je testosteron uglavnom vezan za proteine, a samo mala količina ovog hormona je u slobodnoj formi (slobodni testosteron).

Kada trebate pretragu?

Testosteron se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca. Indikacije za određivanje testosterona kod muškaraca su smanjen broj i/ili pokretljivost spermija u spermatogramu, seksualna disfunkcija (erektilna disfunkcija, poremećaj libida i ejakulacije) ili kod sumnje na tumor testisa.
Kod žena su to poremećaji u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili promjene na koži koje se dovode u svezu s viškom androgena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnog i slobodnog testosterona uzima se krv iz vene. Ukupni testosteron se mjeri direktno.
Slobodni testosteron se računa iz koncentracija ukupnog testosterona i proteinskog prenosioca (SHBG).

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju testosterona unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje testosterona.
Na koncentraciju testosterona mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, neki lijekovi u terapiji karcinoma prostate, itd.).

Što je Anti Tg?

Ovaj test mjeri antitijela na tireoglobulin (Tg) iz štitnjače. Autoantitijela nastaju kad se poremeti imunološki sustav koji dijelove vlastitog tijela prepozna kao strano tijelo.
Prisutnost antitijela na štitnjaču može dovesti do kroničnih bolesti povezanih s hipotireozom ili hipertireozom. Hipotireoza uzrokuje simptome kao što su debljanje, umor, gušavost, suha koža, gubitak kose, netolerancija na hladnoću, zatvor. Hipertireoza može uzrokovati simptome kao što su znojenje, ubrzani rad srca, uznemirenost, drhtanje, umor, poteškoće sa spavanjem te nagli gubitak tjelesne težine.

Kada trebate pretragu?

Određivanje antitijela na štitnjaču prvenstveno služi u dijagnostici autoimune bolesti štitnjače, što znači da ovaj test trebate ako ne znate koji je uzrok Vaše gušavosti ili ako imate druge znakove koji ukazuju na disfunkciju Vaše štitnjače (promjene u tkivu štitnjače uočene ultrazvučnim pregledom i promjene u razini hormona štitnjače (T3, T4, FT3, FT4) i/ili TSH).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti TPO?

Ovaj test mjeri količinu specifičnih autoantitijela na tkivo štitnjače. Autoantitijela se stvaraju kad imunološki sustav pogrešno prepozna dijelove vlastite štitnjače kao strane. Autoantitijela mogu dovesti do kronične upale štitnjače (tireoiditis), oštećenja tkiva i ometanja funkcije štitnjače.
Pozitivna Anti-TPO mogu se ponekad naći i u zdravih osoba, osobito u starijoj populaciji, u nekim neimunološki uvjetovanim bolestima štitnjače ili u autoimunim bolestima drugih organa (npr. šećerna bolest tip I).

Kada trebate pretragu?

Ako hormoni štitnjače (T3, T4, FT3, FT4) i/ili TSH pokazuju odstupanja od normalnih vrijednosti, ako imate promjene u tkivu štitnjače uočene ultrazvučnim pregledom, ako imate poznati autoimuni poremećaj štitnjače, ako ste gušavi te ako ste trudnica s povećanim rizikom za poremećaj funkcije štitnjače.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja u Zagrebu su gotovi isti dan, u ostalim podružnicama sljedeći radni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je T3?

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni.
Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona - hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje. U slučaju manjka hormona štitnjače - hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaja probave.

Kada trebate pretragu?

Ako štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor.
Ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, javit će se simptomi hipertireoze, kao što su povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje T3 i FT3 uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.
Ako ste trudni uvijek treba određivati FT3, a ne T3.

Što je T4?

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni.
Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona - hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje. U slučaju manjka hormona štitnjače - hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaja probave.

Kada trebate pretragu?

Ako štitnjača ne proizvodi dovoljno tiroksina, osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor.
Ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, javit će se simptomi hipertireoze, kao što su povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje T4 i FT4 uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ukoliko uzimate lijekove za liječenje bolesti štitnjače (npr. levotiroksin, Eutirox) potrebno je izvaditi krv prije uzimanja terapije (jer lijek može uzrokovati lažno povišene koncentracije hormona T4 i FT4). Nakon vađenja krvi trebate popiti svoj lijek.

Ako ste trudni uvijek treba određivati FT4, a ne T4.

Što je TSH?

TSH je hormon koji se stvara u hipofizi, a regulira sekreciju hormona štitnjače. TSH stimulira štitnjaču koja proizvodi tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Kada se u krvi smanji koncentracija hormona štitnjače, povećava se oslobađanje TSH iz hipofize i obrnuto. Zbog toga je TSH osjetljiv biljeg za probir poremećaja funkcije štitnjače.

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome hipertireoze (ubrzani rad srca, gubitak težine, nervoza, drhtanje ruku, iritacije očiju i poteškoće sa spavanjem) ili hipotireoze (debljanje, suha koža, zatvor, nepodnošenje hladnoće, umor).
Ako imate dijagnosticiranu bolest štitnjače, za praćenje učinka liječenja.
Ako ste trudnica, preporuča se određivanje TSH odmah na početku trudnoće.
Ako ste žena starija od 50 godina, po preporuci Hrvatskog društva za štitnjaču.
Ako ste se rodili u RH, odmah po porodu određen Vam je TSH u sklopu nacionalnog novorođenačkog probira.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje TSH uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je beta-hCG?

Korionski gonadotropin stvaraju u vrlo malim količinama stanice hipofize (u oba spola od 2 do 4 IU/L), a značajno posteljica u trudnoći. Već oko 15. dana nakon oplodnje hCG dospijeva u krvotok i urin trudnice gdje ga možemo mjeriti. Stoga je on idealan najraniji pokazatelj trudnoće. Nakon dokazivanja trudnoće, određivanjem hCG-a u krvi trudnice svaka 2 dana može se pratiti tijek i ishod trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Kod dokazivanja trudnoće, hCG treba određivati nakon što je izostalo očekivano menstrualno krvarenje. Ako se greškom hCG određuje prerano (npr. odmah nakon spolnog odnosa ili ovulacije), može doći do pojave lažno negativnih rezultata. U tom slučaju mjerenje hCG-a treba ponoviti za 7 do 14 dana.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Ako se hCG određuje u mokraći, najbolje je donijeti uzorak prve jutarnje mokraće. Analiza se može raditi i u slučajnom uzorku mokraće prikupljenom tijekom dana, ali je prije toga potrebno smanjiti unos vode (prekomjerno razrijeđen urin može dati lažno negativan rezultat).
Određivanje hCG-a u krvi je pouzdanije od određivanja u mokraći.

Rezultati su u Zagrebu gotovi isti dan, a u ostalim poliklinikama sljedeći radni dan.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema osim što je dobro znati datum zadnje menstruacije (prvi dan posljednjeg mjesečnog krvarenja).

Što je probir sindroma Down?

Sindrom Down (prekobrojni 21. kromosom) javlja se s učestalošću od 1 na 700 živorođene djece. Neinvazivnim metodama kao što su ultrazvuk i određivanje biokemijskih pokazatelja u krvi majke, moguće je uspješno izdvojiti one trudnice koje trebaju dodatnu potvrdu radi li se doista o pojavi sindroma Down. Konačna dijagnoza postavlja se tek nakon analize fetalnih stanica dobivenih zahvatom amniocenteze.

Kada trebate pretragu?

Svaka trudnica bi trebala odlučiti u dogovoru sa svojim ginekologom o nekom obliku probira sindroma Down u trudnoći. Kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir provodi se u I tromjesečju trudnoće (od 11. do navršenog 13. tjedna trudnoće) i uspješno otkriva 85 do 90% trudnoća s prekobrojnim 21. kromosomom uz pojavu 5% lažno-pozitivnih rezultata.

Što obuhvaća pretraga?

Ultrazvučni probir radi ginekolog i obuhvaća mjerenje nuhalnog zadebljanja (nuhalni nabor) i utvrđivanje gestacijske dobi mjerenjem udaljenosti tjemena i trtice fetusa (CRL). Biokemijski probir obuhvaća mjerenje koncentracije dva biljega (slobodni beta hCG i PAPP-A protein) u krvi trudnice. Uzima se krv iz vene. Konačni se ultrazvučni i biokemijski podaci objedinjuju u programu za izračun kombiniranog rizika.

Kako se pripremiti?

I ultrazvučni pregled i biokemijski probir (vađenje krvi) treba napraviti dok je trudnica u specifičnom razdoblju trudnoće, od 11+0 do 13+6 tjedana. Uobičajeno je da trudnica obavi prvo ultrazvučni pregled tijekom kojeg ginekolog ispuni obrazac. Unutar nekoliko dana od pregleda trudnica treba izvaditi krv. Razmak između ultrazvučnog pregleda i vađenja krvi ne smije biti prevelik kako biokemijski probir ne bi prešao granicu od 13+6 tjedana. Pogledajte obrazac za liječnika i informirani pristanak za trudnicu koji smo pripremili za kombinirani probir sindroma Down u I tromjesečju trudnoće  SBA_upute_Probir_Sindroma_Down .

Što je folna kiselina?

Folna kiselina ili vitamin B9 je sastojak koji organizam dobiva hranom ili ga stvaraju crijevni mikroorganizmi. Potreban je za sazrijevanje eritrocita. Povećane potrebe za folnom kiselinom imaju tudnice.

Kada trebate pretragu?

Kako bi se dijagnosticirao uzrok anemije ili neuropatije. Ovu pretragu trebate kada imate anemiju (smanjen broj eritrocita i/ili smanjena koncentracija hemoglobina u krvnoj slici) kojoj nije uzrok nedostatak željeza, kada uzimate terapiju zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline te kod dijagnostike neuropatije.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje folne kiseline u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja folne kiseline.
NAPOMENA za osobe na terapiji folatom: Prije kontrolnog određivanja folne kiseline treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što je vitamin B12?

