ABECEDA USLUGA

Opis usluge

U trudnoći se 3D/4D tehnike koriste za detaljan pregled anatomije nerođenog djeteta. Na taj način omogućuje se identifikacija ili isključuje postojanje najvećeg broja malformacija. Primjena trodimenzionalnog ultrazvuka olakšala je prikaz anatomije nerođenog djeteta te prikaz i analizu struktura poput lica i udova. 3D/4D tehnologije vrlo su korisne u stvaranju emocionalne veze između Vas i nerođena djeteta.
Pregled možete raditi tijekom cijele trudnoće. Ako pregled radite od 18. do 24. tjedna trudnoće tada je to pregled prvenstveno za potvrdu normalne fetalne anatomije.

Što obuhvaća 4D UZV?

U ranoj trudnoći pregled se obavlja vaginalnom sondom i tada se osim 3D/4D prikaza morfologije fetusa (udovi, trup, morfologija glavice, kralježnica) utvrđuje veličina fetusa, određuje dužina trajanja trudnoće, utvrđuje postojanje i veličina nuhalnog prosvjetljenja i nosne kosti, a mogu se raditi i hemodinamski color doppler pregledi pojedinih fetalnih krvnih žila.
Od drugog tromjesečja pa do poroda UZV pregled se radi transabdominalnom sondom (pregled izvana preko trbušne stijenke). 3D/4D ultrazvučni pregled može trajati i do 1 sat.

Kako se pripremiti?

Prilikom dolazaka na preglede molimo da donesete sve ranije nalaze i snimke.

Opis usluge

Endocervikalni polip je česta, dobroćudna promjena vrata maternice. To je zadebljanje cilindričnog epitela cervikalnog kanala u koju je uključeno osim epitela i vezivno tkivo ispod njega. Polipi mogu biti na širokoj bazi ili na peteljci, a može se naći jedan ili više polipa. Postoji nekoliko teorija o njihovom nastanku, a najčešće spominjane su one o infektivnom ili endokrinom uzorku.
Liječe se mehaničkim uklanjanjem (ablacijom) koja je jednostavna i bezbolna intervencija.
Ablaciju cervikalnog polipa trebate ako imate polip uz eventualne simptome poput pojačanog vaginalnog sekreta, nepravilnih krvarenje ili krvarenja poslije odnosa.

Što obuhvaća ablacija cervikalnog polipa?

Ako je polip na tankoj peteljci uklanja se rotirajućim pokretima kliještama. Polip s debljom peteljkom ponekad treba ukloniti kirurškim skalpelom kojim se presječe peteljka. Mali sesilni polipi se često uklanjaju kliještama za biopsiju. Poslije ablacije polipa obvezno je učiniti ekskohleaciju (struganje sluznice iz kanala vrata maternice) cervikalnog kanala, a u određenim slučajevima se na tu intervenciju nastavlja i kiretaža materišta. Materijal dobiven intervencijom šalje se na patohistološku analizu. Poslije ablacije polipa krvarenje je oskudno, kratkotrajno i prestane spontano. Intervencija ne zahtijeva izostanak s posla niti prekid svakodnevnih životnih aktivnosti. Savjetuje se seksualna apstinencija za vrijeme trajanja krvarenja.

Kako se pripremiti?

Prije ablacija polipa obavezno je napraviti PAPA obrisak.

Što je AFP?

Alfa-fetoprotein (AFP) je tumorski biljeg za pomoć u dijagnosticiranju i praćenju bolesnika s primarnim tumorom jetre i karcinomom testisa.
AFP pripada grupi onkofetalnih proteina. To su proteini koji normalno nastaju u fetusu za vrijeme trudnoće, a nakon rođenja njihova se koncentracija u krvi naglo smanjuje.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada Vaš liječnik posumnja na mogućnost pojave karcinoma jetre, testisa ili ovarija, u intervalima za vrijeme i nakon terapije jednog od spomenutih karcinoma, te ponekad kada bolujete od kroničnog hepatitisa ili ciroze jetre. Prema preporuci ginekologa tijekom II tromjesečja trudnoće (počevši od 15. tjedna trudnoće), ako je ultrazvučno postavljena sumnja na fetalne malformacije ili ako je preporučen biokemijski probir od 15. do -21. tjedna trudnoće, AFP se određuje u krvi trudnice, a u iznimnim slučajevima i u plodovoj vodi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AFP uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je akt gutanja s dijaskopijom jednjaka?

Akt gutanja s dijaskopijom je radiološka pretraga pri kojoj se pomoću kontrastnog sredstva („kreda“ - barijeva kaša) snima jednjak i gastroduodenum.

Kada trebate akt gutanja s dijaskopijom jednjaka?

Akt gutanja i dijaskopija gastroduodenuma se radi na preporuku specijaliste gastroenterologa ili otorinolaringologa ili na preporuku liječnika obiteljske medicine. Ovaj pregled trebate ako imate problema kod gutanja, žgaravicu, bolove u želudcu te ako gubite na tjelesnoj težini.

Što obuhvaća akt gutanja s dijaskopijom jednjaka?

Pregled obuhvaća snimanje na rendgenskom aparatu za dijaskopiju. Kod pregleda se pije „kreda“ - barijeva kaša te se, po odluci radiologa koji radi pregled, dodaje prašak koji je sličan sodi bikarboni radi proširenja želučane šupljine i bolje vidljivosti nabora.

Kako se pripremiti?

Kod ovog pregleda jedina priprema je doći potpuno natašte što isključuje uzimanje vode, tableta, bombona i dr. Zbog toga se pregled uvijek i obavlja u ranim jutarnjim satima.

Što je albumin?

Albumin je najzastupljeniji protein u krvi. Važan je za održavanje onkotskog tlaka unutar vaskularnog prostora, a ima i transportnu funkciju.

Kada trebate pretragu?

Smanjene vrijednosti albumina u krvnom serumu nalazimo u bolestima jetre kada je smanjena njegova proizvodnja, kada je smanjena apsorpcija hranjivih tvari u probavnom sustavu ili kada je pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega. Određivanje albumina u urinu trebate obaviti preventivno 1 do 2 puta godišnje ako ste dijabetičar ili ako bolujete od povišenog krvnog tlaka.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje albumina u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje albumina u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja albumina u krvi i mokraći su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije neophodno biti natašte. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je alergen specifični IgE?

Ovaj test mjeri količinu alergen specifičnog imunoglobulina E u krvi kao dokaz alergije (preosjetljivost) na pojedine specifične supstance iz okoliša (alergeni). Određivanje ukupnog IgE u krvi omogućuje otkrivanje alergijske reakcije u organizmu. Određivanje specifičnog IgE daje odgovor na pitanje koji je alergen uzrokovao alergijsku reakciju. Alergene razlikujemo prema načinu i putu ulaska u organizam (inhalacijski, nutritivni, itd). Ovim testom mjerimo pojedinačno specifični IgE na 20 najčešćih alergena koje možemo unijeti u organizam dišnim putem. To su alergeni iz skupine: trava (Prstasti troskot (g2) i Livadna mačica (g6)), korova (ambrozija (w1)t divlji pelin (w6), trputac (w9), ljekovita crkvina (w19)), polen drveća breze (t3), lijeske (t4), masline (t9), platane (t11), čempresa (t23), kaline (t210), kućne grinje/prašina (d1, d2) i pregalj brašna (d70), dlaka i epitel mačke (e1), psa (e2), konja (e3), plijesni (m2, m6)

Kada trebate pretragu?

Kada Vaš liječnik sumnja na alergijsku reakciju, a nejasno je što ju je uzrokovalo, kada postoji sumnja da ste alergični na neki od ovih alergena (trave, korov, polen drveća, grinje i kućna prašina, pregalj brašna, dlaka i epitel mačke, psa, konja, različite vrste plijesni). Isto tako, kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis) te ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima). Također, kod pojave crvenila, pojačanog suzenja ili osjećaja svrbeža očiju te ukoliko Vaš liječnik sumnja da bolujete od astme.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje specifičnog IgE uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi za 7 dana.

Kako se pripremiti?

Za određivanje specifičnog IgE nije potrebna posebna priprema. Ne treba prekidati antihistaminsku terapiju.

Što je alergen specifični IgE?

Ovaj test mjeri količinu alergen specifičnog imunoglobulina E u krvi kao dokaz alergije (preosjetljivosti) na pojedine specifične supstance iz hrane (alergeni). Određivanje ukupnog IgE u krvi omogućuje otkrivanje alergijske reakcije u organizmu.
Određivanje specifičnog IgE daje odgovor na pitanje koji je alergen uzrokovao alergijsku reakciju. Alergene razlikujemo prema načinu i putu ulaska u organizam (inhalacijski, nutritivni, itd). Ovim testom mjerimo pojedinačno specifični IgE na 20 najčešćih alergena koje možemo unijeti u organizam hranom: bjelanjak (f1), žumanjak (f75), kravlje mlijeko (f2), pekarski kvasac (f45), pšenično brašno (f4), raženo brašno (f5), riža (f9), soja (f14), kikiriki (f13), lješnjak (f17), badem (f20), zelena jabuka (f49), kivi (f84), marelica (f237), rajčica (f25), mrkva (f31), krumpir (f35), celer (f85), bakalar (f3), rakovi (f23).

Kada trebate pretragu?

Kada Vaš liječnik sumnja na alergijsku reakciju a nejasno je što ju je uzrokovalo.
Kada postoji sumnja da ste alergični na neki od ovih alergena: bjelanjak, žumanjak, kravlje mlijeko, pekarski kvasac, pšenično brašno, raženo brašno, riža, soja, kikiriki, lješnjak, badem, zelena jabuka, kivi, marelica, rajčica, mrkva, krumpir, celer, bakalar, rakovi.
Kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis).
Ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima).
Kod pojave kroničnih probavnih problema, bolova u trbuhu, učestalih povraćanja i/ili proljeva.

Što obuhvaća pretraga?

ZZa određivanje specifičnog IgE uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi za 7 dana.

Kako se pripremiti?

Za određivanje specifičnog IgE nije potrebna posebna priprema.
Ne treba prekidati antihistaminsku terapiju.

Što je alfa-amilaza?

Amilaza je jedan od probavnih enzima koje sintetizira gušterača i izlučuje u probavni trakt. Žlijezde slinovnice u ustima također izlučuju amilazu.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače ili nakon operacije odstranjivanja žučnih kamenaca.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje amilaze uzima se krv iz vene. Za određivanje amilaze u mokraći uzima se slučajni uzorak urina. Rezultati određivanja amilaze u krvi i urinu gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ALP?

Alkalna fosfataza (ALP) je enzim prisutan u kostima, jetri, epitelu žučnih vodova, bubrezima i tankom crijevu. Povišene vrijednosti ALP u krvi najčešće su vezane uz bolesti jetre i kostiju. Djeca i adolescenti imaju očekivano više vrijednosti ALP u krvi jer njihove kosti još rastu u dužinu.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice. Ako osjećate učestale bolove u kostima ili imate česte prijelome kostiju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ALPa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ALT?

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim" enzimom za jetru, jer ga u drugim organima ima relativno malo. Povišene vrijednosti ALT ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti, kao što je to slučaj kod žutice.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ALTa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je AMH?

AMH je hormon koji stvaraju spolne žlijezde, jajnici i testisi. Koncentracije AMH u krvi značajno ovisi o spolu i dobi. U žena tijekom reproduktivne dobi, koncentracija AMH u krvi odgovara ovarijskoj rezervi tj. potencijalnom broju nezrelih jajnih stanica koje mogu biti pobuđene u menstruacijskom ciklusu i dati zrelu, za oplodnju spremnu jajnu stanicu. Kako taj broj starenjem opada, koncentracija AMH u krvi s godinama se proporcionalno smanjuje.
Suprotno tome, žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOSy) imaju povišenu koncentraciju AMH u krvi (neovisno o ovarijskoj rezervi).

Kada trebate pretragu?

Koncentraciju AMH određujemo kod procjene funkcije jajnika, problema plodnosti, utvrđivanja ulaska u menopauzu te kod žena s policističnim jajnicima.
U rijetkim slučajevima karcinoma jajnika koji stvara AMH, AMH se može određivati i kao tumorski biljeg (prije i za vrijeme terapije).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AMH uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ANA?

Antinuklearna antitijela (ANA) je grupa posebnih antitijela stvorenih vlastitim imunološkim sustavom osobe koji pogrešno cilja i napada vlastito tkivo. Ova autoantitijela mogu uzrokovati upalu tkiva i organa, bolove u zgobovima i mišićima, umor i groznicu, promjene na koži. Prisutnost ANA je glavni pokazatelj autoimunog procesa te upućuje na nekoliko autoimunih bolesti, ali se najčešće vidi u sistemskom lupusu.
Lažno pozitivne rezultate ANA testa možemo dobiti u starijih ljudi bez ikakve poznate autoimune bolesti, a mogu biti posljedica i uzimanja nekih lijekova.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika ako zbog kronične upalne bolesti pojedinih organa i tkiva, ustrajnih bolova u zglobovima i mišićima, simptoma umora i slabosti i specifičnih promjena na koži, postoji sumnja na autoimuni poremećaj ili ako treba potvrditi sumnju liječnika na sistemski lupus (SLE).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ANA titra ili panela uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi za 2 tjedna.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je androstendion?

Androstendion je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama te muškim i ženskim spolnim žlijezdama (testisi i jajnici).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) i/ili kada imate promjene na koži koje se dovode u vezu s viškom androgena kod žena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje androstendiona u organizmu uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju androstendiona unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje androstendiona.
Na koncentraciju androstendiona mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, neki lijekovi u terapiji karcinoma prostate, itd).

Anesteziologija

je grana medicine posvećena opsežnoj skrbi za pacijenta prije, tijekom i poslije kirurških zahvata, dijagnostičkog ili terapijskog postupka, i u operacijskoj dvorani i u jedinicama za poslijeoperacijsku skrb (sobe za buđenje) te u jedinicama intenzivnog liječenja. Obuhvaća i područje liječenja akutne i kronične boli. Članovi anesteziološkog tima su liječnik specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te posebno educirana medicinska sestra koja radi u operacijskoj dvorani kao anesteziološki tehničar i/ili u jedinicama za poslijeoperacijsko praćenje te intenzivno liječenje.

Anesteziolog

je liječnik specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja koji skrbi za Vas od trenutka predoperativne pripreme, samog operacijskog zahvata te u daljnjem poslijeoperacijskom periodu. S obzirom na Vaše opće zdravstveno stanje i vrstu operacijskog zahvata procjenjuje najoptimalniji plan anestezije. Prati i održava Vaše vitalne funkcije, identificira i liječi bilo koji problem ili hitnu situaciju koja se može pojaviti prije, tijekom i nakon zahvata (npr. bol, alergijska reakcija na lijek, krvarenje, neočekivana promjena vitalnih znakova i sl.).

Anestezija

je lijekovima izazvano stanje neosjetljivosti dijela ili cijelog tijela kako bi se omogućilo bezbolno izvođenje operacije ili dijagnostičko-terapijskog postupka. Anestezija može biti opća i regionalna. Opća anestezija zbog djelovanja anestetika na mozak dovodi do gubitka svijesti te svih osjeta uključujući i osjet boli. Regionalna anestezija (spinalna, epiduralna, regionalni blokovi, lokalna) je postupak kojim se u dijelu tijela izravnom aplikacijom anestetika blokira provođenje živčanih impulsa te bolni impulsi ne stižu do mozga. Bolesnik je budan ili lagano uspavan (sediran). Neovisno o vrsti anestezije kontinuirano se nadziru vaše vitalne funkcije (srčani ritam, krvni tlak, razina kisika u krvi), a po potrebi se nadzor proširuje.