Vitamin B12 se nalazi u mesu, mlijeku i jajima, a u organizmu je značajan za sazrijevanje eritrocita.

Kada trebate pretragu?

Kako bi se dijagnosticirao uzrok anemije ili neuropatije. Ovu pretragu trebate kada imate anemiju (smanjen broj eritrocita i/ili smanjena koncentracija hemoglobina u krvnoj slici) kojoj nije uzrok nedostatak željeza, kada uzimate terapiju zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline te kod dijagnostike neuropatije.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje vitamina B12 u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte.
Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja vitamina B12.
NAPOMENA za osobe na terapiji vitaminom B: Prije kontrolnog određivanja vitamina B12 treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što je vitamin D?

Vitamin D u organizmu regulira apsorpciju kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sustav.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate vrijednosti kalcija, fosfora, i/ili paratireoidnog hormona (PTH) izvan referentnog raspona, ako imate dokaze koštane bolesti ili slabosti kostiju, ako Vaš liječnik sumnja da možete imati nedostatak vitamina D, ako počinjete uzimati lijek za liječenje osteoporoze ili liječite manjak vitamina D. Isto tako, ukoliko ste osoba s visokim rizikom za nedostatak vitamina D (starija životna dob, loše prehrambene navike, kronične bolesti probavnih organa koje prati malapsorpcija, nedovoljna izloženost sunčevim zrakama tijekom godine, itd.), trebali biste se testirati.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje količine vitamina D u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja vitamina D.
NAPOMENA za osobe na terapiji vitaminom D: Prije kontrolnog određivanja vitamina D treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što je AFP?

Alfa-fetoprotein (AFP) je tumorski biljeg za pomoć u dijagnosticiranju i praćenju bolesnika s primarnim tumorom jetre i karcinomom testisa.
AFP pripada grupi onkofetalnih proteina. To su proteini koji normalno nastaju u fetusu za vrijeme trudnoće, a nakon rođenja njihova se koncentracija u krvi naglo smanjuje.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada Vaš liječnik posumnja na mogućnost pojave karcinoma jetre, testisa ili ovarija, u intervalima za vrijeme i nakon terapije jednog od spomenutih karcinoma, te ponekad kada bolujete od kroničnog hepatitisa ili ciroze jetre.
Prema preporuci ginekologa tijekom II tromjesečja trudnoće (počevši od 15. tjedna trudnoće), ako je ultrazvučno postavljena sumnja na fetalne malformacije ili ako je preporučen biokemijski probir od 15. do -21. tjedna trudnoće, AFP se određuje u krvi trudnice, a u iznimnim slučajevima i u plodovoj vodi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AFP uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je beta-hCG?

Korionski gonadotropin stvaraju u vrlo malim količinama (od 2 do 4 IU/L) stanice hipofize u oba spola, a u značajno većim količinama stanice posteljice u trudnoći. Korionski gonadotropin stvaraju neuobičajeno i neki tumori, npr. tumori testisa (neseminomi) i tumori posteljice (gestacijske bolesti trofoblasta).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada Vaš liječnik posumnja na mogućnost pojave karcinoma testisa, posteljice, ovarija, mokraćnog mjehura, pankreasa, želuca, pluća ili jetre, u intervalima za vrijeme i nakon terapije jednog od spomenutih karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 125?

CA 125 je je tumorski biljeg za pomoć u dijagnosticiranju i praćenju bolesnica s karcinomom jajnika. Kao i većinu ostalih tumorskih biljega niti CA 125 nije opravdano koristiti za probiranje karcinoma jajnika u svih žena jer nije specifičan. Naime, koncentracija CA 125 u krvi može biti povišena i u drugim stanjima kao što je normalna menstruacija, trudnoća, endometrioza i upala.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika prije početka terapije karcinoma jajnika te za vrijeme i nakon liječenja, zatim kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika. Prema preporuci ginekologa, CA 125 se određuje za dijagnozu i praćenje liječenja endometrioze.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 125 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Krv ne treba uzimati za vrijeme redovitog mjesečnog krvarenja jer to može biti uzrok povišenih vrijednosti CA 125.

Što je CA 15-3?

CA 15-3 je protein koji se stvara u stanicama sekrecijskog epitela dojke. Kao i većina tumorskih biljega nije organ specifičan i kao takav ne može se koristiti za probir karcinoma dojke u svih žena.
Povišene vrijednosti CA 15-3 se također mogu naći i kod drugih malignih bolesti kao što su karcinom pluća, gušterače, jajnika, jetre i debelog crijeva. S druge strane, 25 do 30% žena koje boluju od karcinoma dojke nemaju povišeni CA 15-3 u krvi.

Kada trebate pretragu?

CA 15-3 se određuje prije početka i tijekom liječenja invazivnog karcinoma dojke. CA 15-3 daje podatke o stadiju bolesti i o uspjehu liječenja karcinoma dojke, odnosno o pojavi metastaza ili recidiva kod već ustanovljene bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 15-3 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 19-9?

CA 19-9 je protein koji se nalazi na površini tumorskih stanica. CA 19-9 nije uzrok karcinoma, ali ga izlučuju stanice nakon maligne preobrazbe. Povećane vrijednosti CA 19-9 u krvi nalaze se u bolesnika s karcinomom gušterače ali i u drugim gastrointestinalnim karcinomima. Oko 30% bolesnika s karcinomom gušterače nema povišen CA 19-9 u krvi. Suprotno tome, CA 19-9 može biti umjereno povišen u krvi osoba s upalom gušterače (pankreatitis), benignim bolestima jetre i u potpuno zdravih osoba.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom gušterače ili za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma gušterače.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 19-9 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 72-4?

CA 72-4 je glikoprotein važan u dijagnostici karcinoma želuca i kolona, ali ne i kod benignih oboljenja istih organa. Koristi se i kao sekundarni biljeg za mukozni tumor jajnika. Nakon uklanjanja tumora, vrijednosti CA 72-4 počinju opadati. CA 72-4 može biti povišen i kod nekih nemalignih oboljenja bubrega, pluća i jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom želuca ili kolona te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA-72-4 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CEA?

Karcinoembrionalni antigen (CEA) je složeni glikoprotein koji spada u grupu onkofetalnih antigena koji se normalno izlučuju u embrionalnom i fetalnom razvoju. Kod odraslih osoba se nalaze u vrlo niskim koncentracijama, ali ih tumori mogu izlučivati u većim količinama. CEA je jedan od prvih klinički korištenih tumorskih biljega. Visoka koncentracija CEA u krvi nije specifična ni za jednu malignu bolest, ali je potvrda prisutnosti tumora općenito, osobito kada se radi o metastatskoj bolesti.
Povišene vrijednosti CEA nalaze se povremeno u krvi osoba koje boluju od nemalignih bolesti, pooput ciroze, hepatitisa, pankreatitisa i kolecistitisa. Također, kod pušača se mogu očekivati nešto više vrijednosti.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CEA uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CYFRA 21-1?

CYFRA 21-1 je tumorski biljeg koji se koristi za praćenje terapije nemikrocelularnog karcinoma pluća (NSCLC). Ovom pretragom se mjeri prisustvo citokeratina 19 u serumu.
Kod benignih bolesti CYFRA 21-1 je vrlo rijetko povišena.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika kod diferencijalne obrade infiltrata na plućima sa sumnjom na karcinom pluća i kasnije prilikom longitudinalnog praćenja liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CYFRA 21-1 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što su HE4 i ROMA?

HE4 (Human Epididymal Protein) je novi tumorski biljeg koji se zajedno s CA 125 može koristiti u dijagnosticiranju i praćenju bolesnica s karcinomom jajnika. Kao i CA 125, niti HE4 nije opravdano koristiti za probiranje karcinoma jajnika u svih žena. Pojedinačno gledano, HE4 je osjetljiviji i specifičniji tumorski biljeg za otkrivanje karcinoma jajnika od CA 125, poglavito u ranijim fazama razvoja tumora (stadij I) kada bolest nema izražene simptome. Ipak, najbolji uspjeh otkrivanja karcinoma jajnika postiže se istovremenim određivanjem oba ova tumorska biljega.
ROMA (Risk of Ovarian Malignancy Algorithm) je matematički izračun vjerojatnosti (rizika) za karcinom jajnika kod žena u kojih je istovremeno izmjerena koncentracija HE4 i CA 125 u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika prije početka terapije karcinoma jajnika te za vrijeme i nakon liječenja, zatim kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HE4 uzima se krv iz vene.
Za izračun ROMA određuju se u venskoj krvi prvo CA 125 i HE4. Potrebno je znati je li žena u premenopauzi ili postmenopauzi. Na nalazu se prikazuju sve 3 vrijednosti (ROMA, CA 125, HE4).
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Krv ne treba uzimati za vrijeme redovitog mjesečnog krvarenja jer to može biti uzrok povišenih vrijednosti CA 125. HE4 može biti lažno povišen kod žena sa značajno oštećenom funkcijom jetre i/ili bubrega. ROMA izračun nije pouzdan kod žena koje su trenutno na kemoterapiji kao i kod onih koje su mlađe od 18 godina.

Što je PSA?