Predoperativni pregled anesteziologa

ćete obaviti nakon pregleda kirurga i Vaše odluke o operacijskom liječenju. Za anesteziološki pregled u dogovorenom terminu donijet ćete sljedeće:
1. prethodnu medicinsku dokumentaciju (otpusno pismo, povijest bolesti, dijagnostičke pretrage...)
2. popis lijekova koje koristite, uključujući inhalatore i kapljice te sve pripravke kupljene bez recepta (vitamini, dodaci prehrani, biljni pripravci)
3. nalaz kompletne krvne slike, elektrolita (natrij, kalij), glukoze, uree, kreatinina, koagulograma (PV, APTV, fibrinogen), jetrene probe (AST, ALT, GGT) - nalazi ne smiju biti stariji od mjesec dana
4. nalaz hormona štitnjače (ako bolujete ili ste bolovali od bolesti štitnjače) - nalaz ne smije biti stariji od 6 mjeseci
5. EKG – nalaz ne smije biti stariji od 3 mjeseca
6. RTG srca i pluća (nije potreban ako ste mlađi od 40 godina, niste pušač i nemate nikakvu značajniju plućnu bolest) – nalaz ne smije biti stariji od 6 mjeseci
7. nalaz KG i Rh faktora
8. pretrage mokraće i mokraćnog sedimenta - nalaz ne smije biti stariji od mjesec dana
9. ako se kontrolirate kod specijalista druge specijalnosti zbog kroničnih bolesti (srca, pluća, bubrega, jetra, štitnjače, šećerne bolesti i sl.) OBAVEZNO ponesite zadnji specijalistički nalaz i odgovarajuće laboratorijske nalaze (ne smiju biti stariji od godinu dana)
10. ako koristite pacemaker, ICD, CRT uređaj učinite i predoperativni pregled kardiologa

- IZNIMKE:
11. za djecu u dobi do 7 godina potreban je nalaz kompletne krvne slike i koagulogram uz nalaz pedijatra
12. za djecu u dobi od 7 godina potreban je nalaz kompletne krvne slike i koagulogram uz nalaz liječnika opće medicine
13. za manje ambulantne zahvate (gastroskopija, kolonoskopija, frakcionirana kiretaža, i sl.) potrebni su nalazi kompletne krvne slike, elektroliti (natrij, kalij), glukoza, urea, kreatinin, koagulogram, EKG te zadnji nalaz liječnika specijalista ako ste u kontroli zbog neke kronične bolesti
Vaš će anesteziolog pregledati svu medicinsku dokumentaciju i laboratorijske nalaze. Pitat će Vas koliko imate kilograma, koliko ste visoki, za Vaše štetne navike (alkohol, pušenje, stimulativna ili opojna sredstva), o uzimanju lijekova, prisutnosti alergija (lijekovi, hrana, pelud, i sl.) te informaciju o prethodnim anestezijama. Važno je da budete iskreni u davanju podataka o sebi. Vaš anesteziolog će uzeti i Vaš klinički status auskultacijskim i palpacijskim pregledom.
Po završetku pregleda anesteziolog će Vam objasniti prednosti i rizik pojedine vrste anestezije. O detaljima mogućih komplikacija molimo Vas pročitajte Objašnjenje i pisani pristanak za anesteziju i poslijeoperativno liječenje. Izbor anestezije ovisi o Vašem zdravstvenom stanju te vrsti operacije ili dijagnostičko-terapijskog postupka. Mogu biti potrebne dodatne laboratorijske pretrage, specijalističke konzultacije i promjene u terapiji, ali sve u svrhu da operaciji pristupite u što je moguće boljem zdravstvenom stanju kako bi se na minimum smanjio rizik operacije i anestezije. Anesteziološki pregled je dokumentiran i dio je Vaše medicinske dokumentacije.

Alergija na anestetike

je moguća, u većini je slučajeva lakšeg oblika, a rijetko iznimno teška kada usprkos pravovremenom liječenju može dovesti i do smrtnog ishoda. Ako imate podatak o alergijskoj reakciji tijekom anestezije, ako niste do sada testirani bit će potrebno obaviti alergološki test kako bi se ubuduće izbjegli rizici.

Izbor anestezije

ćete dogovoriti s Vašim anesteziologom ovisno o Vašem zdravstvenom stanju te zahvatu kojem se podvrgavate. Svaki medicinski zahvat i procedura su rizični, ali vrlo su rijetke komplikacije opasne po život. Komplikacije mogu nastupiti tijekom operacije ili zahvata, ali i u periodu poslije. Pripremni i prateći postupci također mogu nositi rizik (anestetici, infuzije, transfuzije i sl.). Detaljnije možete pročitati na Objašnjenje i pisani pristanak za anesteziju i postoperativno liječenje.

Priprema za operacijski zahvat

uključuje nekoliko koraka.
1. Preporuča se prestanak pušenja 6 tjedana prije operacije, a svakako ne pušiti barem 8 sati prije operacije.
2. Ne konzumirajte alkohol uoči operacijskog zahvata.
3. Večer uoči anestezije uzmite laganu, kašastu i/ili tekuću večeru bez voća i salata te gaziranih napitaka. Ne uzimajte slatkiše, bombone i žvakaće gume, crni čaj, kavu, alkoholna pića i nemojte pušiti. Ništa ne jedite i ne pijte iza ponoći, na taj način izbjegavate povraćanje u uvodu u anesteziju i mogućnost vraćanja želučanog sadržaja iz želuca u pluća (aspiracija) te razvoja opsežne i ozbiljne upale pluća.
4. Lijekove koje možete uzeti večer prije i na sam dan operacije s gutljajem vode ćete dobiti u pisanom nalazu od Vašeg anesteziologa. Svoje lijekove u originalnom pakiranju ponesite sa sobom u bolnicu.
5. Provedite redovnu osobnu higijenu (kupanje, brijanje).
6. Uklonite sav nakit, šminku, lak s noktiju, zubnu protezu, kontaktne leće i sl.
7. Pola sata do sat vremena prije operacije dobit ćete tabletu ili injekciju sedativa koja će Vas pripremiti za anesteziju/operaciju kako bi se osjećali opušteno te ostanite ležati u krevetu.

Priprema za manji ambulantni zahvat/pretragu u anesteziji
Ovakvi zahvati se u pravilu izvode u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. U venu na ruci se postavi plastična kanila i priključi na infuziju. Neposredno prije zahvata primit ćete intravenski anestetik. Dišete samostalno uz kisik koji se dovodi preko nazalne kanile ili maske. Monitoriraju se Vaše vitalne funkcije (krvni tlak, puls, zasićenost krvi kisikom). Za ovakvu vrstu anestezije potrebno je biti natašte minimalno 6 sati, pročitati i potpisati suglasnost za anesteziju. Nakon zahvata ostajete pod nadzorom 2 sata. Nakon 2 sata moguć je unos hrane i pića (ako nije drugačije određeno). Najmanje 24 sata nakon anestezije ne smijete upravljati motornim vozilima i /ili strojevima kao niti preuzimati punu osobnu i/ ili poslovnu odgovornost.

Operacijski dan
Nakon što ste s gutljajem vode popili lijekove koje Vam je anesteziolog propisao, dobit ćete tabletu ili injekciju sedativa. Priključit će Vam se standardni monitoring – EKG, tlakomjer, pulsni oksimetar da bi se pratio krvni tlak, puls i zasićenost krvi kisikom. U perifernu venu na ruci će uvesti plastičnu cjevčicu putem koje ćete primati infuzije i lijekove.

- za opću anesteziju:
Na lice će Vam biti prislonjena maska s kisikom na koju ćete mirno i duboko disati. Za to vrijeme na postavljeni venski put ćete primiti lijekove za anesteziju (može Vam se blago zavrtjeti u glavi, možete imati potrebu kihnuti, može imati osjećaj topline u ruci). Kada zaspite postavit ćemo Vam cijev u dušnik (endotrahealni tubus) ili masku u područje ždrijela (supraglotična maska) putem koje ćete biti priključeni na anesteziološki aparat koji će u potpunosti preuzeti ili samo potpomognuti Vaše disanje tijekom zahvata. Opća anestezija će se održavati lijekovima protiv bolova, intravenskim ili inhalacijskim anesteticima te po potrebi mišićnim relaksansima. O anesteziji i Vašoj sigurnosti će se kontinuirano brinuti anesteziološki tim. Po završetku operacijskog zahvata će se prestati davati anestetici, a kada započnete zadovoljavajuće samostalno disati odstranit će se cijev za disanje.
Nakon operacije smjestit ćemo Vas u jedinicu poslijeoperacijske skrbi gdje ćete biti pod stalnim sestrinskim nadzorom. Pratit ćemo Vaše vitalne funkcije (krvni tlak, puls, zasićenost krvi kisikom, a po potrebi monitoring i proširiti) i procjena razine boli koja će se uz upotrebu analgetika svesti na najmanju moguću razinu. Normalno je da se u ovom periodu još osjećate pospano i omamljeno zbog ostatnog djelovanja lijekova koje ste primili za vrijeme anestezije.
Nakon 1-2 sata (prema potrebi i duže) premjestit ćemo Vas u Vaš apartman uz dostupnost medicinskog osoblja. U daljnjem boravku, prema naputku medicinskog osoblja, moći ćete piti i jesti.

- za regionalnu anesteziju (spinalna, epiduralna):
Na prethodno postavljeni venski put primit ćete lijekove da biste se opustili i osjećali ugodnije prilikom izvođenja bloka. Anesteziolog će Vam objasniti koji ćete položaj tijela zauzeti. Palpacijom (opipom) će se orijentirati o mjestu na kralježnici koje je najpogodnije za izvođenje bloka. Nakon toga će sredstvima za dezinfekciju oprati leđa (moguć osjećaj hladnoće po koži dijela kojeg Vam dezinficiraju) i prekriti sterilno prostor oko polja predviđenog za punkciju. Prvo ćete primiti lokalni anestetik (osjetit ćete mali ubod tanke igle) kako bi utrnula koža i potkožno tkivo na mjestu izvođenja bloka. Za spinalnu anesteziju se ulazi u prostor između dva kralješka vrlo tankom iglom i aplicira se lokalni anestetik u tekućinu koja ispunjava kralježnički kanal. Igla se potom izvadi. Osjećat ćete toplinu u nogama, a zatim će postati utrnule i teške te ih privremeno nećete moći pomicati. Za epiduralnu analgeziju se kroz iglu uvodnicu između dva kralješka uvodi kateter. Preko katetera se aplicira lokalni anestetik što Vam u početku može izazvati osjećaj blagog pritiska u leđima. Kroz 20 minuta donji dio tijela će Vam utrnuti i možda privremeno nećete moći pomicati nogama. Uvest će Vam se u oba slučaja (spinalna ili epiduralna anestezija) urinarna cjevčica koja se odstranjuje po popuštanju anestezije. Na prethodno postavljeni venski put primit ćete lijekove kako bi se opustili i osjećali šta ugodnije prilikom operacijskog zahvata.
Po završetku operacijskog zahvata bit ćete u jedinici poslijeoperacijske skrbi. Utrnulost i slabost nogu poslije spinalne anestezije traje 2-5 sati ovisno o vrsti lokalnog anestetika. Kada blok počne slabjeti, počet ćete osjećati bol. Na vrijeme zatražite lijekove protiv boli kako ona ne bi postigla puni intenzitet. U slučaju epiduralnog katetera na njega se i sada mogu davati lijekovi protiv bolova. Kateter će se odstraniti kada se drugim načinima može postići zadovoljavajuća kontrola boli (tablete, intravenski analgetici). Nakon1-2 sata (prema potrebi i duže) premjestit ćemo Vas u Vaš apartman uz dostupnost medicinskog osoblja. U daljnjem boravku, prema naputku medicinskog osoblja, moći ćete piti i jesti.

Specijalna bolnica Agram je opremljena suvremenim aparatima i monitoringom za kontinuirano praćenje vitalnih funkcija u cijelom peri operacijskom razdoblju kako bi se zadovoljili svi standardi sigurnosti pacijenta.

Što je Anti TPO?

Ovaj test mjeri količinu specifičnih autoantitijela na tkivo štitnjače. Autoantitijela se stvaraju kad imunološki sustav pogrešno prepozna dijelove vlastite štitnjače kao strane. Autoantitijela mogu dovesti do kronične upale štitnjače (tireoiditis), oštećenja tkiva i ometanja funkcije štitnjače.
Pozitivna Anti-TPO mogu se ponekad naći i u zdravih osoba, osobito u starijoj populaciji, u nekim neimunološki uvjetovanim bolestima štitnjače ili u autoimunim bolestima drugih organa (npr. šećerna bolest tip I).

Kada trebate pretragu?

Ako hormoni štitnjače (T3, T4, FT3, FT4) i/ili TSH pokazuju odstupanja od normalnih vrijednosti, ako imate promjene u tkivu štitnjače uočene ultrazvučnim pregledom, ako imate poznati autoimuni poremećaj štitnjače, ako ste gušavi te ako ste trudnica s povećanim rizikom za poremećaj funkcije štitnjače.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HAV IgM?

Ovaj test se koristi za rano otkrivanje hepatitisa A. Hepatitis A je upala jetre uzrokovana virusom (HAV), a karakterizirana povećanjem jetre. Prenosi se zaraženom hranom i vodom ili kontaktom sa zaraženima (bolest prljavih ruku).
U kontaktu s virusom hepatitisa A organizam proizvodi antitijela (anti-HAV) koja možemo odrediti u krvi. Pojavljuju se 3 tjedna nakon zaraze i perzistiraju u cirkulaciji 2 do 6 mjeseci.
Hepatitis A se ralikuje od hepatitisa B i C prema putevima zaraze, rizičnim skupinama i minimalnoj vjerojatnosti za razvoj kroničnih komplikacija. Smatra se značajno blažom bolesti i u čak 90% zaraženih osoba prolazi bez razvoja simptoma (groznica, umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, abdominalna bol, tamni urin, svijetla stolica, žutica).

Kada trebate pretragu?

Anti-HAV-IgM određujemo pri dijagnosticiranju infekcije virusom hepatitisa A, a javljaju se u krvi i nakon cijepljenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HBc?

Anti-HBc se koristi u dijagnostici akutnog i kroničnog hepatitisa B. Zajedno s HBsAg određujemo ga za dijagnosticiranje akutne infekcije. Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HBs?

Anti-HBs je antitijelo koje nastaje kao odgovor organizma na virus hepatitisa B. Određuje se u praćenju kroničnog hepatitisa B i njegovog liječenja te u praćenju odgovora na cijepljenje. Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako ste primili cjepivo protiv hepatitisa B i treba provjeriti titar zaštitnih protutijela, kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Također, ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HCV?

Anti - HCV su anititijela u krvi koja nastaju kao odgovor na zarazu virusom hepatitisa C (HCV). Virus hepatitisa C uzrokuje infekciju jetre koju karakterizira upala i oštećenje jetre. Prenosi se krvlju i spolnim putem. Mogući putevi zaraze su kontakt sa zaraženom krvlju (transfuzija, zdravstveni radnici), pribor koji dijele intravenski ovisnici o narkoticima i spolni odnosi bez zaštite.
Posljedica infekcije virusom može biti i kronični hepatitis te ciroza jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kod sumnje da ste bili izloženi virusu hepatitisa C (npr. kod kontakta sa zaraženom krvlju), ako imate simptome bolesti jetre, ako ste pripadnik rizične skupine (intrvenski ovisnici, homoseksualci, ako često mijenjate seksualne partnere, bebe majki zaraženih s HCV), ako imate povišene rezultate drugih jetrenih testova, ako imate i druge simptome poput žutice, tamnog urina, mučnine, neočekivanog porasta ili gubitka težine.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je APTV ?

APTV je brzi test za otkrivanje poremećaja unutrašnjeg puta zgrušavanja. Testom je moguće otkriti hemofiliju, a koristi se i za praćenje heparinske terapije.
Rezultat se izdaje u sekundama i kao omjer (radi ujednačavanja rezultata iz različitih laboratorija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada je potrebno isključiti nasljedni (hemofilija) ili stečeni poremećaj u zgrušavanju krvi, ako se pripremate za operaciju, ako imate bolesnu jetru ili ste na terapiji nefrakcioniranim heparinom.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje APTV uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje APTV).

Opis usluge

Aspiracija (usisavanje) sadržaja maternične šupljine koristi se kao metoda za dobivanje citoloških i histoloških uzoraka endometrija (sluznice maternice).
Aspiraciju uterusa trebate kada se ukaže potreba za citološkim i histološkim uzorcima endometrija.

Što obuhvaća aspiracija uterusa?

Aspiracija uterusa obuhvaća uzimanje uzoraka sluznice maternice (endometrija) pomoću male kanile koja ima otvor na vrhu sa strane. Ona se natakne na cijev štrcaljke kojom se stvara negativni tlak u materničnoj šupljini te se tako usisava njezin sadržaj.
Druga je prednost ove metode smanjen broj infekcija, a mogući nedostatak kod uzorkovanja za patohistološku analizu jest ponekad nedovoljna količina uzorka. Za razliku od klasične kiretaže, za izvođenja ovog zahvata nije potrebna anestezija.

Kako se pripremiti?

Pri dolasku u zdravstvenu ustanovu pacijentica treba donijeti originalnu krvnu grupu i potpisati suglasnost, informirani pristanak za izvođenje zahvata. Prije zahvata ne smije se jesti 7 do 8 sati te morate isprazniti mokraćni mjehur.

Što je AST?

Aspartat aminotransferaza (AST) je enzim prisutan u raznim tkivima, ali ga najviše ima u srcu i jetri. U manjoj mjeri prisutan je u bubregu i mišićima. Povišene vrijednosti AST ukazuju na oštećenje jetre ili mišića, a uspoređivanje s vrijednostima ALT i drugih jetrenih enzima omogućuje bolje razlikovanje mjesta i uzroka oštećenja. Mjerenje AST u krvi važno je u potvrđivanju i praćenju srčanih bolesti i bolesti mišićnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ASTa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ASO?

Antistreptolizin (AST/ASO) je antitijelo protiv određenog toksina stvorenog od strane bakterije iz roda Streptococcus grupe A.
Pozitivan titar ovog antitijela u krvi bolesnika predstavlja dokaz da je osoba zaražena bakterijom. Ukoliko se ne izliječi početna infekcija (uključujući i upalu grla), može doći do komplikacija kao što su reumatska groznica i glomerulonefritis.

Kada trebate pretragu?

AST/ASO se određuje ako liječnik posumnja na komplikacije preboljele streptokokne infekcije ili na infekciju koja je u tijeku tj. ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju, bolove u prsima, umor, bolove i oticanje zglobova, kožni osip, otežano mokrenje, itd.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AST/ASO uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ASTA?

Nakon kontakta s bakterijom Stafilococcus Aureus, organizam stvara specifična obrambena antitijela, Antistafilolizinski titar - ASTA.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada postoji sumnja na stafilokoknu infekciju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ASTA u krvi uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ATG?

Ovaj test mjeri antitijela na tireoglobulin iz štitnjače. Autoantitijela nastaju kad se poremeti imunološki sustav koji dijelove vlastitog tijela prepozna kao strano tijelo.
Prisutnost antitijela na štitnjaču može dovesti do kroničnih bolesti povezanih s hipotireozom ili hipertireozom. Hipotireoza uzrokuje simptome kao što su debljanje, umor, gušavost, suha koža, gubitak kose, netolerancija na hladnoću, zatvor. Hipertireoza može uzrokovati simptome kao što su znojenje, ubrzani rad srca, uznemirenost, drhtanje, umor, poteškoće sa spavanjem te nagli gubitak tjelesne težine.

Kada trebate pretragu?

Određivanje antitijela na štitnjaču prvenstveno služi u dijagnostici autoimune bolesti štitnjače, što znači da ovaj test trebate ako ne znate koji je uzrok Vaše gušavosti ili ako imate druge znakove koji ukazuju na disfunkciju Vaše štitnjače (promjene u tkivu štitnjače uočene ultrazvučnim pregledom i promjene u razini hormona štitnjače (T3, T4, FT3, FT4) i/ili TSH).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Hyacyst ?

Hyacyst je pripravak za direktnu primjenu u mokraćni mjehur čija je djelatna tvar hijaluronska kiselina. Hijaluronska kiselina sudjeluje u izgradnji prirodnog tzv. glikozaminoglikanskog (GAG) zaštitnog sloja sluznice mokraćnog mjehura. Taj zaštitini sloj štiti stijenku mokraćnog mjehura od nadraživanja sastojcima iz mokraće. Oštećenje GAG sloja je jedan od mogućih uzroka bolnih stanja m. mjehura i tegoba s mokrenjem koja prate bolesti mokraćnog mjehura. Aplikacija hijaluronske kiseline u m. mjehur- Hyacyst-a, pomaže obnavljanju i regeneraciji GAG sloja, zaštiti stijenke m. mjehura, a time i u ublažavanju tegoba. Hyacyst je registriran u EU i nosi oznaku CE koja potvrđuje da proizvod ispunjava zahtjeve koje određuje europsko zakonodavstvo.

Kada trebate Hyacyst

Najčešće indikacije za primjenu Hyacyst-a su: -akutni recidivni ili kronični bakterijski cistitis -radijacijski cistitis (cistitis kao posljedica terapije zračenjem) -intersticijski cistitis -kronični bolovi u zdjelici- sindrom bolnog m. mjehura -druge bolesti koje mogu dovesti do oštećenja GAG sloja.

Što obuhvaća pretraga?

Hyacyst se aplicira u m. mjehur pomoću tankog katetera koji se odmah nakon aplikacije odstranjuje. Zahvat izvodi liječnik. Zatim je potrebno zadržati Hyacyst u m. mjehuru bar 30-40 minuta. Nakon toga pripravak se izmokri. Odmah nakon aplikacije pacijent se može normalno kretati. Procedura je jednostavna, bezbolna, sigurna i jako se dobro podnosi. Može biti prisutna blaga i kratkotrajna nelagoda vezana uz postavljanje urinarnog katetera. Terapija je vrlo učinkovita što pokazuju brojne kličke studije. Preporuka je tretman provoditi u tjednim intervalima tijekom četiri uzastopna tjedna. Daljnje primjene su individualne, provode se jednom mjesečno dok se simptomi ne povuku. Poboljšanje se može osjetiti već nakon prve aplikacije, no realno je očekivati značajno poboljšanje nakon završetka tjednih aplikacija- nakon četiri doze.

Kako se pripremiti?

Donijeti raniju medicinsku dokumentaciju.

Što je beta-hCG?

Korionski gonadotropin stvaraju u vrlo malim količinama stanice hipofize (u oba spola od 2 do 4 IU/L), a značajno posteljica u trudnoći. Već oko 15. dana nakon oplodnje hCG dospijeva u krvotok i urin trudnice gdje ga možemo mjeriti. Stoga je on idealan najraniji pokazatelj trudnoće. Nakon dokazivanja trudnoće, određivanjem hCG-a u krvi trudnice svaka 2 dana može se pratiti tijek i ishod trudnoće.
Korionski gonadotropin stvaraju neuobičajeno i neki tumori (npr. testisa).

Kada trebate pretragu?

Kod dokazivanja trudnoće, hCG treba određivati nakon što je izostalo očekivano menstrualno krvarenje. Ako se greškom hCG određuje prerano (npr. odmah nakon spolnog odnosa ili ovulacije), može doći do pojave lažno negativnih rezultata. U tom slučaju mjerenje hCG-a treba ponoviti za 7 do 14 dana.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Ako se hCG određuje u mokraći, najbolje je donijeti uzorak prve jutarnje mokraće. Analiza se može raditi i u slučajnom uzorku mokraće prikupljenom tijekom dana, ali je prije toga potrebno smanjiti unos vode (prekomjerno razrijeđen urin može dati lažno negativan rezultat).
Određivanje hCG-a u krvi je pouzdanije od određivanja u mokraći.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema osim što je dobro znati datum zadnje menstruacije (prvi dan posljednjeg mjesečnog krvarenja).

Što je konjugirani bilirubin?

Konjugirani ili direktni bilirubin se stvara u jetri, a izlučuje se putem žuči. Određuje se kod jetrenih i žučnih oboljenja.

Kada trebate pretragu?

Liječnik će preporučiti određivanje konjugiranog bilirubina ako imate povišene vrijednosti ukupnog bilirubina, kod sumnje na zastoj žuči ili oštećenje jetre izazvano lijekovima te za razlikovanje patološke hiperbilirubinemije od funkcionalne (Gilbertov sindrom).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje konjugiranog bilirubina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za određivanje konjugiranog bilirubina nije potrebna posebna priprema.

Što je bilirubin?

Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre, hemolitičku anemiju, žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje bilirubina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Pregled kod kojeg se pomoću mikroskopa pregledava prednja površina oka, a kroz zjenicu i dio unutrašnjosti oka.

Kada trebate pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Kada su Vam oči podražene, crvene, suzne, žuljaju ili ima sekreta, nakon povrede oka, nakon operacije na oku, kada nosite kontaktne leće ili npr. kod osoba koje su profesionalno izložene ionizirajućem zračenju.

Što obuhvaća pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Pregledom oka pod povećanjem prate se promjene kod alergije, upale (konjunktivitis), zamućenja u leći (katarakta, mrena), promjene kod povišenog tlaka u oku (glaukom), itd.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je biopsija kože?

Biopsija kože je zahvat koji se provodi u lokalnoj anesteziji kod promjena koje zahtijevaju patohistološku dijagnozu (PHD). Obavlja se u lokalnoj anesteziji kao mali operativni zahvat i u sterilnim uvjetima. Materijal se obavezno šalje na patohistološku analizu, a prema nalazu se preporučuje eventualna daljnja obrada i/ili terapija.

Kada trebate biopsiju kože?

Biopsiju je potrebno učiniti kada promjene na koži dugo traju, mijenjaju se oblikom, veličinom ili bojom, a nema poboljšanja nakon primjene konzervativne terapije.

Što obuhvaća biopsija kože?

Zahvat obuhvaća davanje lokalnog anestetika te uzimanje uzorka kože širine 3 do 5 mm i debljine 2 do 3 mm skalpelom. Pretraga nije bolna. Materijal se obavezno šalje u nadležnu ustanovu na patohistološku analizu radi postavljanja konačne dijagnoze.

Kako se pripremiti?

Pet dana prije biopsije promjena se ne smije mazati nikakvim lokalnom medicinskim pripravcima (antibiotski, kortikosteroidni ili antimikotični pripravci) kao ni kozmetičkim pripravcima.

Opis usluge

Biopsija je metoda kojom držimo pod kontrolom, određujemo stadij i liječimo displazije vrata maternice. Abnormalne stanice koje su sastavni dio takvih promjena razlikuju se od normalnih stanica i ako se ne kontroliraju mogu se razviti u karcinom vrata maternice. Odstranjeni uzorak će omogućiti procjenu stadija bolesti te u slučaju odstranjivanja promjene u cijelosti, osim postavljanja dijagnoze, postići ćemo i izlječenje.
Biopsiju je potrebno učiniti u slučaju abnormalnog citološkog nalaza (PAPA test) ili abnormalnog kolposkopskog nalaza kod kojih se dijagnosticiraju promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice ili kanal koji vodi u maternicu.

Što obuhvaća biopsija pod kontrolom kolposkopa?

Pretraga obuhvaća pregled vrata maternice kolposkopom (poseban aparat sličan mikroskopu) pomoću kojeg se pod povećanjem od 10 do 30 puta procjenjuje stadij i veličina promjene. Postoje dva načina izvođenja biopsije pod kontrolom kolposkopa, a to su "punch" biopsija, kod koje se uzorak tkiva uzima kliještama za biopsiju te LETZ biopsija/ekscizija, kod koje se uzorak uzima finom električnom omčicom s mjesta koje je najjače promijenjeno ili se abnormalno tkivo u istom aktu odstrani u cijelosti.
Uzorak tkiva šalje se na histološku analizu.

Kako se pripremiti?

Prije biopsije potrebno je učiniti kolposkopski pregled u našoj poliklinici te dogovoriti prikladan datum za izvođenje zahvata ovisno o fazi ciklusa. Ako imate dodatna pitanja ili nejasnoće u vezi pretrage ovo je izvrsna prilika da ih postavite. Na pregled je potrebno donijeti svu medicinsku dokumentaciju te obavijestiti liječnika o lijekovima koje uzimate ili alergijama koje imate.

Što je biopsija prostate?

Biopsija prostate je dijagnostički postupak koji se izvodi posebnom iglom kojom se uzima dio sumnjivog tkiva prostate i šalje na patohistološku analizu.

Kada trebate biopsiju prostate?

Biopsiju prostate trebate ukoliko postoji sumnja na karcinom prostate (povišen nalaz PSA i/ili sumnjiv digitorektalni pregled prostate).

Što obuhvaća biopsija prostate?

Biopsija se izvodi odgovarajućom iglom pod kontrolom transrektalnog ultrazvuka. Igla prolazi kroz stijenku rektuma do u tkivo prostate i tako se dobivaju uzorci tkiva prostate koji će biti histološki pregledani. Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji lidokainskim gelom koji se aplicira u završni dio debelog crijeva.

Kako se pripremiti?

Prilikom dogovora za biopsiju prostate pacijent od specijalista urologa dobiva pisane upute o pripremi (upute o laboratorijskim nalazima koje je potrebno učiniti, o pripremi crijeva Dulcolax čepićima, o antibiotskoj zaštiti - profilaksi te o postupku ukoliko uzima antikoagulantnu terapiju).

Opis usluge

Biopsija je metoda uzimanja uzorka tkiva kojom se nastoji razgraničiti karcinom vulve od kroničnih promjena na vulvi. U početnom stadiju i karcinom i kronične lezije imaju iste simptome poput svrbeža i pečenja. Vulvoskopijom (pregledom vulve pod velikim povećanjem - kolposkopom) prepoznajemo sumnjiva mjesta, poput pigmentacije, parakeratoze ili papilomatoznih uzdignuća. Uzorak tkiva se šalje na histološku analizu kojom se postavlja patohistološka dijagnoza (PHD) nakon koje planiramo daljnje liječenje.
Biopsija se radi ako se na vulvi otkriju promjene poput pigmentacija, parakeratoze ili papilomatoznih uzdignuća.