Prostata specifični antigen (PSA) je glikoprotein kojeg stvaraju stanice prostate, male žlijezde koja okružuje mokraćni kanal kod muškarca. PSA je tumorski marker za rak prostate i ne nalazimo ga ni u jednom drugom organu osim u prostati. Međutim, PSA nije tumor specifičan pa ga nalazimo u povišenim koncentracijama i kod benignih oboljenja prostate (npr. upala prostate).
Za postavljanje dijagnoze raka prostate, zlatni standard je biopsija prostate, a ne određivanje PSA. Međutim, vrijednost ukupnogi PSA i digitorektalni pregled zajedno su dobri pokazatelji potrebe za biopsijom prostate.
PSA egzistira u krvi u dvije forme: vezani i slobodni. Oko 20% ukupnog PSA u krvi je prisutno u slobodnoj formi (fPSA).
Određivanje fPSA i njegovog udjela u ukupnom PSA (fPSA/PSA) može dodatno poboljšati razlikovanje benignog uvećanja prostate od karcinoma prostate. Ova dijagnostička metoda se posebno preporučuje muškaracima kod kojih je izmjeren ukupni PSA u rasponu od 4-10 ug/L.

Kada trebate pretragu?

Određivanje PSA se preporučuje kao screening metoda jedanput godišnje kod muškaraca iznad 50 godina starosti.
PSA se određuje i u praćenju terapije karcinoma prostate kao i za detekciju recidiva.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnog i slobodnog PSA u krvi uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Izbjegavati ejakulaciju 24 sata prije uzimanja uzorka krvi, uzorkovanje je potrebno provesti prije digitorektalnog pregleda kao i prije biopsije prostate ili nekoliko tjedana nakon biopsije.
Klinički pregled prostate, rektalni pregled, cistoskopija, laserska terapija, biopsija prostate, kemoterapija, pa čak i dugotrajna vožnja bicikla podižu vrijednosti PSA.

Što je albumin?

Albumin je najzastupljeniji protein u krvi. Važan je za održavanje onkotskog tlaka unutar vaskularnog prostora, a ima i transportnu funkciju.

Kada trebate pretragu?

Smanjene vrijednosti albumina u krvnom serumu nalazimo u bolestima jetre kada je smanjena njegova proizvodnja, kada je smanjena apsorpcija hranjivih tvari u probavnom sustavu ili kada je pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega. Određivanje albumina u urinu trebate obaviti preventivno 1 do 2 puta godišnje ako ste dijabetičar ili ako bolujete od povišenog krvnog tlaka.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje albumina u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje albumina u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja albumina u krvi i mokraći su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije neophodno biti natašte. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je alfa-amilaza?

Amilaza je jedan od probavnih enzima koje sintetizira gušterača i izlučuje u probavni trakt. Žlijezde slinovnice u ustima također izlučuju amilazu.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače ili nakon operacije odstranjivanja žučnih kamenaca.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje amilaze uzima se krv iz vene. Za određivanje amilaze u mokraći uzima se slučajni uzorak urina. Rezultati određivanja amilaze u krvi i urinu gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ALP?

Alkalna fosfataza (ALP) je enzim prisutan u kostima, jetri, epitelu žučnih vodova, bubrezima i tankom crijevu. Povišene vrijednosti ALP u krvi najčešće su vezane uz bolesti jetre i kostiju. Djeca i adolescenti imaju očekivano više vrijednosti ALP u krvi jer njihove kosti još rastu u dužinu.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice. Ako osjećate učestale bolove u kostima ili imate česte prijelome kostiju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ALPa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu dobro je biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Što je ALT?

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim" enzimom za jetru, jer ga u drugim organima ima relativno malo. Povišene vrijednosti ALT ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti, kao što je to slučaj kod žutice.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ALTa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je AST?

Aspartat aminotransferaza (AST) je enzim prisutan u raznim tkivima, ali ga najviše ima u srcu i jetri. U manjoj mjeri prisutan je u bubregu i mišićima. Povišene vrijednosti AST ukazuju na oštećenje jetre ili mišića, a uspoređivanje s vrijednostima ALT i drugih jetrenih enzima omogućuje bolje razlikovanje mjesta i uzroka oštećenja. Mjerenje AST u krvi važno je u potvrđivanju i praćenju srčanih bolesti i bolesti mišićnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ASTa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je konjugirani bilirubin?

Konjugirani ili direktni bilirubin se stvara u jetri, a izlučuje se putem žuči. Određuje se kod jetrenih i žučnih oboljenja.

Kada trebate pretragu?

Liječnik će preporučiti određivanje konjugiranog bilirubina ako imate povišene vrijednosti ukupnog bilirubina, kod sumnje na zastoj žuči ili oštećenje jetre izazvano lijekovima te za razlikovanje patološke hiperbilirubinemije od funkcionalne (Gilbertov sindrom).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje konjugiranog bilirubina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za određivanje konjugiranog bilirubina nije potrebna posebna priprema.

Što je bilirubin?

Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre, hemolitičku anemiju, žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje bilirubina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CK?

Kretin kinaza (CK) je enzim kojeg ima najviše u skeletnim mišićima, srčanom mišiću i mozgu. Kod infatrkta miokarda vrijednosti CK počinju rasti 2 do 4 sata nakon infarkta, najvišu vrijednost postižu nakon 18 do 24 sata, a nakon 2 do 3 dana vrijednosti se vraćaju u normalu. Povišene vrijednosti CK ukazuju na oštećenje mišića ili pojačanu mišićnu aktivnost. CK u krvi može biti povišena neposredno nakon intenzivne tjelesne aktivnosti, oštećenja mišića nakon pada ili injekcije, kod osoba koje su na terapiji statinima, odnosno lijekovima koji snizuju kolesterol u krvi.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ukoliko imate znakove i simptome akutnog koronarnog sindroma (srčani udar, infarkt) kao što su bol u prsima i/ili lijevoj ruci, ubrzanje pulsa, mučnina, povraćanje, pojačano znojenje, poteškoće u disanju ili slabost i bolove u skeletnim mišićima.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CK uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CRP?

C-reaktivni protein (CRP) je protein akutne faze koji nastaje u jetri kao odgovor organizma na infekciju ili upalu općenito. Osim za detekciju, CRP se određuje i za praćenje upalnog procesa i uspješnosti terapije. Služi i kao potvrda postojanja akutne organske bolesti, kao što su akutni infarkt miokarda, tromboza dubokih vena te infekcije ili kroničnih stanja, kao što su maligni tumor, reumatske bolesti te upala.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, kod sumnje na infekciju, ako bolujete od upalnih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, artritisa i sl. Poznavanje razina CRP ima važnost i u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CRP uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu ne morate biti natašte.

Što je feritin?

Višak željeza u organizmu pohranjuje se u obliku feritina za buduće potrebe u stanicama jetre, slezene i koštane srži.

Kada trebate pretragu?

Ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a poglavito ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza. Ako imate simptome anemije kao što su kronični umor, vrtoglavica, slabost, glavobolja jer je nedostatak željeza u organizmu najčešći uzrok slabokrvnosti. Nakon akutnog ili dugotrajnog krvarenja (menstrualno krvarenje, hemeroidi, itd.), kod kroničnih gastrointestinalnih bolesti kod kojih dolazi do poremećeja u probavi i apsorpciji hrane ili do kroničnog krvarenja, kod povećanih potreba za željezom u trudnoći i dojenju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje feritina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. U nekim bolestima, određivanje koncentracije feritina u krvi ne može se dovesti u direktnu vezu sa sadržajem rezervnog željeza. To su sve upalne bolesti u akutnoj fazi i bolesti jetre, slezene i koštane srži kod kojih dolazi do oštećenja stanica i prelaska feritina u krvotok.

Što su fosfati?

Fosfor u organizam unosimo hranom, a njegova uloga vezana je uz proizvodnju energije, rad živčanog i mišićnog sustava te izgradnju kosti i zuba. Fosfor je mineral prisutan u organizmu u različitim spojevima, a ono što određujemo u krvi je fosfor prisutan u anorganskim fosfatima.

Kada trebate pretragu?

Fosfati se u krvi određuju u osoba sa simptomima nedostatka kalcija u organizmu (umor, mišićna slabost, grčevi, problemi s kostima), bolestima bubrega i gastrointestinalnog trakta, loše kontroliranim dijabetesom, problemima u radu štitnjače ili u osoba koje uzimaju preparate koji sadrže kalcij i/ili fosfate (npr. u terapiji osteoporoze). Fosfati se pojavljuju u mokraći kao soli kalcijeva fosfata u neutralnom i slabo kiselom urinu ili kao kristali tripel fosfat u alkalnom urinu. Fosfati se u mokraći određuju prema preporuci liječnika kada treba pratiti izlučivanje kalcija i fosfata iz organizma ili kada se pojave simptomi poremećaja u radu bubrega (bol, edemi, učestalo mokrenje).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje fosfata uzima se krv iz vene. Za određivanje fosfata u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je GGT?

Gama glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u gušterači, slezeni i bubrezima. Vrijednosti GGT su vrlo osjetljiv pokazatelj promjena u radu jetre, u prvom redu smetnji u protoku žuči uzrokovanih žučnim kamencima. Povišena razina GGT u krvi prisutna je kod oštećenja jetre uslijed uzimanja alkohola.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke. Uvijek kada imate povišene vrijednosti ALP čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre. Ako se liječite od alkoholizma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CK-MB uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Što je glukoza?

Glukoza je najznačajniji izvor energije u organizmu. Unosimo je hranom, a razina glukoze u krvi kod svakog pojedinca se mijenja ovisno o tjelesnoj aktivnosti i vremenu proteklom od konzumiranja jela.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako imate simptome hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije) ili hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze), ili ako ste trudni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina. Mjerenje glukoze se vrši test trakom. Rezultati određivanja glukoze u krvi i urinu su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Što je hemoglobin A1c?