Što obuhvaća biopsija vulve?

Pretraga obuhvaća pregled vanjskog spolovila pod kolposkopom kako bismo uočili sumnjive promjene. U lokalnoj anesteziji, kratkim zahvatom, uzima se uzorak tkiva. Uzorak tkiva se šalje na patohistološku analizu. U nekim slučajevima potrebno je postaviti i šav kako bismo omogućili bolje cijeljenje.

Kako se pripremiti?

Prije biopsije potrebno je učiniti vulvoskopiju u našoj Poliklinici te dogovoriti prikladan datum za izvođenje zahvata. Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju te obavijestite liječnika o lijekovima koje uzimate ili alergijama koje imate.

Što je BNP?

BNP određujemo kao pomoć pri dijagnosticiranju srčanih smetnji. Kada lijevi ventrikul slabije radi (insufucijencija srca), koncentracija BNP-a u krvi raste što ukazuje na bolesti srca i krvožilnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od srčane insuficijencije, odnosno kada osjećate smetnje kao što su kratki dah, umor, problemi s disanjem, natečene noge (edemi) ili ako se već liječite zbog problema sa srcem.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što obuhvaća Botox/Vistabel terapija

Vistabel (Botox) je prirodni pročišćeni protein proizveden pomoću bakterije Clostridium botulinum koji sadrži aktivnu tvar botulinum toksin tip A. Iako neki klijenti imaju određeni strah od ovog tretmana, zbog straha da se radi o toksičnoj tvari, kao i zabrinutosti o mogućem preumjetnom "zamrznutom" izgledu lica važno je naglasiti kako je ovaj preparat odobren još 2002. godine od strane Food and Drug Administration (FDA), američke krovne organizacije za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane i lijekova, te je u potpunosti siguran za klijenta. Djelovanje aktivne tvari se zasniva na blokiranju živčanog signala prema mišiću. Sama aplikacija zahtijeva poznavanje anatomije mišića lica te individualni pristup klijentu s obzirom na dob i mimiku kako bi se postigao što prirodniji izgled.

Kada trebate Botox/Vistabel terapiju?

Terapija Vistabelom je terapija izbora za terapiju bora gornjeg dijela lica uključujući bore na čelu, glabelarne bore (između obrva tzv. bore mrštilice) te periokularne bore (oko očiju tzv. bore smijalice). Sam postupak se provodi injiciranjem najtanjim iglicama i u pravilu je u potpunosti bezbolan. Učinak je vidljiv nakon 7-14 dana. Tretman se obično ponavlja kroz 4-6 mjeseci, s obzirom da postepeno dolazi do prestanka djelovanja preparata. Pri tome ukupan broj ponavljanja tretmana je neograničen, pri čemu je nakon svake aplikacije sam učinak pomlađivanja i osvježenja dugotrajniji.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je bris nosa na eozinofile?

Citološki bris nosa na eozinofile jednostavna je pretraga kojom se, u slučaju pozitivnog nalaza (prisutnosti eozinofila) u sluznici nosa, potvrđuje alergijsko podrijetlo upale nosne sluznice (rinitisa) te se radi kod sumnje na alergijsko podrijetlo upale nosne sluznice.

Kada trebate bris nosa na eozinofile?

Bris nosa na eozinofile trebate kada imate simptome kao što su kihanje, začepljen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa, svrbež i crvenilo nosa i očiju, osjećaj peckanja i suznih očiju te podražajni kašalj i grebanje u grlu.

Što obuhvaća bris nosa na eozinofile?

Pretraga obuhvaća uzimanje uzoraka/brisa tankim štapićem s vatom iz svake nosnice te mikroskopsku analizu uzoraka.
Citološki nalaz je gotov za 2 do 3 dana.

Kako se pripremiti?

Deset dana prije pretrage ne koristiti kapi za nos..

Što je bris oka na gljivice?

Bris oka na gljivice je postupak uzimanja uzorka s površine konjunktive oka.

Kada trebate bris oka na gljivice?

Pretraga se koristi u manjem broju slučajeva u kojem postoji sumnja da je upala oka izazvana gljivicama.

Što obuhvaća bris oka na gljivice?

Pretraga obuhvaća brisanje konjunktivalnog prostora štapićem s pamučnom glavom te slanje uzorka na mikrobiološku analizu.

Kako se pripremiti?

Izvaditi kontaktne leće, ukoliko ih nosite. Osim toga nisu potrebne nikakve posebne pripreme za uzimanje brisa.

Što je bris oka na klamidiju?

Bris oka na klamidiju je postupak uzimanja uzorka s površine konjunktive oka.

Kada trebate bris oka na klamidiju?

Pretraga se radi u slučaju sumnje na konjunktivitis uzrokovan Chlamydiom kojeg karakterizira dugotrajnost crvenila oka i tvrdokornost upale koja ne reagira na uobičajenu antibiotsku terapiju.

Što obuhvaća bris oka na klamidiju?

Pretraga obuhvaća energično brisanje konjunktivalnog prostora te slanje uzorka na mikrobiološku analizu.

Kako se pripremiti?

Prestati nositi kontaktne leće, ukoliko ih pacijent inače nosi te napomenuti liječniku uporabu lijekova koje pacijent koristi, osobito ako se radi o azitromicinu (Sumamed), tetraciklinima i ostalim antibioticima.

Što je bakteriološki bris ždrijela, nosa ili uha?

Bris je postupak uzimanja uzorka s površine sluznice ždrijela, nosa i/ili uha sterilnim vatiranim štapićima.

Kada trebate bris ždrijela, nosa ili uha bakteriološki?

Ukoliko liječenje upalnog procesa antibioticima nije dalo poboljšanja, uzima se bris sluznice kako bi se ciljano utvrdilo o kojoj se vrsti bakterije radi i na koji je antibiotik najosjetljivija. Pretraga se radi i u okviru preoperativne pripreme za neke kirurške/ortopedske zahvate. Također, kod sumnje na kliconoštvo, prisutnost opasnih bakterija bez znakova bolesti, koje može dovoditi do infekcija kod drugih ljudi.

Što obuhvaća bakteriološki bris ždrijela, nosa ili uha?

Pretraga obuhvaća bris sluznica i kože sterilnim vatiranim štapićima i obradu u mikrobiološkom laboratoriju.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.
Ako uzimate antibiotik, bris se uzima najranije tjedan dana nakon završetka terapije.
Ukoliko je prošlo manje od 5 dana od završetka prethodne antibiotske terapije nalaz bi mogao biti lažno negativan.

Što je brzi ureaza test?

Brzim ureaza testom provjerava se postojanje bakterije Helicobacter pylori u bioptičkim uzorcima želučane sluznice.

Kada trebate brzi ureaza test ?

Test trebate kada imate dispeptičke ili ulkusne smetnje poput boli u gornjem trbuhu, žgaravice, nadimanja, slabosti i mučnine.

Što obuhvaća brzi ureaza test ?

Tijekom gastroskopije liječnik uzima komadić sluznice želuca za brzi test ureaze (engl. Rapid urease test = RUT). Test se zasniva na činjenici da bakterijska ureaza (emzim H. pylori) u bioptičkom uzorku mijenja boju specijalnog medija na test traci. Rezultati testa gotovi su do 1 sat nakon pretrage (najčešće nakon 30 minuta).

Kako se pripremiti?

Što je CA 125?

CA 125 je je tumorski biljeg za pomoć u dijagnosticiranju i praćenju bolesnika s karcinomom jajnika. Kao i većinu ostalih tumorskih biljega niti CA 125 nije opravdano koristiti za probiranje karcinoma jajnika u svih žena jer nije specifičan. Naime, koncentracija CA 125 u krvi može biti povišena i u drugim stanjima kao što je normalna menstruacija, trudnoća, endometrioza i upala.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika prije početka terapije karcinoma jajnika te za vrijeme i nakon liječenja, zatim kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika. Prema preporuci ginekologa, CA 125 se određuje za dijagnozu i praćenje liječenja endometrioze.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 125 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Krv ne treba uzimati za vrijeme redovitog mjesečnog krvarenja jer to može biti uzrok povišenih vrijednosti CA 125.

Što je CA 15-3?

CA 15-3 je protein koji se stvara u stanicama sekrecijskog epitela dojke. Kao i većina tumorskih biljega nije organ specifičan i kao takav ne može se koristiti za probir karcinoma dojke u svih žena.
Povišene vrijednosti CA 15-3 se također mogu naći i kod drugih malignih bolesti kao što su karcinom pluća, gušterače, jajnika, jetre i debelog crijeva. S druge strane, 25 do 30% žena koje boluju od karcinoma dojke nemaju povišeni CA 15-3 u krvi.

Kada trebate pretragu?

CA 15-3 se određuje prije početka i tijekom liječenja invazivnog karcinoma dojke. CA 15-3 daje podatke o stadiju bolesti i o uspjehu liječenja karcinoma dojke, odnosno o pojavi metastaza ili recidiva kod već ustanovljene bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 15-3 uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 19-9?

CA 19-9 je protein koji se nalazi na površini tumorskih stanica. CA 19-9 nije uzrok karcinoma, ali ga izlučuju stanice nakon maligne preobrazbe. Povećane vrijednosti CA 19-9 u krvi nalaze se u bolesnika s karcinomom gušterače ali i u drugim gastrointestinalnim karcinomima.
Povećane vrijednosti CA 19-9 u krvi nalaze se u bolesnika s karcinomom gušterače, ali i u drugim gastrointestinalnim karcinomima. Oko 30% bolesnika s karcinomom gušterače nema povišen CA 19-9 u krvi. Suprotno tome, CA 19-9 može biti umjereno povišen u krvi osoba s upalom gušterače (pankreatitis), benignim bolestima jetre i u potpuno zdravih osoba.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom gušterače ili za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma gušterače.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 19-9 uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 72-4?

CA 72-4 je glikoprotein važan u dijagnostici karcinoma želuca i kolona, ali ne i kod benignih oboljenja istih organa. Koristi se i kao sekundarni biljeg za mukozni tumor jajnika. Nakon uklanjanja tumora, vrijednosti CA 72-4 počinju opadati. CA 72-4 može biti povišen i kod nekih nemalignih oboljenja bubrega, pluća i jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom želuca ili kolona te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA-72-4 uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CD arterija i vena nogu?

Uz pomoć ultrazvuka i tzv. dopplerskog efekta prikazuje se anatomski izgled venskog i arterijskog sustava te brzina i smjer strujanja krvi kroz arterije i/ili vene.

Kada trebate CD arterija i vena nogu?

Pretragu trebate kod bolesti vena kao što su varikoziteti (proširene vene), sumnje na duboku vensku trombozu, kod bolesti srca i krvnih žila, aterosklerotskih promjena krvnih žila te na indikaciju liječnika obiteljske medicine ili specijalista.

Što obuhvaća CD arterija i vena nogu?

CD arterija i vena nogu je bezbolna pretraga bez upotrebe ionizirajućeg zračenja. Pretragom se prikazuju venski i arterijski sustav nogu te eventualna prisutna oštećenja ili promjene.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CD arterija i vena ruku?

Pomoću ultrazvuka i tzv. dopplerskog efekta prikazuje se anatomski izgled venskog i arterijskog sustava te brzina i smjer strujanja krvi kroz aretrije i/ili vene.

Kada trebate CD arterija i vena ruku?

Pretragu trebate kod bolesti vena kao što su varikoziteti (proširene vene), sumnje na duboku vensku trombozu, kod bolesti srca i krvnih žila, aterosklerotskih promjena krvnih žila te na indikaciju liječnika obiteljske medicine ili specijalista.

Što obuhvaća CD arterija i vena ruku?

CD arterija i vena ruku je bezbolna pretraga bez upotrebe ionizirajućeg zračenja. Pretragom se prikazuju venski i arterijski sustav ruku te eventualna prisutna oštećenja ili promjene.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CD renalnih arterija?

CD renalnih arterija je ultrazvučni Doppler pregled arterijskih i venskih struktura bubrega. Pri pregledu se primjenjuje UZV tehnologija ugodna za pacijenta, bezbolna i potpuno neškodljiva. Visoka kvaliteta UZV CD prikaza čini ovaj pregled metodom primarnog izbora u dijagnostici bubrežne hemodinamike.

Kada trebate CD renalnih arterija?

CD renalnih arterija potreban je tijekom kardiološke, nefrološke, urološke i dijabetološke obrade akutnih ili kroničnih smetnji funkcije bubrega kao i nekih upalnih procesa, aterosklerotske bolesti (ovapnjenja arterija sa sumnjom na suženja ili začepljenja), kod dijagnostičke obrade uzroka povišenog tlaka, kod tumora bubrega, kod nekih autoimunih bolesti, dijabetesa i ostalih stanja kod kojih je nužna pomna i kvalificirana analize krvožilnog arterijskog i venskog raspleta u bubrezima te analiza arterijskog i venskog protoka. Neka od ovih stanja nose visoki rizik za zdravlje i život pacijenta te ih treba na vrijeme dijagnosticirati kako bi se provelo uspješno liječenje.

Što obuhvaća CD renalnih arterija?

Kod pregleda se analiziraju trbušna aorta i donja šuplja vena kao i polazišta arterija na trbušnoj aorti i njihov tijek i karakteristike te arterijski i venski rasplet u oba bubrega te karakteristike protoka krvi u bubrežnim arterijama i njihovim ograncima kao i karakteristike protoka krvi u bubrežnim venama.

Kako se pripremiti?

Dan prije pregleda potrebno je uzeti sredstvo za čišćenje kako bi se crijeva dobro ispraznila što omogućuje nesmetani prikaz svih arterijskih i venskih struktura. Na pregled doći natašte.

Što je CEA?

Karcinoembrionalni antigen (CEA) je složeni glikoprotein koji spada u grupu onkofetalnih antigena koji se normalno izlučuju u embrionalnom i fetalnom razvoju. Kod odraslih osoba se nalaze u vrlo niskim koncentracijama, ali ih tumori mogu izlučivati u većim količinama. CEA je jedan od prvih klinički korištenih tumorskih markera. Visoka koncentracija CEA u krvi nije specifična ni za jednu malignu bolest, ali je potvrda prisutnosti tumora općenito, osobito kada se radi o metastatskoj bolesti.
Povišene vrijednosti CEA nalaze se povremeno u krvi osoba koje boluju od nemalignih bolesti, pooput ciroze, hepatitisa, pankreatitisa i kolecistitisa. Također, kod pušača se mogu očekivati nešto više vrijednosti.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CEA uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je eksprimat?

Eksprimat dojke je iscjedak iz dojke koji se javlja spontano ili prilikom pritiska na dojke npr. kod mamografije. Boja iscjetka može varirati od prozirne, žućkaste, zelenkaste, smeđe, jantarne do crvene (krvavi iscjedak). Citološkom analizom iscjetka iz dojke doznaje se postoje li u uzorku odljuštene stanice patoloških tvorbi unutar kanalića dojke ili atipija stanica vezana uz upalu.

Kada trebate analizu eksprimata?

Citološku analizu eksprimata trebate kada primijetite iscjedak iz jedne ili obje dojke bilo da se radi o spontanom iscjetku ili iscjetku koji se pojavljuje prilikom pritiska na dojku.

Što obuhvaća analiza eksprimata?