Hemoglobin A1c je hemoglobin na koji je vezana glukoza. Njegova koncentracija odražava prosječnu vrijednost glukoze u krvi tijekom zadnjih 8 do 12 tjedana. Zato se HbA1c određuje u praćenju učinkovitosti liječenja dijabetesa tj. regulacije koncentracije glukoze u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ako bolujete od šećerne bolesti trebate određivati hemoglobin A1c svaka 3 do 6 mjeseci, ovisno o preporuci liječnika. Ponekad se HbA1c određuje i kod osoba kod kojih je nejasno boluju li od dijabetesa ili ne.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HbA1c uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja HbA1c su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna priprema. NAPOMENA: Na HbA1c nema mnogo utjecaja hrana pojedena posljednjih nekoliko dana prije uzimanja uzorka krvi te se ni njegova vrijednost ne može smanjiti preskakanjem obroka prije same pretrage ili poboljšanjem nadzora nad glukozom u krvi dan prije uzimanja uzorka.

Što je kalcij?

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost, neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju (oko 99% kalcija je u kostima). Otprilike polovica kalcija u krvi je metabolički aktivna, a ostatak je vezan za proteine i metabolički neaktivan. Zbog toga određujemo ukupni kalcij u krvi ili samo njegov aktivni oblik - ionizirani kalcij. U većini slučajeva, ukupni kalcij je dobar pokazatelj i aktivnog oblika kalcija, jer je njihov odnos stabilan i predvidiv. U mokraću prelazi slobodan kalcij iz krvi. Prolazom kroz bubrege, kalcij može stvarati kristale, ali i bubrežne kamence.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako osjećate umor, slabost, mučninu, bol u trbušnoj šupljini, gubitak apetita, povraćate, često mokrite, imate opstipaciju, grčeve u mišićima i trnce u prstima, promjene u srčanom ritmu. Kalcij je potrebno određivati u krvi ukoliko imate problema sa štitnjačom, bolestima crijeva, bubrega i kosti, ako imate neurološke poremećaje te ukoliko bolujete od malignih bolesti. Kalcij je potrebno određivati u urinu po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega, ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza) ili ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eitrocita u urinu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kalcija uzima se krv iz vene. Za određivanje kalcija u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Prije određivanja kalcija u krvi dobro je biti natašte. Poželjno je 7-10 dana prije vađenja krvi prestati uzimati pripravke koji sadrže kalcij u obliku lijeka, suplementa ili dodatka prehrani. Ukupni kalcij u krvi ovisi i o koncentraciji proteina, poglavito albumina. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je kalij?

Kalij je elektrolit prisutan najvećim dijelom u stanicama i u manjoj količini u tjelesnim tekućinama tj. krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, regulira volumen tjelesnih tekućina te stimulira mišićnu kontrakciju. Zbog toga što je koncentracija kalija u krvi vrlo niska i najmanje promjene mogu izazvati poslijedice u smislu poremećaja disanja ili promjene u srčanom ritmu.

Kada trebate pretragu?

Kalij se najčešće određuje u krvi i to kod povraćanja, proljeva, pojačanog znojenja, pothranjenosti, uzimanja diuretika, a naročito kod osoba koje imaju povišen krvni tlak i/ili promjene u srčanom ritmu (aritmija) ili radu srca. U mokraći se kalij ponekad određuje po preporuci liječnika kod bubrežnih bolesnika.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kalija uzima se krv iz vene. Za određivanje kalija u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je klirens kreatinina?

Kreatinin klirens (KEK) je test za funkcionalnu sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma putem mokraće). Pod pojmom klirensa podrazumijeva se volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti" od neke tvari u jedinici vremena. Za izračun KEK-a određuje se kreatinin u krvi i kreatinin u 24-satnom urinu, mjeri se volumen skupljenog urina i izračunava se površina tijela (prema visini i težini pacijenta).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika za provjeru funkcije bubrega, naročito ako imate dijabetes, visoki krvni tlak ili prethodno dijagnosticiranu bubrežnu bolest.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje klirens kreatinina iz krvi uzima se krv iz vene. Treba donijeti i mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za određivanje kreatinina u krvi ne trebate biti natašte. Dozvoljen je lagani (dijetalni) jutarnji obrok. Upute za pravilno skupljanje mokraće tijekom 24 sata pogledajte ovdje. LINK ZA UPUTU.

Što su kloridi?

Kloridni anion (klorid) je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Većinu vremena, koncentracije natrija i klorida u međusobnoj su ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol). Gotovo potpuno se apsorbiraju u probavnom traktu, a suvišak se izlučuje urinom.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate dugotrajan proljev ili povraćate, osjećate slabost i umor, akoi imate poteškoće s disanjem, uzimate lijekove koji mogu dovesti do neravnoteže elektrolita u organizmu, ako se liječite zbog povišenog krvnog tlaka, bolesti srca ili bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje klorida uzima se krv iz vene. Za određivanje klorida u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je kreatinin?

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se uglavnom nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja. Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju dijalize. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Matematičkom modifikacijom svih ovih podataka moguće je izračunati (procijeniti) bubrežnu funkciju i izraziti je kao GFR (procjena glomerularne filtracije).

Kada trebate pretragu?

Kreatinin se određuje u krvi kada ste na redovitom godišnjem preventivnom i sistematskom pregledu zdravlja, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na atrofiju ili distrofiju mišića.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kreatinina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je LDH?

Laktat dehidrogenaza (LDH) je enzim prisutan u svim tkivima i organima. U krvi je normalno prisutan u maloj količini. Stoga i najmanja oštećenja stanica i tkiva dovode do porasta vrijednosti LDH u krvi. Mjerenje LDH važno je u procjeni ishoda tumorskih, jetrenih i bubrežnih bolesti. Povišena vrijednost LDH ukazuje na moguće oštećenje mišića, a pomaže i u dijagnozi i praćenju oštećenja srčanog mišića kod infarkta miokarda.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako osjećate slabost i umor, gubitak apetita, mučninu, bolove u mišićima i prsnom košu i prema preporuci liječnika ukoliko bolujete od neke akutne ili kronične bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LDH uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je lipaza

Lipaza je jedan od probavnih enzima koji se sintetiziraju u gušterači te sudjeluje u razgradnji masti iz hrane. Smatra se da je lipaza enzim specifičan za gušteraču.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače.
U akutnom pankreatitisu aktivnost lipaze raste već 3-6 sati nakon pojave boli, te doseže vrijednosti i do 50 puta veće od gornje granice referentnog intervala dok su vrijednosti u kroničnom pankreatitisu blago povišene ili unutar referentnog intervala. Aktivnost lipaze se povećava u kroničnom pankreatitisu tijekom recidiva. Kod sumnje na akutni pankreatitis isto kao i u praćenju tijeka bolesti svakako je preporučeno učiniti ovu pretragu.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje lipaze uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja lipaze u krvi gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Što je magnezij?

Magnezij je mineral važan za stvaranje energije, rad mišića i živčanog sustava te čvrstoću kostiju. U organizam ga unosimo hranom (zeleno povrće, cjelovite žitarice, lješnjaci, orasi). Nedostatak magnezija (hipomagnezemija) posljedica je pothranjenosti, smanjene apsorpcije zbog promjena u crijevima ili pojačanog izlučivanja urinom. Povišene vrijednosti magnezija (hipermagnezemija) mogu uzrokovati lijekovi koji sadrže magnezij ili smanjena funkcionalna sposobnost bubrega.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ako imate simptome snižene ili povećane koncentracije magnezija u krvi kao što su trzanje mišića, grčevi u mišićima, mučnina, proljev, gubitak apetita, utrnulost mišića, razdražljivost, zbunjenost i umor ili imate promjene u srčanom ritmu. Određivanje magnezija preporučuje se ukoliko bolujete od dijabetesa ili bubrežnih bolesti ili ako imate snižene vrijednosti kalcija i fosfata u krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje magnezija uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Poželjno je 7-10 dana prije vađenja krvi prestati uzimati pripravke koji sadrže magnezij u obliku lijeka, suplementa ili dodatka prehrani

Što je natrij?

Natrij je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom. Održavanje ravnoteže natrija u organizmu omogućuju hormoni i osjećaj žeđi. Promjene količine natrija u krvi uzrokuju i promjene u količini vode u organizmu, što dovodi do dehidracije ili edema, naročito na nogama.

Kada trebate pretragu?

Simptomi snižene količine natrija u krvi (hiponatremija) su slabost, zbunjenost, ravnodušnost, pojačano znojenje, a povišene količine natrija u krvi (hipernatremija) su žeđ, smanjeno izlučivanje urina, grčevi u mišićima, nervoza. Ovu pretragu trebate i ako ste dijabetičar ili imate visok krvni tlak. Natrij u mokraći trebate odrediti prema preporuci liječnika ako imate poremećaj u radu bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje natrija uzima se krv iz vene. Za određivanje natrija u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Mnogi lijekovi (kortikosteroidi, laksativi, antitusici, oralni kontraceptivi, ACE inhibitori, diuretici, antibiotici, antidepresivi, itd.) utječu na koncentraciju natrija u krvi. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je OGTT?

Oralni test opterećenja glukozom (OGTT) je test kojim otkrivamo poremećaj u metabolizmu glukoze.

Kada trebate pretragu?

Ako ste trudnica preporučuje se raditi test oralne podnošljivosti glukoze barem jedamput, ponajbolje u II tromjesečju trudnoće i to u 3 točke (0, 60 i 120 minuta).

Što obuhvaća pretraga?

Prilikom izvođenja testa mjeri se glukoza u prvom uzorku krvi natašte, a nakon toga treba popiti 75grama glukoze otopljene u vodi. Trudnicama se uzimaju još 2 uzorka krvi, 60 i 120 minuta nakon opterećenja glukozom. Ostalima se uzima samo jedan uzorak i to u 120. minuti testa. Za vrijeme trajanja pretrage trebate mirovati, ne smijete jesti, niti piti i pušiti. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Upute za pravilnu pripremu pogledajte ovdje.