Pretraga obuhvaća uzimanje uzorka istiskivanjem iscjetka na predmetno stakalce te mikroskopsku analizu uzoraka.
Citološki nalaz gotov je tri dana nakon davanja zadnjeg uzorka.

Kako se pripremiti?

Pretraga se radi tri dana za redom, 5. do 8. dana menstrualnog ciklusa (1. dan ciklusa je prvi dan menstruacije).

Što je razmaz periferne krvi?

U perifernoj krvi zdravih osoba nalaze se samo zrele stanice pojedinih krvnih loza: eritrociti, zreli granulociti (segmentirani te pokoji nesegmentirani neutrofilni, bazofilni i eozinofilni granulocit), zreli limfociti i zreli monociti, zrele krvne pločice - trombociti. Analizom razmaza periferne krvi iz prsta dobivaju se podaci o izgledu, veličini i broju krvnih stanica.

Kada trebate razmaz periferne krvi?

Citološku analizu razmaz periferne krvi trebate kada je preporuči liječnik u svrhu dijagnostike i praćenja infektivnih bolesti, dijagnostike hematoloških poremećaja te kod praćenja reakcije na citotoksičnu terapiju.

Što obuhvaća razmaz periferne krvi?

Pretraga obuhvaća uzimanje krvi iz prsta tankom iglom (0.5 mm) te mikroskopsku analizu uzoraka.
Citološki nalaz je gotov za 2 do 3 dana.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna priprema.

Što je citološka analiza urina?

Citološka analiza urina je neinvazivna dijagnostička metoda koja se koristi za procjenu vrlo čestih smetnji kod bolesnika i patoloških rezultata rutinske analize urina kao i u otkrivanju i praćenju bolesti mokraćnog sustava. Mikroskopskom analizom urina doznaje se postoje li odljuštene stanice patoloških tvorbi, kao i atipija stanica vezana uz urolitijazu (kamence, pijesak) ili upale.

Kada trebate citološku analizu urina?

Citološku analizu urina trebate kada primijetite prisutnost krvi u mokraći (makrohematurija) ili je prisutnost eritrocita u mokraći (mikrohematurija, eritrociturija) otkrivena prilikom analize sedimenta urina u biokemijskom laboratoriju te kao kontrolu nakon operativnih zahvata tumora urotrakta.

Što obuhvaća citološka analiza urina?

Pretraga obuhvaća mikroskopsku analizu svježe, druge jutarnje mokraće kroz tri dana za redom (3 uzorka), koju pacijenti daju u Poliklinici. Citološki nalaz gotov je tri dana nakon davanja zadnjeg uzorka.

Kako se pripremiti?

Preporučuje se higijena spolovila kako bi se izbjegla kontaminacija uzorka te nakon prvog jutarnjeg mokrenja, a prije dolaska u Polikliniku, uzimanje tekućine (1-2 čaše vode).

Što je citološka punkcija?

Citološka punkcija je minimalno invazivna pretraga koja se radi da bi se postavila dijagnoza patoloških tvorbi (npr. čvora u štitnjači, dojci ili povećanog limfnog čvora) kao i praćenja pacijenata nakon operativnih zahvata.

Kada trebate citološka punkcija?

Citološku punkciju trebate ukoliko sami napipate čvor u dojci, primijetite oteklinu na glavi, vratu ili tijelu te vas nakon kliničkog, ultrazvučnog ili drugog pregleda liječnik uputi na citološku punkciju zbog uzimanja materijala (određene količine stanica) pomoću tanke igle.

Što obuhvaća citološka punkcija?

Punkcija se izvodi tankom iglom, traje svega nekoliko minuta, a uz pažnju liječnika citologa pri samom zahvatu te dobru pripremu i opuštanje pacijenta, bol je minimalna, jednaka ili čak manja od boli pri vađenju krvi.
Nalaz citološke punkcije gotov je za 3 do 5 dana.

Kako se pripremiti?

Punkcija dojke se preporučuje od 5. do 10. dana menstrualnog ciklusa (1. dan ciklusa je prvi dan menstruacije).

Što je citološka punkcija pod kontrolom UZV-a?

Citološka punkcija pod kontrolom UZV-a je minimalno invazivna pretraga koja se izvodi uz praćenje položaja igle pomoću ultrazvučne sonde kako bi se postavila dijagnoza patoloških tvorbi (npr. čvora u štitnjači, dojci ili povećanog limfnog čvora) kao i za praćenja pacijenata nakon operativnih zahvata.

Kada trebate citološka punkcija?

Citološku punkciju pod kontrolom UZV-a trebate ukoliko sami napipate čvor u dojci, primijetite oteklinu na glavi, vratu ili tijelu te vas nakon kliničkog, ultrazvučnog ili drugog pregleda liječnik uputi na citološku punkciju zbog uzimanja materijala (određene količine stanica) pomoću tanke igle.

Što obuhvaća citološka punkcija pod kontrolom UZV-a?

Punkcija se izvodi tankom iglom pod kontrolom ultrazvuka (ultrazvučna sonda omogućuje praćenje položaja igle), traje svega nekoliko minuta, a uz pažnju liječnika citologa pri samom zahvatu te dobru pripremu i opuštanje pacijenta, bol je minimalna, jednaka ili čak manja od boli pri vađenju krvi.
Nalaz citološke punkcije gotov je za 3 do 5 dana.

Kako se pripremiti?

Punkcija dojke se preporučuje od 5. do 10. dana menstrualnog ciklusa (1. dan ciklusa je prvi dan menstruacije).

Što je CK?

Kretin kinaza (CK) je enzim kojeg ima najviše u skeletnim mišićima, srčanom mišiću i mozgu. Kod infatrkta miokarda vrijednosti CK počinju rasti 2 do 4 sata nakon infarkta, najvišu vrijednost postižu nakon 18 do 24 sata, a nakon 2 do 3 dana vrijednosti se vraćaju u normalu. Povišene vrijednosti CK ukazuju na oštećenje mišića ili pojačanu mišićnu aktivnost. CK u krvi može biti povišena neposredno nakon intenzivne tjelesne aktivnosti, oštećenja mišića nakon pada ili injekcije, kod osoba koje su na terapiji statinima, odnosno lijekovima koji snizuju kolesterol u krvi.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ukoliko imate znakove i simptome akutnog koronarnog sindroma (srčani udar, infarkt) kao što su bol u prsima i/ili lijevoj ruci, ubrzanje pulsa, mučnina, povraćanje, pojačano znojenje, poteškoće u disanju ili slabost i bolove u skeletnim mišićima.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CK uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CRP?

C-reaktivni protein (CRP) je protein akutne faze koji nastaje u jetri kao odgovor organizma na infekciju ili upalu općenito. Osim za detekciju, CRP se određuje i za praćenje upalnog procesa i uspješnosti terapije. Služi i kao potvrda postojanja akutne organske bolesti, kao što su akutni infarkt miokarda, tromboza dubokih vena te infekcije ili kroničnih stanja, kao što su maligni tumor, reumatske bolesti te upala.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, kod sumnje na infekciju, ako bolujete od upalnih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, artritisa i sl. Poznavanje razina CRP ima važnost i u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CRP uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu ne morate biti natašte.

Opis usluge

Kardiotokografija je dijagnostička metoda kojom se registriraju kucaji fetalnog srca - KFS (kardiografija) i tonus maternice (tokografija). Kontrakcije se bilježe posebno konstruiranim prijamnikom (sondom) koji se postavlja na prednju stijenku maternice preko trbušne stijenke. CTG je jedna od najosjetljivijih i najsigurnijih metoda za praćenje stanja ploda tijekom trudnoće i u porodu. CTG impulse pretvara u zvučne signale. Na temelju izgleda krivulje i promjena krivulje u ovisnosti o kontrakcijama dobiva se uvid u stanje fetusa te njegovu opskrbu kisikom (normoksemija ili hipoksemija). Tijekom trudnoće CTG se može snimati bez opterećenja odnosno bez uterinih kontrakcija (non stress test) ili s opterećenjem kontrakcijama.
Kardiotokografija se radi redovito od 38. tjedna trudnoće i kontinuirano pri porodu, a po preporuci perinatologa i ranije.

Što obuhvaća CTG – kardiotokografija?

Trudnici se u ležećem položaju na trbuh postavljaju dva prijamnika (sonde), jedan na fundus maternice koji bilježi kontrakcije, a drugi u projekciji fetalnog srca.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CYFRA 21-1?

CYFRA 21-1 je tumorski biljeg koji se koristi za praćenje terapije nemikrocelularnog karcinoma pluća (NSCLC). Ovom pretragom se mjeri prisustvo citokeratina 19 u serumu.
Kod benignih bolesti CYFRA 21-1 je vrlo rijetko povišena.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika kod diferencijalne obrade infiltrata na plućima sa sumnjom na karcinom pluća i kasnije prilikom longitudinalnog praćenja liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CYFRA 21-1 uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što su D-dimeri?

D-dimeri su razgradni produkti fibrinogena, odnosno fibrinskog ugruška. Povećane vrijednosti D-dimera ukazuju na povećano stvaranje ugrušaka. Ovaj test ima dijagnostičku važnost u otkrivanju diseminirane intravaskularne koagulopatije (DIK) i akutne vaskularne bolesti, uključujući plućnu emboliju i duboku vensku trombozu.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome duboke venske tromboze (bol u nozi, oteklinu, toplinu, promjenu boje kože, crvenilo) ili plućne embolije (jaku bol u prsnom košu, gušenje, osjećaj gubitka zraka, lupanje srca), ako uzimate oralne kontraceptive te kod svake sumnje na tromboembolijsku bolest.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje D-dimera uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov unutar 1 sata.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što obuhvaća tretman dermalnim filerima

Aplikacija dermalnih filera, odnosno hijaluronskih filera, prvenstveno privremenih filera, predstavlja danas jedan od najpopularnijih estetsko korektivnih zahvata. Razlog njihove popularnosti jest u tome što su rezultati vidljivi odmah, često su s razvojem novih tehnologija sve dugotrajniji, a zbog jednostavnosti za klijenta sve više zamjenjuju klasične kirurške zahvate pomlađivanja.

Kada trebate tretman dermalnim filerima?

S obzirom da se dermalni fileri značajno razlikuju u gustoći, indikacije za primjenu ove metode su brojne, od sitnih korekcija u vidu hidratacije kože i smanjenja sitnih bora oko područja oko usana ili očiju do povećanja ili naglašavanja ruba usnica , ispravljanja dubljih nazolabijalnih ili marionetskih bora te volumetrijskog oblikovanja lica čime se ponovno postiže mladenački izgled i svježina. Pravilnim izborom dermalnog filera kao i samom tehnikom injiciranja dobiva se prirodan i osvježeni izgled. Prije provođenja samog tretmana aplicira se krema s lokalnim anestetikom kako bi tretman bio što ugodniji za klijenta. Prije samog tretmana važno je upozoriti liječnika ukoliko pacijent boluje od aktivne ili recidivirajuće herpes simplex infekcije. Također nakon provedenog tretmana preporuča se izbjegavanje: saune, izlaganja suncu, odlasci u solarij, pritiskanje dijela lica koje je tretirano. Ukoliko je potrebno, postupak odstranjivanja hijaluronskog filera vrši se injiciranjem enzima hijaluronidaze u tretirano područje.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Dermaroller terapija?

Dermaroller terapija je tehnika koja se temelji na korištenju iglica različite dužine, ovisno o indikaciji (0,5-2mm) kojom se rade sitna mikrooštećenja na epidermodermalnoj granici. Rezultat tretmana je snažna indukcija kolagena koja uzrokuje poboljšanje tonusa kože, smanjenje bora kao i poboljšanje izgleda ožiljaka i strija.

Kada trebate Dermaroller terapiju?

Dermaroller terapija je metoda koja se koristi u terapiji bora i pomlađivanja kože kao i u terapiji ožiljaka i strija.

Što obuhvaća Dermaroller terapija?

Dermaroller terapija obuhvaća prijelaz dermaroller aparatom preko tretiranog mjesta u nekoliko smjerova. Pri korištenju većih dužina iglica koristi se lokalna anestezija u obliku kreme. Tretman traje oko 30 minuta i bezbolan je. Po provođenju tretmana važno je nanošenje krema s visokim zaštitnim faktorom (SPF50+), a klijent se može neometano vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je dermatoskopija?

Dermatoskopija je dijagnostička metoda promatranja promjena na koži uz pomoć dermatoskopa, instrumenta koji povećava vidno polje, a primarno značenje ima u evaluaciji pigmentiranih promjena na koži. Dermatoskopski pregled pomaže pri razlikovanju različitih tumora na koži (keratoze, dermatofibromi, hemangiomi, bazocelularni i planocelularni karcinom i dr.) te procjeni tipa promjene i potrebe za uklanjanjem određene promjene.

Kada trebate dermatoskopijiu?

Dermatoskopiju trebate kada imate pigmentirane (madeži) ili druge tumorozne promjene na koži, a naročito ako se one pojave naglo, u kratkom vremenskom periodu ili se mijenjaju bojom, oblikom (u smislu pojave asimetrije, nepravilnosti rubova) ili veličinom te u slučaju krvarenja ili svrbeža. Pregled madeža preporučljivo je učiniti jednom godišnje, a kod osoba s povećanim rizikom prema savjetu dermatologa.

Što obuhvaća dermatoskopija?

Dermatoskopija obuhvaća pregled navedenih promjena ručnim dermatoskopom koji povećava promjenu 10 do 20 puta i omogućuje bolji uvid u raspored pigmenta, izgled površine i rubova, a što je inače teško vidljivo prostim okom. Pretraga je bezbolna i traje od 30 do 45 minuta.

Kako se pripremiti?

Na pretragu doći oprane i čiste kože, bez primjene kozmetičkih ili medicinskih preparata.

Što je dexa denzitometrija?

Dexa denzitometrija je radiološka pretraga s minimalnim zračenjem kojom se mjeri gustoća kostiju i pripada u „zlatni standard“ za otkrivanje osteopenije i osteoporoze. To su pojmovi koji označavaju smanjenje gustoće koštanog tkiva, što može dovesti do prijeloma kosti (najčešće kuka, vrata bedrene kosti i kralježnice). Takvi patološki procesi nerijetko vode u trajni invaliditet.

Kada trebate dexa denzitometriju?

Pretraga je potrebna svim ženama iznad 65 godina, ženama mlađim od 65 godina, ali koje imaju jedan ili više čimbenika rizika za nastanak osteoporoze kao što su menopauza prije 45. godine, smanjena tjelesna težina tj. indeks tjelesne mase manji od 19 kg/m2, ako su mama ili baka imale osteoporozu, višegodišnje nedostatno uzimanje kalcija i vitamina D i neizlaganje suncu, dugotrajno mirovanje, prekomjeran rad štitnjače, paratireoidnih žlijezda i nadbubrežne žlijezde, kronična bubrežno zatajenje, kronične bolesti crijeva i jetra, reumatske bolesti, uzimanje kortikosteroida, višegodišnje pušenje i prekomjeran unos alkohola. Nadalje, pretraga je potrebna muškarcima iznad 70 godina, a mlađima od 70 godina ukoliko imaju jedan ili više gore navedenih čimbenika rizika za nastanak osteoporoze te svim odraslim osobama ako je RTG snimka pokazala da je nastali prijelom posljedica osteoporoze.

Što obuhvaća dexa denzitometrija?

Pretraga obuhvaća mjerenje koštane mase, odnosno gustoće koštanog tkiva, bezbolna je i traje oko 10 minuta.

Kako se pripremiti?

Nema posebne pripreme

Cijene:

Što je DHEA?

Dehidroepiandrosteron (DHEA) je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama i u muškaraca i u žena.

Kada trebate pretragu?

Višak androgena kod žena povezan je s poremećajima u menstruacijskom ciklusu i smanjenom plodnošću te s promjenama na koži kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje DHEAs uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju DHEA unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje DHEA.

Opis usluge

Dobra edukacija o dijabetičkoj dijeti je preduvjet uspješnog liječenja. Nakon što Vas liječnik dijabetolog informira o šećernoj bolesti, načinu prehrane, samokontroli i tjelovježbi, medicinska sestra daje dodatne upute do u detalje kako bi se što spremniji vratili u normalan život. Uz sve to dobivate individualizirane pisane upute o prehrani u kojima se definiraju optimalni energetski unos, odnosno dnevna količina hrane te broj i raspored obroka prilagođen tjelesnoj masi, terapiji, tjelesnim aktivnostima, navikama i potrebama bolesnika.

Nakon postavljene dijagnoze šećerne bolesti ili ako Vam je nakon internističkog/sistematskog pregleda rečeno da imate povećan rizik za šećernu bolest (stanje predijabetesa), potrebna Vam je edukacija o dijabetološkoj prehrani.

Što obuhvaća edukacija o dijabetološkoj prehrani?

Edukacija obuhvaća detaljne upute o načinu prehrane s obzirom na tip dijabetesa, ranije navike, vrstu posla, itd. Savjetovanje traje oko 30 minuta.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je egzoftalmometrija?

Egzoftalmometrija je postupak mjerenja izbočenosti očnih jabučica pomoću egzoftalmometra po Hertellu.

Kada trebate egzoftalmometriju?

Egzoftalmometrija se radi u sklopu dijagnostičke obrade kod bolesti štitnjače kada mogu biti zahvaćene i oči tj. očni mišići, ovojnice i retrobulbarno masno tkivo što može dovesti do izbuljenih očiju, bolnosti pri pokretima očiju ili duple slike.

Što obuhvaća egzoftalmometrija?

Na sljepoočnice pacijenta nasloni se egzoftalmometar i provjeri izbočenost svakog pojedinog oka.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je EKG?

Snimanje elektrokardiograma (EKG) neinvazivni je postupak koji se provodi u svrhu prikupljanja podataka o elektrofiziologiji srca, a omogućuje grafički prikaz električne aktivnosti srčanih otkucaja. Ukazuje na promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog krvnog tlaka te usmjerava tijek daljnjih pretraga.

Kada trebate EKG?

EKG se radi u sklopu internističkog ili kardiološkog pregleda, a posebno kod prisutnosti boli u prsima, osjećaja nepravilnog rada srca, kod povišenog krvnog tlaka te u dijagnostici i praćenju koronarne bolesti (angina, infarkt miokarda).

Što obuhvaća EKG?

Snimanje se provodi u ležećem položaju. Na stijenku prsnog koša postavlja se šest elektroda prekordijalno (ispred srca) te elektrode na obje ruke i lijevu nogu, dok se na desnu nogu obično spaja elektroda koja služi kao uzemljenje. Prije snimanja oslobodit ćete prsni koš i donje dijelove ekstremiteta, a za vrijeme snimanja morate mirovati.

Kako se pripremiti?

Kod kardiološkog pregleda uz novo snimljeni EKG potrebno je priložiti i starije EKG zapise jer se usporedbom može utvrditi jesu li eventualne postojeće promjene u EKG-u starije ili su novonastale.

Što je ekscizija lezije?

Ekscizija je kirurški zahvat koji obuhvaća kompletno odstranjivanje promjene do u zdravo tkivo.

Kada trebate eksciziju lezije?

Eksciziju trebate ukoliko postoji tvorba na skrotumu (kondilomi, ateromi, fibromi i dr.) koja zahtijeva kirurško odstranjivanje.

Što obuhvaća ekscizija lezije?

Odstranjivanje tvorbe kirurškim rezom u cijelosti ili uklanjanje manjih lezija elektrokoagulacijom.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ekskohleacija seboroičnih keratoza?

Ekskohleacija u dermatologiji obuhvaća postupak kojim se oštrom metalnom žlicom (kohleom) uklanja promjena koja je iznad razine kože. Postupak je minimalno neugodan, a pri uklanjanju većih promjena moguća je primjena lokalne anestezije u obliku kreme ili injekcije. Ekskohleacija se provodi najčešće u cilju uklanjanja seboroičnih keratoza, dobroćudnih promjena okruglog ili ovalnog oblika, svijetlo do tamno smeđe boje, često hrapave površine. Ove promjene se pojavljuju u srednjoj životnoj dobi te se s vremenom njihova veličina i broj povećavaju. Tipično se javljaju na fotoeksponiranim mjestima kao što su koža lica i trupa.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Elektroencefalografija je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se preko lubanje registriraju promjene spontane aktivnosti mozga. Sigurna je i bezbolna metoda koja nije štetna za bolesnika, a može se provoditi i kod trudnica i male djece. EEG je dijagnostička metoda koju trebate kod glavobolja, epilepsija, tumora mozga, krvožilnih oštećenja ili povreda moždanog tkiva.

Što obuhvaća EEG?

Snimanje se izvodi pomoću elektroda postavljenih na kožu lubanje i traje oko 30 minuta.

Kako se pripremiti?

Zbog točnosti rezultata potrebno je na pregled doći oprane i čiste kose bez laka ili gela, odmoran, prije pretrage treba nešto pojesti te isprazniti mokraćni mjehur.

Opis usluge

Elektrokauterizacija je metoda uklanjanja kondiloma (virusnih bradavica) visokofrekventnom strujom. Kondilomi genitalnog područja uzrokovani su HPV-om niskog rizika, a elektrokauterizacija je najefikasnija metoda za njihovo uklanjanje.
Ako imate kondilome (bradavice) genitalnog područja.

Što obuhvaća elektrokauterizacija kondiloma?

Zahvatu prethodi pranje i dezinfekcija rodnice i vulve odnosno područja na kojem se nalazi promjena (kondilom). U lokalnoj anesteziji se električnim instrumentom (omča, kuglica ili iglica) učini ekscizija promjene.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je elektrokoagulacija/elektrokauterizacija?

Elektrokoagulacija i elektrokauterizacija su metode koje uključuju primjenu struje putem vrlo tanke iglice ili kuglice, ovisno o promjeni koja se tretira, kojom se najčešće uklanjaju vaskularne promjene ili kožne promjene na licu ili tijelu. Ovisno o veličini opisanih promjena, obično su dovoljni jedan do dva tretmana do njihovog potpunog uklanjanja. Po provedenom tretmanu obavezno je nanošenje preparata s visokim zaštitnim faktorom SPF50+, a klijent se može neometano vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Kada trebate elektrokoagulaciju/elektrokauterizaciju?

Elektrokoagulaciju trebate kada primijetite vaskularne promjene na licu koje uključuju teleangiektazije odnosno trajno proširene kapilare, ili vaskularne promjene na tijelu, koje uključuju sitne crvenkaste tvorbe (cherry angiome) najčešće lokalizirane na koži trupa, koje nastaju uslijed solarnog oštećenja kože. Elektrokauterizaciju trebate kada primijetite dobroćudne promjene na koži poput fibroma ili seboroičnih keratoza. Fibromi su dobroćudne promjene na koži koje se javljaju kao mekane, peteljkaste tvorbe smještene u području vrata ili pazušnih jama, a seboroične keratoze predstavljaju kožne promjene okruglog oblika, svijetlo smeđe ili tamno smeđe boje, često hrapave površine, lokalizirane na fotoeksponiranim mjestima kao što su koža lica i trupa.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je elektroresekcija polipa?

Elektroresekcija polipa je kirurški postupak uklanjanja izrasline u analnom kanalu pomoću visokofrekventne struje.

Kada trebate elektroresekciju polipa?

Elektroresekcija se izvodi kod pojave izrasline u analnom kanalu koji ispada, tj. prolabira iz analnog otvora, najčešće kod stolice.

Što obuhvaća elektroresekcija polipa?

Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji, najčešće tzv. elektroresekcijom s visokofrekventnom strujom.

Kako se pripremiti?

Prije izvođenja postupka pacijenti koji imaju ugrađen elektrostimulator srca (pacemaker) moraju konzultirati svog kardiologa. Za izvođenje postupka nije potrebna posebna priprema crijeva.

Što su dijadinamske struje?

Dijadinamske struje, po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne, poluvalno ili punovalno ispravljene struje sinusoidnog oblika, frekvencije 50 do 100 Hz. Modulirane su po frekvenciji i jačini, uz kombinaciju dviju frekvencija koje se ritmički izmjenjuju. Danas se primjenjuju uglavnom četiri strujne kombinacije, odnosno modulacije, a najpoznatija je modulacija 4 koja se primjenjuje kao elektroblokada. Pomoću njih provodi se elektroterapijska procedura.

Kada trebate dijadinamske struje?

Dijadinamske struje se primjenjuju u liječenju bolnih stanja i stanja nastalih poremećajem ravnoteže vegetativnog sustava, nakon ozljeda, za uklanjanje edema i hematoma, kod izvanzglobnog reumatizma i dr.

Što obuhvaćaju dijadinamske struje?

Pomoću dijadinamskih struja provodi se elektroterapijska procedura kod koje elektrodama dovodimo struju do bolnog mjesta.
Ispod elektroda, u zoni prostrujavanja, događa se širenje krvnih žila, crvenilo kože uz prisutnu toplinu te se poboljšava izmjena tvari u stanicama, smanjuje podražljivost osjetilnih receptora (smanjuje se bol), ubrzava cijeljenje tkiva i povećava mišićna kontrakcija.

Kako se pripremiti?

Potrebna je indikacija fizijatra.

Opis usluge

Elektrostimulacija je vrsta elektroterapije koja se temelji na izazivanju (podraživanju) nastanka mišićne kontrakcije pomoću električnih impulsa. Postoji više vrsta i načina primjene elektrostimulacije.

Primjenjuje se nakon mišićno-koštanog oštećenja (inaktivitetna mišićna atrofija, npr. imobilizacija nakon prijeloma kosti) ili neurološkog oštećenja (moždani udar, pareza facijalnog živcaa i sl.) koje je uzrokovalo oštećenje motoričkih živaca.
Također se primjenjuje u slučaju hemiplegija odraslih uslijed različitih uzroka cerebrovaskularnog inzulta, traume, tumora.

Što obuhvaća elektrostimulacija?

Pacijentu apliciramo elektrode preko kojih zadanim parametrima stimuliramo živac, odnosno mišić.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.
Potrebna je indikacija fizijatra.

Opis usluge

Galvanska struja je naziv za konstantnu istosmjernu struju. Dobiva se iz izmjenične struje frekvencije 50 titraja u sekundi i napona od 220 V. Uređaji za takvu pretvorbu sastoje se od više elektronskih cijevi koje propuštaju izmjeničnu struju samo u jednom smjeru (od katode prema anodi). Time dobivamo punovalnu, usmjerenu, pulzirajuću istosmjernu struju, koja nakon filtriranja postaje konstantna. Taj se oblik primjenjuje u terapijske svrhe.

Galvanizaciju u terapijske svrhe koristimo kod bolesti krvnih žila i poremećaji cirkulacije, reumatskih bolesti, osim kod upalnih u aktivnoj i akutnoj fazi. Kad su paralize i pareze u pitanju, galvansku struju primjenjujemo kao uvodni postupak u elektrostimulaciju. Galvanska struja hiperemijom smanjuje kožni otpor i zbog toga se malim podražajem dobije snažnija mišićna kontrakcija.

Što obuhvaća galvanizacija?

Galvansku struju primjenjujemo putem dvije navlažene elektrode od koje je jedna pozitivna, a druga negativna. Galvanska struja djeluje na živčane završetke odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje. Povećeva podražljivost i provodljivost živaca pod katodom i smanjuje pod anodom. Pod utjecajem galvanske struje nastaje vazodilatacija (proširenje krvnih žila) što uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji nazivamo hiperemija. Koža ispod aplicirane elektrode postaje toplija, crvenija i vlažnija.

Kako se pripremiti?

Potrebna je indikacija fizijatra.

Što su interferentne struje?

Interferentne struje su struje s najdubljim djelovanjem i primjenjuju se ovisno o lokalizaciji i vrsti tegoba. Rezultat su križanja dviju sinusoidnih, izmjeničnih, srednjofrekventnih struja koje se međusobno preklapaju u intenzitetu, frekvenciji i fazi. Ta se interferencija događa u dubini tkiva te se još nazivaju i endogenim strujama.

Kada trebate interferentne struje?

Interferentnim strujama se smanjuje bol, oteklina i upala kod reumatskih i ortopedskih oboljenja zglobova i kralježnice, tako da je primjena prilično široka. Koristimo je za kronična bolna stanja (lumbago, lumboishijalgija), izvanzglobni reumatizam (mialgija, miozitis, epikondilitis), degenerativne bolesti zglobova (artroze različite lokalizacije), neuralgije i neuritisi, upalne bolesti u stadiju zalječenja poput reumatoidnog i psorijatičnog artritisa, ankilozantnog spondilitisa, za posttraumatska stanja radi stimulacije zarastanja kosti i uklanjanja cirkulatornih poremećaja, kod bolesti krvnih žila i smetnje cirkulacije.

Što obuhvaćaju interferentne struje?

Pomoću interferentnih struja provodi se elektroterapijska procedura kojom elektrodama dovodi struja do bolnog mjesta
Premda je djelovanje slično djelovanju dijadinamskih struja, postoje razlike u načinu primjene i lokalizaciji djelovanja. S IFS strujama se postiže dublje djelovanje i bolja podnošljivost. Mogu se primijeniti s vibracijskom masažom, s tim da je prije provedbe potrebno odrediti frekvenciju vibracije koja se prilagođava indikaciji. Time se poboljšava učinak interferentnih struja jer se smanjuje podražaj osjeta, pa bolesnici mogu podnijeti veću jakost struje nego što se može primijeniti kod dijadinamskih struja ili standardne interferentne struje. Tako se postiže veći terapijski učinak u dubini tkiva.

Kako se pripremiti?

Potrebna je indikacija fizijatra.

Što je TENS?

TENS je transkutana elektroneurostimulacija. Metoda se temelji na principu elektroanalgezije, gdje dolazi do stimuliranja A živčanih vlakana. Stimulacijom A vlakana dolazi do kočenja C vlakana odgovornih za prijenos boli na više razine živčanog sustava. Transkutani električni nervni stimulator (TENS) djeluje na smanjenje akutnih i kroničnih bolova, smanjivanje stresa, napetosti, loše cirkulacije i umora.

Kada trebate TENS?

TENS koristimo za akutne i kronične boli izazvane različitim patološkim procesom, za reumatske bolesti, traume, ortopedske bolesti, neurološke, ginekološke i onkološke bolesti. Blokira i smanjuje bol u kralježnici, mišićima i zglobovima.

Što obuhvaća TENS?