OGTT test - upute

Upute trudnicama za OGTT test

Što su proteini?

Proteini su važne građevne jedinice našeg organizma, neophodne za rast i razvoj. Ukupni proteini u krvi daju uvid u nutritivni status organizma (stanje uhranjenosti) kao i u stanje jetre i bubrega.

Kada trebate pretragu?

Smanjene vrijednosti proteina u krvnom serumu nalazimo u bolestima jetre kada je smanjena njihova proizvodnja, kada je smanjena apsorpcija hranjivih tvari u probavnom sustavu ili kada je pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega. Ukupne proteine možemo mjeriti i u dnevnoj mokraći. Porast koncentracije proteina u mokraći je jedan od prvih znakova oštećenja funkcije bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnih proteina uzima se krv iz vene. Za određivanje proteina u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja proteina u krvi i mokraći su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što su urati?

Urati ili mokraćna kiselina su konačni proizvod razgradnje egzogenih (hranom unesenih) i endogenih (u organizmu sintetiziranih) purina. Hranom se purini unose najvećim dijelom mesom, tako da na razinu urata u krvi utječe prehrana, ali i genetički faktori. Visoke vrijednosti urata u krvi i mokraći mogu uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca, ali i giht. Bolesnici na terapiji citostaticima ili tuberkulostaticima mogu imati povišene urate u krvi i mokraći.

Kada trebate pretragu?

Urate u krvi određujemo u sklopu sistematskog pregleda zdravlja ili kod sumnje na pojavu povišenih vrijednosti u krvi (hiperuricemija).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kreatinina uzima se krv iz vene. Za određivanje urata u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je ureja?

Ureja nastaje u jetri kao konačni produkt metabolizma proteina u našem organizmu. Stoga koncentracija ureje ovisi o prehrani, pa osobe na prehrani bogatoj proteinima imaju veće vrijednosti. Više od 90% ureje izlučuje se iz tijela putem bubrega, pa određivanje ureje u krvi služi i kao pokazatelj bubrežne funkcije.

Kada trebate pretragu?

Ureju u krvi određujemo kod sumnje na bolesti jetre i bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ureje u krvi uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja ureje u krvi su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Koncentracija ureje ovisi o prehrani i veća je kod osoba koje jedu hranu bogatu proteinima.

Što je željezo?

Željezo je element neophodan za život svih živih bića. U organizam ga unosimo hranom, a odrastao čovjek ga sadržava svega 3,5 do 4,5grama. Stoga smanjen unos, povećane potrebe ili pojačan gubitak vrlo brzo dovode do deficita željeza. Glavnina željeza u organizmu nalazi se u eritrocitima, a ostatak je uskladišten u jetri, slezeni i koštanoj srži.

Kada trebate pretragu?

Određivanje statusa željeza u organizmu je opravdano ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a poglavito ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza. Simptomi anemije su kronični umor, vrtoglavica, slabost, glavobolja. Nedostatak željeza u organizmu je najčešći uzrok slabokrvnosti. Ako ste trudni te zbog povećanih potreba za željezom u trudnoći, trebate svakako provjeriti status željeza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje željeza, TIBC i UIBC uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte. Poželjno je 1 do 2 dana prije vađenja krvi prestati uzimati sokove obogaćene vitaminima. Ukoliko ste na terapiji preparatima željeza, odgodite vađenje krvi za tjedan dana nakon prestanka uzimanja željeza u obliku tableta, kapi ili sirupa, barem 3 dana nakon intravenoznog primanja i mjesec dana nakon intramuskularnog primanja željeza.

Što je BNP?

BNP određujemo kao pomoć pri dijagnosticiranju srčanih smetnji. Kada lijevi ventrikul slabije radi (insufucijencija srca), koncentracija BNP-a u krvi raste što ukazuje na bolesti srca i krvožilnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od srčane insuficijencije, odnosno kada osjećate smetnje kao što su kratki dah, umor, problemi s disanjem, natečene noge (edemi) ili ako se već liječite zbog problema sa srcem.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je HDL?

Kolesterol se nalazi u svim stanicama organizma i potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. U krvi se kolesterol prenosi u česticama lipoproteina. One mogu biti visoke (HDL) ili niske (LDL) gustoće. HDL se smatra „dobrim" lipoproteinom jer „čisti" krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HDL kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što je homocistein?

Homocistein je aminokiselina koja potencijalno ima toksične učinke na endotel krvnih žila, učinke na proces zgrušavanja krvi i oksidaciju „lošeg“ kolesterola (LDL). Zbog toga se povišena koncentracija homocisteina u krvi (hiperhomocisteinemija) dovodi u vezu s rizikom za aterosklerozu kao i arterijsku i vensku trombozu. Mjerenje koncentracije homocisteina u krvi je jedan od parametara za procjenu rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti. Hiperhomocisteinemiju možemo očekivati kod ljudi koji boluju od nedostatka vitamina B12, B6 i B9 (folna kiselina) u organizmu, kao i kod naslijeđenoga poremećaja metabolizma tj. smanjene aktivnosti MTHFR enzima.

Kada trebate pretragu?

Kada trebate procjenu rizika od srčanog ili moždanog udara ili u praćenju liječenja i oporavka od kardiovaskularnih oboljenja. Kada liječnik posumnja na nedostatak vitamina B6, B12 ili folata u vašem organizmu.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje homocisteina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte.

Što je kolesterol?

Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. Kolesterol većim dijelom unosimo hranom, a manjim dijelom stvaramo u organizmu. Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući srčani i moždani udar.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što je LDL?

Kolesterol se nalazi u svim stanicama organizma i potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. U krvi se kolesterol prenosi u česticama lipoproteina. One mogu biti visoke (HDL) ili niske (LDL) gustoće. LDL se smatra „lošim" lipoproteinom jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LDL kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što su trigliceridi?

Trigliceridi su masnoće koje organizam koristi kao izvor energije. Ukoliko se poremeti ravnoteža između unosa triglicerida hranom i njihove potrošnje, dolazi do prekomjernog nakupljanja masnoća u krvi i odlaganja u masno tkivo.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ako bolujete od šećerne bolesti. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje triglicerida uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što je troponin?

Troponin T pripada vrsti proteina koji se nalaze u skeletnim i srčanim mišićima. Troponin T se u normalnim uvjetima nalazi u jako malim koncentracijama u krvi, a kod ozljede srčanog mišića pojačano se otpušta u cirkulaciju.
Određuje se pri dijagnosticiranju infarkta miokarda ili ozljede srčanog mišića. Razina troponina T raste u krvi 3 do 4 sata nakon ozljede miokarda i ostaje povišena 10 do 14 dana.

Kada trebate pretragu?

Troponin T se određuje prema preporuci liječnika ako imate bolove u prsima i ostale simptoma srčanog infarkta. Određuje se odmah po pojavi simptoma infarkta, a zatim se ponavlja u drugom uzorku nakon 4 do 6 sati.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje troponina T uzima se uzorak venske krvi.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ANA?

Antinuklearna antitijela (ANA) je grupa posebnih antitijela stvorenih vlastitim imunološkim sustavom osobe koji pogrešno cilja i napada vlastito tkivo. Ova autoantitijela mogu uzrokovati upalu tkiva i organa, bolove u zgobovima i mišićima, umor i groznicu, promjene na koži. Prisutnost ANA je glavni pokazatelj autoimunog procesa te upućuje na nekoliko autoimunih bolesti, ali se najčešće vidi u sistemskom lupusu.
Lažno pozitivne rezultate ANA testa možemo dobiti u starijih ljudi bez ikakve poznate autoimune bolesti, a mogu biti posljedica i uzimanja nekih lijekova.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika ako zbog kronične upalne bolesti pojedinih organa i tkiva, ustrajnih bolova u zglobovima i mišićima, simptoma umora i slabosti i specifičnih promjena na koži, postoji sumnja na autoimuni poremećaj ili ako
treba potvrditi sumnju liječnika na sistemski lupus (SLE).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ANA titra ili panela uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi za 2 tjedna.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što su anticitrulinska antitijela (anti-CCP)?

Anti-CCP su antitijela koje se javljaju u autoimunim bolestima, najčešće u reumatoidnom artritisu. To je jedna od najčešćih autoimunih upalnih bolesti koja zahvaća zglobove, te izaziva bol i jutarnju ukočenost.

Kada trebate pretragu?

Anti-CCP je noviji i točniji test za dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa. Ima bolju specifičnost i osjetljivost u usporedbi s dosadašnjim testom - reumatoidnim faktorom. Osim za potvrđivanje bolesti, mjerenjem anticitrulinskih antitijela može se pratiti i predviđati tijek reumatoidnog artritisa kao i odgovor na liječenje.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje Anti-CCP uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je IgA?

Imunoglobulin A čini 15% imunoglobulina u serumu, a ima ga i u slini, suzama, respiratornim i probavnim izlučevinama te majčinom mlijeku.
Imunoglobulini imaju važnu ulogu u određivanju ili praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kada organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline i antitijela. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela te sprječava reinfekciju.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja na urođeni manjak IgA, ako bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kad Vaš liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja određenih stanja kao što su infekcija HIV-om (AIDS) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgG?

Imunoglobulin G čini 70 do 80% ukupne količine imunoglobulina u krvi. Osnova su dugoročne zaštite od mikroorganizama. Počinju se proizvoditi za vrijeme infekcije, rastu nekoliko tjedana, a zatim počinju padati.
Imunoglobulini imaju važnu ulogu u praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kad organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela i sprječava reinfekciju.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kada liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja pojedinih stanja kao što su AIDS (HIV) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgM?

Imunoglobulini imaju važnu ulogu u praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kada organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline i antitijela. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela i spriječava reinfekciju.
Imunoglobulini M se proizvode kao prvi odgovor na novu infekciju i pružaju kratkoročnu zaštitu. Rastu nekoliko tjedana, a koncentracija im počinje padati s porastom imunoglobulina G.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kada liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja pojedinih stanja kao što su AIDS (HIV) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je reumatoidni faktor?

Reumatoidni faktor je autoantitijelo koje nastaje u autoimunim bolestima. Nalazimo ga najčešće u krvi bolesnika s raumatoidnim artritisom.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kod sumnje na autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa i Sjogrenovog sindroma, kod kroničnog umora, bolova i otoka zglobova, slabosti mišića, osjećaja suhoće u ustima ili očima.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je tTg-IgA?

Ovim testom u krvi mjerimo IgA antitijela protiv tkivne transglutaminaze (tTg-IgA) kojima je moguće uspješno „tražiti" (probiranje) osobe koje boluju od celijakije. Unošenje glutena hranom (žitarice) kod genetski predodređenih osoba može izazvati poremećenu imunosnu reakciju (nepodnošljivost ili intolerancija glutena). Posljedice toga mogu biti oštećenje sluznica crijeva ali i mnogih drugih organa. Bolest se naziva celijakija ili glutenska enteropatija. U testu se određuju specifična antitijela klase IgA pa urođeni potpuni nedostatak ovog imunoglobulina uzrokuje lažno negativne rezultate testa tTg-IgA. S obzirom da je test kvalitativan nije pogodan za praćenje učinka terapije celijakije za koje je preporučeno kvantitativno određivanje titra (koncentracije) tTg-IgA.

Kada trebate pretragu?

Prema preporuci liječnika ukoliko imate učestalo bolove i osjećaj napuhanosti u trbuhu praćene proljevima, ako ste neuhranjeni ili konstantno gubite na tjelesnoj težini, ako imate promjene na koži nepoznatog uzroka, ako bolujete od slabokrvnosti (anemija) nepoznatog uzroka, ako netko od Vaših bliskih srodnika boluje od celijakije, ako bolujete od kroničnih ili autoimunih bolesti (šećerna bolest tip I, autoimune bolesti, kronični hepatitis, sindrom Down, mikroskopski kolitis, sindrom kroničnog umora, sindrom iritabilnog crijeva).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovaj test uzima se krv iz prsta ili iz vene. Rezultati su gotovi za 60 minuta. Test je kvalitativan tj. daje rezultate negativan ili pozitivan.

Kako se pripremiti?

Test nije preporučen za djecu mlađu od 3 godine. Iznimno je važno da nekoliko tjedana prije testiranja konzumirate hranu koja sadrži gluten. Najčešći uzrok lažno negativnih (normalnih) rezultata je da osoba započne s glutenskom dijetom (izbaci iz prehrane hranu koja sadrži gluten) i onda dođe na testiranje.

Što je alergen specifični IgE?

Ovaj test mjeri količinu alergen specifičnog imunoglobulina E u krvi kao dokaz alergije (preosjetljivost) na pojedine specifične supstance iz okoliša (alergeni). Određivanje ukupnog IgE u krvi omogućuje otkrivanje alergijske reakcije u organizmu. Određivanje specifičnog IgE daje odgovor na pitanje koji je alergen uzrokovao alergijsku reakciju. Alergene razlikujemo prema načinu i putu ulaska u organizam (inhalacijski, nutritivni, itd). Ovim testom mjerimo pojedinačno specifični IgE na 20 najčešćih alergena koje možemo unijeti u organizam dišnim putem. To su alergeni iz skupine: trava (Prstasti troskot (g2) i Livadna mačica (g6)), korova (ambrozija (w1)t divlji pelin (w6), trputac (w9), ljekovita crkvina (w19)), polen drveća breze (t3), lijeske (t4), masline (t9), platane (t11), čempresa (t23), kaline (t210), kućne grinje/prašina (d1, d2) i pregalj brašna (d70), dlaka i epitel mačke (e1), psa (e2), konja (e3), plijesni (m2, m6)

Kada trebate pretragu?

Kada Vaš liječnik sumnja na alergijsku reakciju, a nejasno je što ju je uzrokovalo, kada postoji sumnja da ste alergični na neki od ovih alergena (trave, korov, polen drveća, grinje i kućna prašina, pregalj brašna, dlaka i epitel mačke, psa, konja, različite vrste plijesni). Isto tako, kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis) te ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima). Također, kod pojave crvenila, pojačanog suzenja ili osjećaja svrbeža očiju te ukoliko Vaš liječnik sumnja da bolujete od astme.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje specifičnog IgE uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi za 7 dana.

Kako se pripremiti?

Za određivanje specifičnog IgE nije potrebna posebna priprema. Ne treba prekidati antihistaminsku terapiju.

Što je alergen specifični IgE?

Ovaj test mjeri količinu alergen specifičnog imunoglobulina E u krvi kao dokaz alergije (preosjetljivosti) na pojedine specifične supstance iz hrane (alergeni). Određivanje ukupnog IgE u krvi omogućuje otkrivanje alergijske reakcije u organizmu.
Određivanje specifičnog IgE daje odgovor na pitanje koji je alergen uzrokovao alergijsku reakciju. Alergene razlikujemo prema načinu i putu ulaska u organizam (inhalacijski, nutritivni, itd). Ovim testom mjerimo pojedinačno specifični IgE na 20 najčešćih alergena koje možemo unijeti u organizam hranom: bjelanjak (f1), žumanjak (f75), kravlje mlijeko (f2), pekarski kvasac (f45), pšenično brašno (f4), raženo brašno (f5), riža (f9), soja (f14), kikiriki (f13), lješnjak (f17), badem (f20), zelena jabuka (f49), kivi (f84), marelica (f237), rajčica (f25), mrkva (f31), krumpir (f35), celer (f85), bakalar (f3), rakovi (f23).

Kada trebate pretragu?

Kada Vaš liječnik sumnja na alergijsku reakciju a nejasno je što ju je uzrokovalo.
Kada postoji sumnja da ste alergični na neki od ovih alergena: bjelanjak, žumanjak, kravlje mlijeko, pekarski kvasac, pšenično brašno, raženo brašno, riža, soja, kikiriki, lješnjak, badem, zelena jabuka, kivi, marelica, rajčica, mrkva, krumpir, celer, bakalar, rakovi.
Kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis).
Ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima).
Kod pojave kroničnih probavnih problema, bolova u trbuhu, učestalih povraćanja i/ili proljeva.

Što obuhvaća pretraga?

ZZa određivanje specifičnog IgE uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi za 7 dana.

Kako se pripremiti?

Za određivanje specifičnog IgE nije potrebna posebna priprema.
Ne treba prekidati antihistaminsku terapiju.

Što je IgE?

Imunoglobulin E (IgE) je protein koji se pojačano stvara u alergijskim reakcijama organizma (preosjetljivost na alergene iz hrane ili okoliša) i nakon infekcije parazitima. Po svojoj prirodi IgE je antitijelo i dio je imunološkog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis).
Ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima).
Kod pojave crvenila, pojačanog suzenja ili osjećaja svrbeža očiju.
Ako Vaš liječnik sumnja da bolujete od astme.
Kod učestalih bolova u trbuhu praćenih probavnim smetnjama za koje liječnik sumnja da su posljedica alergijske reakcije.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje imunoglobulina E uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti SARS-Cov-2 serološki test?

Novi koronavirus (SARS-Cov-2) uzrokuje bolest COVID-19. Za ulazak virusa u stanice domaćina odgovoran je S (engl. Spike) protein virusa. Nakon zaraze virusom, u krvi većine bolesnika stvaraju se antitijela što nazivamo serološkim odgovorom. Antitijela koja se u domaćinu stvaraju na S protein virusa smatramo neutralizacijskim antitijelima jer onemogućuju ulazak virusa u organizam i štite osobu od bolesti u slučaju ponovnog kontakta (zaraze) s novim koronavirusom.

Ova pretraga je certificirani serološki test druge generacije za novi koronavirus. Test s visokom pouzdanošću otkriva prisutnost ukupnih antitijela (imunoglobulina klase A, G, M) na S protein SARS-Cov-2 virusa KVANTITATIVNOM laboratorijskom analitičkom metodom ECLIA.

Kada trebate test?

Serološki testovi ne služe za dijagnostiku aktivne infekcije i bolesti COVID-19. Za to su namijenjeni isključivo dijagnostički molekularni (PCR) ili antigen testovi iz brisa nazofarinksa. Jednako tako, serološki testovi ne mogu dati odgovor na pitanje je li osoba zarazna za svoju okolinu (ukućane, radne kolege, i sl.). Za to, također, služe dijagnostički testovi iz brisa nazofarinksa.
Imunološki odgovor organizma na SARS-Cov-2 virus je specifičan po tome što se IgM i IgG antitijela pojavljuju gotovo istovremeno u krvi bolesnika 7-14 dana nakon zaraze virusom. Neke osobe razviju samo IgA antitijela. Stoga serološki testovi koji daju odvojene rezultate za IgM i IgG antitijela nemaju veću korisnost u odnosu na serološke testove koji mjere ukupan serološki odgovor (IgA+IgM+IgG).
Serološki test trebate po preporuci liječnika kao nadopunu dijagnostičkom testu za koronavirus. Ako ste preboljeli COVID-19, pozitivan rezultat ovog serološkog testa znači da ste stekli otpornost na virus (imunost) što može biti značajno npr. prilikom povratka na vaše radno mjesto. S obzirom da test mjeri titar (koncentraciju) antitijela na S protein novog koronavirusa, ovim testom možete pratiti dinamiku tj. promjenu količine neutralizacijskih antitijela kroz vrijeme. Za očekivati je, prema trenutno dostupnim iskustvima, da većina osoba razvije maksimalnu (vršnu) koncentraciju ovih antitijela nakon 4. tjedna od početka bolesti. Nakon toga, titar antitijela može stagnirati i s vremenom opadati. Serološki odgovor u smislu izmjerene koncentracije antitijela nakon preboljene zaraze koronavirusom se značajno razlikuje između pojedinih osoba. Vrlo često osobe koje su preboljele COVID-19 bez simptoma ili s blagim oblikom bolesti, imaju niži titar ovih antitijela u odnosu na osobe koje su preboljele srednje teški ili teški oblik bolesti, ali to nikako nije pravilo koje vrijedi za sve. Također, za pretpostaviti je da u osoba koje imaju nižu vršnu koncentraciju ovih antitijela, serološki odgovor (i obrana organizma) može trajati kraće nego u osoba koje su razvile visoke vrijednosti.