Elektroterapijsku proceduru kojom se pomoću elektroda dovodi struja do bolnog mjesta. Struja se primjenjuje putem elektroda uz koje se po potrebi (ovisno o uređaju) stavljaju gel ili namočene spužvice, koji povećavaju provodljivost kože. Aktivna elektroda se stavlja na bolno mjesto, a druga sa suprotne strane. Vrijeme popuštanja boli je različito te se kreće od 10 do 30 min, u okviru trajanja tretmana.

Kako se pripremiti?

Potrebna je indikacija fizijatra.

Opis usluge

Elektromioneurografija je dijagnostička metoda kojom se ispituju električni potencijali mišića i električna provodljivost živaca. Ovom pretragom mogu se otkriti poremećaji živčanih ili mišićnih vlakana u ranoj fazi bolesti.
Elektromiografska obrada potrebna je za diferenciranje neurogene i miogene kljenuti i atrofije, miotonije, miotonične distrofije, mijastenije gravis (uz repetitivnu stimulaciju), prikaz ranih stadija denervacije, dijagnozu generaliziranih neuralnih oštećenja te procjenu stupnja razvoja bolesti nakon neurogenih oštećenja. Ovom pretragom ispituje se i frekvencija tremora, slijed aktivacije distoničnih mišića i provodi test na latentnu tetaniju.

Što obuhvaća EMNG?

Elektromioneurografija obuhvaća neurografiju kojom se pomoću površnih elektroda ispituje provodljivost motornih i osjetnih živaca i miografiju kod koje se sterilnom iglenom elektrodom ispituju električni potencijali mišića.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je epilacija trepavica?

Epilacija trepavica je postupak odstranjivanja suvišnih trepavica posebnom pincetom pod kontrolom biomikroskopa.

Kada trebate epilaciju trepavica?

Epilaciju trebate kod nepravilnog rasta trepavica koje mogu oštetiti prednju površinu oka.

Što obuhvaća epilacija trepavica?

Pod kontrolom biomikroskopa, posebnom pincetom se odstrane suvišne trepavice koje rastu u smjeru oka i grebu površinu oka te izazivaju osjećaj nelagode, odnosno osjećaj kao da je u oku strano tijelo.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Ergometrija ili test opterećenja je neinvazivna dijagnostička metoda koja može otkriti simptome i znakove oboljenja srca i krvnih žila (koronarna bolest srca) koji nisu prisutni u mirovanju i kojom se može procijeniti srčana funkcija.

Najčešće se izvodi zbog procjene ishemije srca u opterećenju i sumnje na koronarnu bolest srca, praćenja bolesnika kod kojih je već evidentirana koronarna bolest srca (stanje nakon infarkta srca, ugradnje stenta ili kardiokirurškog zahvata s ugradnjom premosnica) pri čemu se određuje težina, prognoza i eventualna progresija bolesti tijekom vremena, procjene kretanja tlaka i pulsa u opterećenju te funkcionalnog statusa, tj. kako se ponaša srce kao pumpa (npr. u ispitanika s kardiomiopatijama). Također se izvodi zbog pojave srčanih aritmija, osobito onih koje mogu biti pogibeljne, procjene efekta medikamentnog ili invazivnog liječenja (ugradnja stenta ili premosnica) te procjene sposobnosti za neka zanimanja (profesionalni vozači, piloti, sportaši i sl.).

Što obuhvaća ergometrija?

Ergometrija se izvodi na test traci ili biciklu uz progresivni porast stupnjeva opterećenja prema standardiziranom protokolu pri čemu se bilježe vrijednosti krvnog tlaka i pulsa, promjene u EKG-u te subjektivne tegobe ispitanika (bol u prsima, zaduha, bol u nogama, vrtoglavica i sl..

Kako se pripremiti?

Preporučamo najmanje tri sata prije testiranja ne jesti, ne konzumirati kofeinske napitke i ne pušiti. Prije testiranja izbjegavati i veće fizičke poslove. Potrebno je obući udobnu obuću i odjeću te uzeti svu redovitu terapiju. Prema savjetu liječnika ponekad je potrebno izbjeći uzimanje nekih lijekova na dan ili nekoliko dana prije testiranja, ali to nikako ne učiniti bez dogovora sa svojim liječnikom.

Što je estradiol?

Estradiol (E2) je ženski spolni hormon koji stvaraju jajnici paralelno s rastom i dozrijevanjem jajne stanice u svakom mjesečnom ciklusu. Mjerenje estradiola u krvi služi za procjenu endokrine uloge jajnika, ali indirektno govori i o paralelnom dozrijevanju jajne stanice, odnosno vjerojatnosti oplodnje i zanošenja. Estradiol se stvara u velikim količinama tijekom trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), iznenadno i produženo vaginalno krvarenje, kada ste u postupku potpomognute reprodukcije (IVF) i treba pratiti učinak lijekova za stimulaciju jajnika i kada treba potvrditi je li nastupila menopauza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje estradiola uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju estradiola unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje estradiola.
Za praćenje stimulacije jajnika, E2 se određuje u I fazi ciklusa, prema preporuci ginekologa i paralelno s UZV mjerenjem. Na koncentraciju E2 mogu utjecati lijekovi (klomifen, oralni kontraceptivi, kortikosteroidi).

Što je feritin?

Višak željeza u organizmu pohranjuje se u obliku feritina za buduće potrebe u stanicama jetre, slezene i koštane srži.

Kada trebate pretragu?

Ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a poglavito ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza. Ako imate simptome anemije kao što su kronični umor, vrtoglavica, slabost, glavobolja jer je nedostatak željeza u organizmu najčešći uzrok slabokrvnosti. Nakon akutnog ili dugotrajnog krvarenja (menstrualno krvarenje, hemeroidi, itd.), kod kroničnih gastrointestinalnih bolesti kod kojih dolazi do poremećeja u probavi i apsorpciji hrane ili do kroničnog krvarenja, kod povećanih potreba za željezom u trudnoći i dojenju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje feritina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. U nekim bolestima, određivanje koncentracije feritina u krvi ne može se dovesti u direktnu vezu sa sadržajem rezervnog željeza. To su sve upalne bolesti u akutnoj fazi i bolesti jetre, slezene i koštane srži kod kojih dolazi do oštećenja stanica i prelaska feritina u krvotok.

Što je fibrinogen?

Fibrinogen je protein koji sudjeluje u zgrušavanju krvi. Pod djelovanjem drugih čimbenika zgrušavanja stvara ugrušak i tako sprječava gubitak krvi. Stvara se isključivo u jetri, a njegovo povećanje povezano je i s upalama, tumorima, traumama, opeklinama.
Povišene vrijednosti fibrinogena mogu se normalno naći u trudnoći.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako se pripremate za operaciju, ako uzimate ili planirate uzimati oralne kontraceptive, ako bolujete od reumatskih ili vaskularnih bolesti, ako imate akutnu ili kroničnu bolest jetre, ako ste naglo izgubili puno krvi (akutno krvarenje).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje D-dimera uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov unutar 1 sata.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje fibrinogena).

Opis usluge

Ultrazvučno praćenje rasta folikula zove se folikulometrija. Folikulometrija služi procjeni stanja jajnika i za određivanje ovulacije (praćenje rasta folikula i oslobađanja jajne stanice čime se omogućuje oplodnja).
Folikulometrija se radi u sklopu ispitivanja bračne neplodnosti, kada dolazi do poremećaja u menstruacijskom ciklusu i u sklopu pregleda žena koje planiraju trudnoću.

Što obuhvaća folikulometrija?

Najčešće se folikul počinje pratiti 9. ili 10. dana ciklusa (od prvog dana menstrualnog krvarenja). UZV pregled se ponavlja 11., 14. i 16. dana ciklusa. Pet dana prije ovulacije moguće je prikazati dominantni folikul koji raste brzinom 2 do 3 mm na dan do ovulacije, dok preostali folikuli zaostaju u rastu i prelaze u stadij atrezije. Srednja veličina (promjer) folikula pred ovulaciju varira od 17,4 do 27 mm. Ta 3 do 4 UZV pregleda najčešće su dovoljna da se utvrdi rast folikula, tj. pucanje folikula (ovulacija). Paralelno s rastom folikula mjeri se i zadebljanje endometrija maternice koje mora biti najmanje od 7 do 8 mm debljine. Ukoliko je debljina sluznice maternice 6 mm ili manja, mali su izgledi za trudnoću.

Kako se pripremiti?

Pratiti kada je prvi dan ciklusa (prvi dan menstruacije) te prema tome planirati folikulometriju.

Što je folna kiselina?

Folna kiselina ili vitamin B9 je sastojak koji organizam dobiva hranom ili ga stvaraju crijevni mikroorganizmi. Potreban je za sazrijevanje eritrocita. Povećane potrebe za folnom kiselinom imaju tudnice.

Kada trebate pretragu?

Kako bi se dijagnosticirao uzrok anemije ili neuropatije. Ovu pretragu trebate kada imate anemiju (smanjen broj eritrocita i/ili smanjena koncentracija hemoglobina u krvnoj slici) kojoj nije uzrok nedostatak željeza, kada uzimate terapiju zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline te kod dijagnostike neuropatije.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje folne kiseline u organizmu uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja folne kiseline.
NAPOMENA za osobe na terapiji folatom: Prije kontrolnog određivanja folne kiseline treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što su fosfati?

Fosfor u organizam unosimo hranom, a njegova uloga vezana je uz proizvodnju energije, rad živčanog i mišićnog sustava te izgradnju kosti i zuba. Fosfor je mineral prisutan u organizmu u različitim spojevima, a ono što određujemo u krvi je fosfor prisutan u anorganskim fosfatima.

Kada trebate pretragu?

Fosfati se u krvi određuju u osoba sa simptomima nedostatka kalcija u organizmu (umor, mišićna slabost, grčevi, problemi s kostima), bolestima bubrega i gastrointestinalnog trakta, loše kontroliranim dijabetesom, problemima u radu štitnjače ili u osoba koje uzimaju preparate koji sadrže kalcij i/ili fosfate (npr. u terapiji osteoporoze). Fosfati se pojavljuju u mokraći kao soli kalcijeva fosfata u neutralnom i slabo kiselom urinu ili kao kristali tripel fosfat u alkalnom urinu. Fosfati se u mokraći određuju prema preporuci liječnika kada treba pratiti izlučivanje kalcija i fosfata iz organizma ili kada se pojave simptomi poremećaja u radu bubrega (bol, edemi, učestalo mokrenje).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje fosfata uzima se krv iz vene. Za određivanje fosfata u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Opis usluge

Frakcionirana kiretaža je mehaničko uklanjanje sluznice (endometrija) maternice i predstavlja manji kirurški zahvat. Indikacije za kiretažu se postavljaju na osnovi kliničke slike, ginekološkog pregleda, ultrazvučnog pregleda, citoloških obrisaka (PAPA, uterobrush) i tumorskih markera koji se mjere u krvi (CA19-9 i CA125).
Frakcionirana kiretaža se izvodi na indikaciju liječnika.

Što obuhvaća frakcionirana kiretaža?

Uzimanje uzoraka sluznice vrata maternice i sluznice maternice (endometrija) koji se šalju na patohistološku analizu.

Kako se pripremiti?

Pri dolasku u zdravstvenu ustanovu pacijentica treba donijeti originalnu krvnu grupu i potpisati suglasnost, informirani pristanak za izvođenje zahvata. Prije zahvata ne smije se jesti 7 do 8 sati i morate isprazniti mokraćni mjehur.

Što je frenulotomija?

Frenulotomija je kirurški zahvat kojim se korigira frenulum breve, odnosno prirođeno ili stečeno skraćenje kožnog tračka između otvora mokraćne cijevi i prevlake (prepucija).

Kada trebate frenulotomiju?

Frenulotomija je potrebna ukoliko postoji skraćenje frenuluma koje uzrokuje smetnje.

Što obuhvaća frenulotomija?

Kirurškim zahvatom tračak se produži.

Kako se pripremiti?

Potreban je nalaz krvi za faktore koagulacije, PV i APTV.

Što je FSH?

FSH je hormon hipofize koji upravlja radom spolnih žlijezda, jajnika i testisa. FSH regulira obje važne uloge spolnih žlijezda, a to su endokrina (stvaranje ženskih i muških spolnih hormona) i gametogena (rast i dozrijevanje ženskih i muških spolnih stanica, jajne stanice i spermija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili smanjen broj i/ili pokretljivost spermija. FSH se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca.
Određivanje FSH može potvrditi je li nastupila menopauza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje FSH uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju FSH unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje FSH.
Na koncentraciju FSH mogu utjecati lijekovi (klomifen i oralni kontraceptivi).

Što je pregled fundusa?

Pregled fundusa je pregled očne pozadine oftalmoskopom bez ili sa širenjem zjenica.

Kada trebate pregled fundusa?

Pregled fundusa trebate kada postoji sumnja na promjene u krvnim žilama uslijed dugotrajne arterijske hipertenzije, dijabetesa ili nekih drugih kroničnih bolesti koje ostavljaju posljedice na oku. Najčešće se izvodi na zahtjev liječnika interne medicine ili kada oftalmolog želi ustanoviti razlog slabljenja vida.

Što obuhvaća pregled fundusa?

Pregled očne pozadine oftalmoskopom bez ili sa širenjem zjenica.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema. Kod uske zjenice ili na indikaciju oftalmologa primjenjuju se kapi za širenje zjenica prije pregleda. Ne preporuča se vožnja automobila nakon pregleda.

Što je gastroskopija?

Gastroskopija je endoskopska pretraga kojom se pregledava unutrašnjost jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva, odnosno dvanaesnika, optičkim, savitljivim instrumentom poput teleskopa kojeg nazivamo endoskop. To je jedina pretraga kojom sa sigurnošću otkrivamo promjene sluznice tj. upale i oštećenja sluznice kao što su erozije (površinska oštećenja sluznice), ulkusi (vrijed, čir, dublja oštećenja sluznice) i tumori (dobroćudni i zloćudni). Pretraga uključuje i test na želučanu bakteriju Helicobacter pylori.

Kada trebate gastroskopiju?

Gastroskopiju trebate kada imate tegobe kao što su probavne smetnje, bolovi u gornjem trbuhu, otežano gutanje, gubitak tjelesne težine, povraćanje i krvarenje te kod razvoja sideropenične anemije (slabokrvnost uslijed manjka željeza).

Što obuhvaća gastroskopija?

Prije pretrage, grlo će Vam pošpricati lokalnim anestetikom kako bi se smanjio osjet i refleks povraćanja koji se može javiti prilikom prolaska endoskopa kroz grlo. Gastroskopija se obavlja dok ležite na boku. Nakon postavljanja usnika (mala tubica koju morate zagristi i držati zubima), liječnik će kroz njega pažljivo uvesti endoskop u usta. Zamolit će Vas da progutate kako bi endoskop lakše prošao do jednjaka i želuca. Tijekom pretrage možete normalno disati. Kada se endoskopom uđe u želudac, obično se upuše malo zraka kroz cijev kako bi se želudac napuhnuo, a stjenke izravnale te sluznica želuca što bolje vidjela. U tom trenutku možete osjetiti kratku mučninu. Sićušna kamera na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti Vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava Vaš jednjak, želudac i tanko crijevo. U slučaju potrebe, liječnik će uzeti uzorak tkiva želuca (bioptat) za patohistološku analizu i/ili ukloniti polipe. To se obavlja sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop i uglavnom je bezbolno i brzo. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi van brzo i jednostavno. Rezultati određivanja su gotovi isti dan. Tijekom pretrage potrebno je pažljivo slušati savjete liječnika i medicinske sestre kako bi zahvat bio što manje neugodan. Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti nekoliko dana kasnije.