Serološkim testom možete provjeriti jeste li bili zaraženi novim koronavirusom bez pojave simptoma (poglavito ako ste živjeli u bliskom kontaktu, npr. zajedničkom kućanstvu ili na radnom mjestu, s dokazano pozitivnom osobom) i jeste li uopće bili u kontaktu s ovim virusom za vrijeme pandemije.

Neutralizacijska antitijela na S protein novog koronavirusa mogu razviti i osobe koje su cijepljene. Stoga ovaj test može služiti i za praćenje umjetno izazvanog serološkog odgovora nakon cijepljenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene. Rezultat testiranja je kvantitativan i predstavlja broj tj. titar antitijela u jedinicama mjere U/ml. Rezultat mjerenja <0,4 U/ml je ispod granice detekcije i smatra se nemjerljivo niskim (negativnim). Za interpretaciju rezultata mjerenja koristi se granična vrijednost 0,8 U/ml. Izmjereni titar antitijela koji je manji od 0,8 U/ml smatra se negativnim, a izmjereni titar antitijela koji je 0,8 U/ml ili veći smatra se pozitivnim.

Na lokaciji SBA Zagreb rezultati testiranja su gotovi isti dan. Na ostalim SBA lokacijama, rezultati su najčešće gotovi sljedeći radni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Ukoliko trenutno imate simptome COVID-19 bolesti (povišena tjelesna temperatura, groznica, kašalj, poteškoće s disanjem) trebate bris nazofarinksa i dijagnostički antigen ili PCR test)

Što je Anti-HAV IgM?

Ovaj test se koristi za rano otkrivanje hepatitisa A. Hepatitis A je upala jetre uzrokovana virusom (HAV), a karakterizirana povećanjem jetre. Prenosi se zaraženom hranom i vodom ili kontaktom sa zaraženima (bolest prljavih ruku).
U kontaktu s virusom hepatitisa A organizam proizvodi antitijela (anti-HAV) koja možemo odrediti u krvi. Anti HAV IgM antitijela pojavljuju se u krvi bolesnika 2-7 tjedana nakon zaraze i perzistiraju u cirkulaciji još 3 do 8 mjeseci.
Hepatitis A se ralikuje od hepatitisa B i C prema putevima zaraze, rizičnim skupinama i minimalnoj vjerojatnosti za razvoj kroničnih komplikacija. Smatra se značajno blažom bolesti i u čak 90% zaraženih osoba prolazi bez razvoja simptoma (groznica, umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, abdominalna bol, tamni urin, svijetla stolica, žutica).

Kada trebate pretragu?

Anti-HAV-IgM određujemo kada postoji klinička sumnja na akutni hepatitis kao serološki test pri dijagnosticiranju infekcije virusom hepatitisa A. Osobe koje su uspješno preboljele hepatitis A i koje su cijepljene imaju negativan rezultat u Anti-HAV IgM testu.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HBc?

Anti-HBc se koristi u dijagnostici akutnog i kroničnog hepatitisa B. Zajedno s HBsAg određujemo ga za dijagnosticiranje akutne infekcije. Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HBs?

Anti-HBs je antitijelo koje nastaje kao odgovor organizma na virus hepatitisa B. Određuje se u praćenju kroničnog hepatitisa B i njegovog liječenja te u praćenju odgovora na cijepljenje. Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako ste primili cjepivo protiv hepatitisa B i treba provjeriti titar zaštitnih protutijela, kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Također, ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HCV?

Anti - HCV su anititijela u krvi koja nastaju kao odgovor na zarazu virusom hepatitisa C (HCV). Virus hepatitisa C uzrokuje infekciju jetre koju karakterizira upala i oštećenje jetre. Prenosi se krvlju i spolnim putem. Mogući putevi zaraze su kontakt sa zaraženom krvlju (transfuzija, zdravstveni radnici), pribor koji dijele intravenski ovisnici o narkoticima i spolni odnosi bez zaštite.
Posljedica infekcije virusom može biti i kronični hepatitis te ciroza jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kod sumnje da ste bili izloženi virusu hepatitisa C (npr. kod kontakta sa zaraženom krvlju), ako imate simptome bolesti jetre, ako ste pripadnik rizične skupine (intrvenski ovisnici, homoseksualci, ako često mijenjate seksualne partnere, bebe majki zaraženih s HCV), ako imate povišene rezultate drugih jetrenih testova, ako imate i druge simptome poput žutice, tamnog urina, mučnine, neočekivanog porasta ili gubitka težine.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ASO?

Antistreptolizin (AST/ASO) je antitijelo protiv određenog toksina stvorenog od strane bakterije iz roda Streptococcus grupe A.
Pozitivan titar ovog antitijela u krvi bolesnika predstavlja dokaz da je osoba zaražena bakterijom. Ukoliko se ne izliječi početna infekcija (uključujući i upalu grla), može doći do komplikacija kao što su reumatska groznica i glomerulonefritis.

Kada trebate pretragu?

AST/ASO se određuje ako liječnik posumnja na komplikacije preboljele streptokokne infekcije ili na infekciju koja je u tijeku tj. ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju, bolove u prsima, umor, bolove i oticanje zglobova, kožni osip, otežano mokrenje, itd.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AST/ASO uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ASTA?

Nakon kontakta s bakterijom Stafilococcus Aureus, organizam stvara specifična obrambena antitijela, Antistafilolizinski titar - ASTA.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada postoji sumnja na stafilokoknu infekciju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ASTA u krvi uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je HBsAg?

HBsAg je protein prisutan na površini virusa koji uzrokuje hepatitis B. Javlja se kod akutne i kronične infekcije pa ga određujemo za probiranje i dokazivanje HBV infekcije. Najraniji je pokazatelj akutnog hepatitisa B, često se detektira i prije pojave prvih simptoma bolesti, a primarni je pokazatelj i kronične infekcije.
Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Isto tako, ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je kombinirani COVID-19 + GRIPA brzi antigenski test?

Ova pretraga je brzi dijagnostički test za dokazivanje antigena SARS-CoV-2 i virusa gripe tipova A i B u brisu ždrijela. Antigenski testovi omogućuju brzu i pristupačnu dijagnostiku a ovaj kombinirani test omogućuje iz jednog brisa ždrijela dokazivanje 3 virusa koji izazivaju slične simptome i šire se istovremeno u populaciji u nekim razdobljima godine.

Kada trebate pretragu?

Brzi antigen test (BAT) služi za dijagnostiku aktivne virusne infekcije kod SIMPTOMATSKIH bolesnika. Kako su simptomi infekcije novim koronavirusom i gripe slični, ovaj kombinirani BAT omogućuje bolju točnost u postavljanju dijagnoze. Iako se radi iz jednog brisa ždrijela, test daje 3 odvojena rezultata (negativno/pozitivno) za SARS-CoV-2 virus te viruse gripe tipa A i tipa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se bris ždrijela (nazofarinksa). Obvezno je prethodno naručivanje. Rezultati testiranja su gotovi isti dan, najčešće unutar 30 minuta od uzimanja brisa.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je probir na HIV ?

HIV je virus koji uzrokuje AIDS. Probirnim testom utvrđujemo jeste li zaraženi virusom humane imunodeficijencije (HIV). Ovim testom detektiramo simultano antitijela na HIV-1 i HIV-2 tipove virusa te p24 virusni antigen (kombinirani probirni test 4. generacije), čime je povećana uspješnost ranog otkrivanja zaraze HIV-om. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom (HIV imunoblot potvrdni test). Samo pozitivan rezultat potvrdnog testa znači zarazu HIV virusom. Pozitivan rezultat probirnog HIV testa znači da trebate napraviti potvrdni HIV test.

Kada trebate pretragu?

Ako mislite da ste bili u direktnom kontaktu s osobom koja je zaražena virusom HIV-a, ako bolujete od neke druge spolno prenosive bolesti (npr. sifilis, gonoreja), ako ste skloni rizičnom spolnom ponašanju, ako dijelite pribor s drugim intravenskim ovisnicima o narkoticima. Preventivno, probir na HIV se vrši na indikaciju liječnika prije i za vrijeme trudnoće.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje probirnog HIV testa uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nakon zaraze virusom potrebno je određeno vrijeme za razvoj antitijela na HIV kao i mogućnost uspješnog dokazivanja p24 virusnog antigena u krvi zaražene osobe. Za kombinirane HIV antitijelo + antigen probirne testove taj serološki prozor može biti od 2 do 6 tjedana. Stoga se, dogovorno, ne preporučuje raditi inicijalno testiranje HIV infekcije ranije od 4 tjedna nakon rizičnog događaja.

Što je SARS-Cov-2 ANTIGEN test?

Novi koronavirus (SARS-Cov-2) izaziva bolest COVID-19 sa simptomima akutne infekcije dišnog sustava (nagli početak barem jednog od sljedećih znakova bolesti - kašalj, povišena tjelesna temperatura, nedostatak zraka) ili naglog gubitka mirisa, okusa ili promjene okusa. Neki bolesnici mogu imati blage i nespecifične simptome poput glavobolje, boli u zglobovima i/ili mišićima, osjećaja iznemoglosti, gastrointestinalne smetnje, s ili bez povišenja tjelesne temperature.

Ova pretraga je brzi dijagnostički test za novi koronavirus. Test otkriva prisutnost nukleokapsidnog antigena SARS-Cov-2 virusa u brisu ždrijela. Zlatnim standardom za dijagnostiku COVID-19 smatra se i dalje molekularni (PCR) dijagnostički test koji otkriva virusnu RNA. U uvjetima pojačanog širenja virusa u populaciji, kapacitet PCR testiranja može biti ograničen, a vrijeme završetka analize produženo. Antigen testovi omogućuju bržu i pristupačniju dijagnostiku.

U Specijalnoj bolnici AGRAM koristimo CLINITEST Rapid COVID-19 Antigen Test tvrtke Siemens s deklariranom relativnom osjetljivošću 96,72% i specifičnošću 99,22% u odnosu na PCR test.

Ovaj test se nalazi na listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice EU.

Kada trebate pretragu?

Brzi antigen testovi služe za dijagnostiku aktivne SARS-Cov-2 infekcije kod SIMPTOMATSKIH bolesnika. Oboljele osobe, s gore navedenim karakterističnim ili blažim simptomima kompatibilnim s COVID-19, treba testirati što ranije radi pravovremene dijagnoze i izolacije, te karantene njezinih bliskih kontakata. Ako je prošlo više od 5 dana od pojave simptoma, rezultat antigen testa može biti lažno-negativan u odnosu na rezultat PCR testa. Dakle, za osobe koje imaju neki od znakova COVID-19 bolesti,  preporučeno vrijeme testiranja antigena je rana simptomatska faza tj. prvih pet dana bolesti.

Pozitivan rezultat antigen testa kod osoba sa simptomima upućuje na možebitnu izloženost SARS-Cov-2 virusu. Preporučuje se obvezno javljanje liječniku i ostanak u izolaciji.

ASIMPTOMATSKI nosioci SARS-Cov-2 virusa su osobe koje nemaju gore navedene znakove bolesti i osjećaju se zdravo a nose virus u dišnom sustavu. Kod njih je nemoguće odrediti optimalan vremenski okvir za testiranje brzim antigen testovima jer izostaje pojava nekog od simptoma kao znak početka bolesti. Kod osoba koje nemaju niti jedan simptom COVID-19 bolesti, ali su bliski kontakti oboljele osobe, u obzir dolazi samo PCR testiranje prema preporuci liječnika.

 

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se bris ždrijela (nazofarinksa). Obvezno je prethodno naručivanje. Rezultati testiranja su gotovi unutar 1 sat. Na osobni zahtjev, osobama s negativnim nalazom testa izdajemo COVID-19 potvrdu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

COVID testiranje Upitnik i Privola

COVID testing Questionnaire and Consent

Što je SARS-Cov-2 PCR test?

Novi koronavirus (SARS-Cov-2) izaziva bolest COVID-19 sa simptomima akutne infekcije dišnog sustava (nagli početak barem jednog od sljedećih znakova bolesti - kašalj, povišena tjelesna temperatura, nedostatak zraka) ili naglog gubitka mirisa, okusa ili promjene okusa. Neki bolesnici mogu imati blage i nespecifične simptome poput glavobolje, boli u zglobovima i/ili mišićima, osjećaja iznemoglosti, gastrointestinalne smetnje, s ili bez povišenja tjelesne temperature.

Ova pretraga je molekularni dijagnostički test za otkrivanje aktivne infekcije novim koronavirusom, a koji otkriva virusnu RNA.

Kada trebate pretragu?

Test se radi kod pojave simptoma i sumnje na infekciju, prije operativnih zahvata, za potrebe putovanja u inozemstvo, kod sumnje na kontakt po preporuci liječnika i iz drugih razloga.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se bris ždrijela (nazofarinksa). Obvezno je prethodno naručivanje, a rezultati testiranja su gotovi unutar 24 sata od uzimanja brisa. Uzimanje brisa u Zagrebu i Splitu organizirano kao drive-in.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

COVID testiranje Upitnik i Privola

COVID testing Questionnaire and Consent

Što je serološki test na sifilis?

Antitreponemski test služi dijagnosticiranju zaraze bakterijom Treponema Pallidum koja je uzročnik spolno prenosive bolesti - sifilisa (lues). Ovim testom detektiramo i IgM i IgG antitijela na bakteriju prisutna u krvi, čime je povećana uspješnost otkrivanja sifilisa. Antitreponemski test je superiorniji u detekciji sifilisa od VDRL testa. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom.

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome sifilisa (promjene na spolovilu, kožni osip, groznica, natečeni limfni čvorovi, grlobolja, slabost), ako imate neku drugu spolno prenosivu bolest kao što je gonoreja ili AIDS, ako ste skloni rizičnom spolnom ponašanju.

Zbog rizika prijenosa bakterije Treponema Pallidum od majke kroz posteljicu na fetus, sve trudnice trebaju preventivno napraviti ovaj test u ranoj trudnoći.

Antitreponemski test služi dijagnosticiranju zaraze bakterijom Treponema Pallidum koja je uzročnik spolno prenosive bolesti - sifilisa (lues). Ovim testom detektiramo i IgM i IgG antitijela na bakteriju prisutna u krvi, čime je povećana uspješnost otkrivanja sifilisa. Antitreponemski test je superiorniji u detekciji sifilisa od VDRL testa. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba izvaditi krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Helicobacter Pylori?

H. Pylori živi na stjenci želuca i dvanaesnika, uzročnik je akutnih i kroničnih upala želuca (gastritis). Ova pretraga određuje antigen bakterije Helicobacter pylori u stolici. Test služi za dijagnostiku aktualne infekcije bakterijom i kontrolu eradikacijske terapije.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome gastrointestinalne bolesti, kao što su bol, iznenadni gubitak tjelesne težine, česte mučnine i povraćanje, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti. Simptomi koji zaslužuju posebnu pažnju su oštra, iznenadna i perzistirajuća bol u želucu te povraćanje sadržaja s primjesama krvi.
Kako biste otkrili je li bakterija Helicobacter Pylori prisutna u gastrointestinalnom traktu.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba donijeti uzorak stolice.
Uzorak stolice treba testirati odmah te ga treba dostaviti u laboratorij unutar 1 sata. Ako to nije moguće, preporučuje se čuvati uzorak u hladnjaku (na temperaturi od 2 do 4°C) i unutar jednog dana dostaviti u laboratorij.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Testiranje treba odgoditi kod proljeva ii vodenaste stolice.
NAPOMENA ZA OSOBE NA ERADIKACIJSKOJ TERAPIJI HPYLORI - određivanje antigena HPylori u stolici treba provesti nakon što prođe najmanje 2 tjedna od zadnje doze lijeka.

Što je H.pylori?

H.pylori je bakterija koja obitava na stijenci želuca i dvanaesnika, a može biti uzrok akutne ili kronične upale želuca (gastritis, želučani ulkus ili čir). Osobe inficirane bakterijom H. Pylori stvaraju specifična antitijela koja možemo mjeriti u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako želite doznati jeste li bili u kontaktu s bakterijom Helicobacter Pylori. Nedostatak ovog testa je u tome što i osobe koje su prebolile infekciju s HPylori imaju i dalje pozitivna antitijela, kao „uspomenu" na prethodni kontakt, premda bolest više nije aktivna. Zato je u slučaju kada osjećate simptome gastrointestinalne bolesti (bol u trbuhu, gubitak tjelesne težine, učestale mučnine i povraćanje, itd.), pouzdanije napraviti ureja izdisajni test ili odrediti antigen bakterije Helicobacter Pylori u stolici.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje antitijela na H. Pylori treba izvaditi krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ureja izdisajni test?

Ureja izdisajnim testom dokazujemo prisutstvo bakterije H.Pylori.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome gastrointestinalne bolesti, kao što su bol, iznenadni gubitak tjelesne težine, česte mučnine i povraćanje, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti. Simptomi koji zaslužuju posebnu pažnju su oštra, iznenadna i perzistirajuća bol u želucu te povraćanje sadržaja s primjesama krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za vrijeme izvođenja ureja izdisajnog testa pacijent popije otopinu koja sadrži 13C-ureju, koja je potpuno neškodljiva.
Prije uzimanja otopine ureje, treba popiti 2 dl 100%-tnog narančinog soka. U prisutnosti enzima bakterije Helicobacter Pylori (ureaza), 13C-ureja se metabolizira te se određuje sastav izdahnutog zraka prije i poslije konzumiranja otopine.

Kako se pripremiti?

Za pretragu je potrebno biti strogo natašte.
Zato se testiranje obavlja ujutro. Prije testa se ne smije ni pušiti, ni piti vodu, a preporučeno je da se to jutro ne peru zubi. Postupak testiranja traje oko 40 minuta.
Rezultati su gotovi nakon 6 do 8 radnih dana.

Za potrebe uzimanja i obrade 24 h urina potrebno je prethodno osigurati spremnik za prikupljanje urina. Spremnik možete dobiti u našem laboratoriju.

Cijena usluge odnosi se na jednokratnu uslugu vađenja krvi, neovisno o broju pojedinih laboratorijskih usluga.