Kako se pripremiti?

Na dan pregleda potrebno je doći natašte, odnosno ništa ne jesti, ne piti te ne pušiti!

Što je GGT?

Gama glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u gušterači, slezeni i bubrezima. Vrijednosti GGT su vrlo osjetljiv pokazatelj promjena u radu jetre, u prvom redu smetnji u protoku žuči uzrokovanih žučnim kamencima. Povišena razina GGT u krvi prisutna je kod oštećenja jetre uslijed uzimanja alkohola.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke. Uvijek kada imate povišene vrijednosti ALP čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre. Ako se liječite od alkoholizma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CK-MB uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Opis usluge

Color Doppler je suvremena ultrazvučna pretraga koja služi za precizno mjerenje protoka krvi u krvnim žilama maternice i jajnika. Mjeri se indeks otpora (RI) i pulsatilni indeks (PI). Ultrazvučni aparati koriste dopplerov princip te tako analiziraju protoke krvi kroz krvne žile. Ovakve karakteristike aparata omogućuju proučavanje i krvnih žila čija duljina iznosi samo 0,5 mm. Metoda je bezbolna i neškodljiva te pouzdana u svojem mjerenju.

Pretraga je indicirana kada se ultrazvukom nađe patologija mišićnog zida maternice (miomi, adenomioza, sarkomi, i dr.), patologija sluznice maternice (zadebljani endometrij, obilna krvarenja, polipi, submukozni miomi i dr.) te kod cista i tumora jajnika.

Što obuhvaća ginekološki color doppler?

Vaginalnim pristupom smo vrlo blizu maternici i jajnicima te pomoću color dopplera tražimo krvne žile od kojih svaka ima svoj standardni dopplerski zapis i određene vrijednosti indeksa otpora (RI) i pulsatilnog indeksa (PI). Tumor stvara svoje krvne žile (tumorska angiogeneza) jer raste, a novostvorene žile preuzimaju ulogu prehrambenih struktura za nove procese rasta. Takve novostvorene krvne žile imaju svoju posebnu građu (vijugav i nepravilni oblik te nedostatak mišićnog zida u stijenci) i daju karakterističan zapis pri color dopplerskoj analizi.
Zloćudne novotvorine prikazuju se znatno intenzivnije prokrvljene sa sniženim indeksom otpora (RI) i velikim pulsatilnim indeksom (PI) dok dobroćudne tvorbe imaju normalnu građu krvnih žila, a samim tim i viši indeks otpora.
Prema tim karakteristikama pomoću color dopplera razlikujemo dobroćudne od zloćudnih tumora.

Kako se pripremiti?

Ne koristiti vaginalete nekoliko dana prije pregleda te netom prije pregleda isprazniti mokraćni mjehur.

Opis usluge

Ginekološki ultrazvuk je dijagnostička metoda kojom prikazujemo organe u maloj zdjelici. Pretragom se definira položaj, veličina i morfologija maternice, kontinuitet, debljina i izgled sluznice maternice te veličina i morfologija oba jajnika i eventualna slobodna tekućina u maloj zdjelici.

Kada trebate ginekološki UZV?

Ginekološki UZV trebate zbog prikaza anatomije i morfologije maternice, sluznice maternice, jajnika, jajovoda, mokraćnog mjehura, uretre i vaginalnih stijenki kada postoji sumnja na urođene malformacije maternice (npr. dvoroga maternica, arkuatna maternica, septirana maternica). Ultrazvukom se prikazuje i patologija mišićnog zida maternice (miomi, adenomioza), kao i patologija sluznice maternice (hiperplazija endometrija, zadebljani endometrij, obilna krvarenja, polipi, submukozni miomi). Jajnici se prikazuju do najsitnijih detalja te se pretraga koristi u postupku potpomognute oplodnje (folikulometrija) kao i za dijagnostiku i praćenje različitih dobroćudnih i zloćudnih tumora jajnika.
Jajovodi se ne vide na ultrazvuku, ali se prikazuju ukoliko su ispunjeni tekućim sadržajem (kontrastna sredstva, hidrosalpings) ili solidnim ili cističnim tumorima.

Što obuhvaća ginekološki UZV?

Postoje tri načina na koji se radi ginekološki UZV:
1. Transabdominalni pristup kod kojeg se sondom kroz trbušni zid prikazuju strukture u zdjelici žene, no tu se trebaju ukloniti crijevne vijuge ispunjene zrakom koje prekrivaju unutarnje organe zdjelice i tako onemogućuju uvid u njihovu strukturu. To se postiže tehnikom „ punog mjehura“ koja zahtijeva od žene da prije pregleda napuni mokraćni mjehur. Kada se mokraćni mjehur napuni, potisne crijeva i tako omogućuje snopu ultrazvučnih zraka pristup organima, a samim tim i vizualizaciju organa. Takav pristup se koristi kod žena koje još nisu imale odnose (virgo intacta) i kod onih gdje je transvaginalni pristup onemogućen (zračenje, operacije)
2. Transvaginalni pristup kod kojeg se sonda uvodi u rodnicu, a prethodno se vrh sonde prekrije ultrazvučnim gelom te se na sondu navuče posebna gumena navlaka ili prezervativ. Pri tom pristupu potrebno je prije pregleda isprazniti mokraćni mjehur. Blizina ispitivanog područja kao i viša frekvencija ultrazvučnih providnika omogućuje kvalitetniju sliku i jasniji prikaz ginekoloških struktura
3. Transrektalni pristup kod kojeg se sonda nježno uvodi u rektum te se prikazuju strukture male zdjelice. Takav pristup koristi se kod žena koje nisu imale odnose ili je transvaginalni pristup onemogućen (zračenje, operacije). Prije pregleda sonda se priprema prekrivanjem ultrazvučnim gelom i dvostrukom gumenom navlakom te vazelinom.

Kako se pripremiti?

Ukoliko niste imali odnos, trebate napuniti mokraćni mjehur, (oko 5 čaša vode) te se transabdominalnim pristupom (preko trbušne stijenke) pristupa pregledu vaših organa. Kod transvaginalnog pristupa važno je izvaditi iz rodnice tampon, ne koristiti vaginlete nekoliko dana prije te netom prije pregleda isprazniti mokraćni mjehur.

Što je glukoza?

Glukoza je najznačajniji izvor energije u organizmu. Unosimo je hranom, a razina glukoze u krvi kod svakog pojedinca se mijenja ovisno o tjelesnoj aktivnosti i vremenu proteklom od konzumiranja jela.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako imate simptome hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije) ili hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze), ili ako ste trudni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina. Mjerenje glukoze se vrši test trakom. Rezultati određivanja glukoze u krvi i urinu su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Što je gonioskopija?

Gonioskopija je pregled prednjeg dijela oka i komornog kuta pomoću Goldmanove trozrcalne leće. Komorni kut može biti sužen ili potpuno zatvoren i time uzrokovati povišeni očni tlak. Prema nalazu definira se vrsta glaukoma (zatvorenog ili otvorenog kuta), a time i terapija.

Kada trebate gonioskopiju?

Gonioskopija se radi u sklopu dijagnostičke obrade za dokazivanje glaukoma.

Što obuhvaća gonioskopija?

U sjedećem položaju i u lokalnoj anesteziji, pomoću biomikroskopa se na oko nasloni Goldmanova trozrcalna leća i pregleda širina komornog kuta svakog pojedinog oka.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je HBsAg?

HBsAg je protein prisutan na površini virusa koji uzrokuje hepatitis B. Javlja se kod akutne i kronične infekcije pa ga određujemo za probiranje i dokazivanje HBV infekcije. Najraniji je pokazatelj akutnog hepatitisa B, često se detektira i prije pojave prvih simptoma bolesti, a primarni je pokazatelj i kronične infekcije.
Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Isto tako, ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je HDL?

Kolesterol se nalazi u svim stanicama organizma i potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. U krvi se kolesterol prenosi u česticama lipoproteina. One mogu biti visoke (HDL) ili niske (LDL) gustoće. HDL se smatra „dobrim" lipoproteinom jer „čisti" krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HDL kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Što su HE4 i ROMA?

HE4 (Human Epididymal Protein) je novi tumorski biljeg koji se zajedno s CA 125 može koristiti u dijagnosticiranju i praćenju bolesnica s karcinomom jajnika. Kao i CA 125, niti HE4 nije opravdano koristiti za probiranje karcinoma jajnika u svih žena. Pojedinačno gledano, HE4 je osjetljiviji i specifičniji tumorski biljeg za otkrivanje karcinoma jajnika od CA 125, poglavito u ranijim fazama razvoja tumora (stadij I) kada bolest nema izražene simptome. Ipak, najbolji uspjeh otkrivanja karcinoma jajnika postiže se istovremenim određivanjem oba ova tumorska biljega. ROMA (Risk of Ovarian Malignancy Algorithm) je matematički izračun vjerojatnosti (rizika) za karcinom jajnika kod žena u kojih je istovremeno izmjerena koncentracija HE4 i CA 125 u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika prije početka terapije karcinoma jajnika te za vrijeme i nakon liječenja, zatim kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HE4 uzima se krv iz vene. Za izračun ROMA određuju se u venskoj krvi prvo CA 125 i HE4. Potrebno je znati je li žena u premenopauzi ili postmenopauzi. Na nalazu se prikazuju sve 3 vrijednosti (ROMA, CA 125, HE4). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Krv ne treba uzimati za vrijeme redovitog mjesečnog krvarenja jer to može biti uzrok povišenih vrijednosti CA 125. HE4 može biti lažno povišen kod žena sa značajno oštećenom funkcijom jetre i/ili bubrega. ROMA izračun nije pouzdan kod žena koje su trenutno na kemoterapiji kao i kod onih koje su mlađe od 18 godina.

Što je Helicobacter Pylori?

H. Pylori živi na stjenci želuca i dvanaesnika, uzročnik je akutnih i kroničnih upala želuca (gastritis). Ova pretraga određuje antigen bakterije Helicobacter pylori u stolici. Test služi za dijagnostiku aktualne infekcije bakterijom i kontrolu eradikacijske terapije.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome gastrointestinalne bolesti, kao što su bol, iznenadni gubitak tjelesne težine, česte mučnine i povraćanje, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti. Simptomi koji zaslužuju posebnu pažnju su oštra, iznenadna i perzistirajuća bol u želucu te povraćanje sadržaja s primjesama krvi. Kako biste otkrili je li bakterija Helicobacter Pylori prisutna u gastrointestinalnom traktu.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba donijeti uzorak stolice. Uzorak stolice treba testirati odmah te ga treba dostaviti u laboratorij unutar 1 sata. Ako to nije moguće, preporučuje se čuvati uzorak u hladnjaku (na temperaturi od 2 do 4°C) i unutar jednog dana dostaviti u laboratorij.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Testiranje treba odgoditi kod proljeva ii vodenaste stolice. NAPOMENA ZA OSOBE NA ERADIKACIJSKOJ TERAPIJI HPYLORI - određivanje antigena HPylori u stolici treba provesti nakon što prođe najmanje 2 tjedna od zadnje doze lijeka.

Što je H.pylori?

H.pylori je bakterija koja obitava na stijenci želuca i dvanaesnika, a može biti uzrok akutne ili kronične upale želuca (gastritis, želučani ulkus ili čir). Osobe inficirane bakterijom H. Pylori stvaraju specifična antitijela koja možemo mjeriti u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako želite doznati jeste li bili u kontaktu s bakterijom Helicobacter Pylori. Nedostatak ovog testa je u tome što i osobe koje su prebolile infekciju s HPylori imaju i dalje pozitivna antitijela, kao „uspomenu" na prethodni kontakt, premda bolest više nije aktivna. Zato je u slučaju kada osjećate simptome gastrointestinalne bolesti (bol u trbuhu, gubitak tjelesne težine, učestale mučnine i povraćanje, itd.), pouzdanije napraviti ureja izdisajni test ili odrediti antigen bakterije Helicobacter Pylori u stolici.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje antitijela na H. Pylori treba izvaditi krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je hemoglobin A1c?

Hemoglobin A1c je hemoglobin na koji je vezana glukoza. Njegova koncentracija odražava prosječnu vrijednost glukoze u krvi tijekom zadnjih 8 do 12 tjedana. Zato se HbA1c određuje u praćenju učinkovitosti liječenja dijabetesa tj. regulacije koncentracije glukoze u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ako bolujete od šećerne bolesti trebate određivati hemoglobin A1c svaka 3 do 6 mjeseci, ovisno o preporuci liječnika. Ponekad se HbA1c određuje i kod osoba kod kojih je nejasno boluju li od dijabetesa ili ne.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HbA1c uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja HbA1c su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna priprema. NAPOMENA: Na HbA1c nema mnogo utjecaja hrana pojedena posljednjih nekoliko dana prije uzimanja uzorka krvi te se ni njegova vrijednost ne može smanjiti preskakanjem obroka prije same pretrage ili poboljšanjem nadzora nad glukozom u krvi dan prije uzimanja uzorka.

Opis usluge

RTG histerosalpingografija je dijagnostička i terapijska metoda kojom se ispituje prohodnost i izgled maternice i jajovoda. U izvođenju pretrage koristi se vodotopivi jodni kontrast koji se pod tlakom unosi kroz vrat maternice. Pretragu trebate u svrhu liječenja neplodnosti kao dijagnostičku metodu na osnovu koje će se odrediti trebate li ići na postupak inseminacije ili IVF-a. Pretraga se preporučuje u obradi neplodnosti kada već imate nalaze hormona, spermiogram, folikulometriju, cervikalne obriske, itd., a prije postupka potpomognute oplodnje.

Što obuhvaća RTG HSG?

Pri zahvatu pacijentica je smještena u položaj na ginekološkom stolu. Nakon pranja vanjskog spolovila i rodnice te sterilnog pokrivanja, u rodnicu se uvodi opstetričko zrcalo, vrat maternice se fiksira te se uvede vrh histerosalpingografa u početni dio vrata maternice. Potom se unosi kontrastno sredstvo pod tlakom, koje ulazi u šupljinu maternice, jajovode i prolazi u trbušnu šupljinu. Tijekom izvedbe izrađuju se RTG snimke koje detaljno prikazuju stanje vrata maternice, šupljine maternice i jajovoda, njihovu anatomiju i prohodnost. Mogu se prikazati razvojne anomalije maternice. Pri slabije izraženim priraslicama na jajovodima postiže se učinak poboljšanja i uspostave prohodnosti jajovoda. Nakon zahvata ostaje se na opservaciji oko dva sata.

Kako se pripremiti?

Cervikalni obrisci na Chlamydiu trachomatis, Mycoplasmu hominis, Ureaplasmu urealyticum i bakteriološki na aerobnu floru moraju biti sterilni. Sat vremena prije zahvata uzeti oralno Normabel od 5 mg i analgetik. Pretraga se izvodi od 8. do 12. dana ciklusa.

Kontraindikacije za RTG Histerosalpingografiju:

Preosjetljivost i alergija na jod i jodne preparate. Moguća uterina trudnoća. Jaka uterina krvarenja.

Opis usluge

Holter EKG je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se kontinuiranim EKG snimanjem prati rad srca tijekom 24 sata. Izvodi se tako što se na prsni koš postave elektrode koje su povezane s malim aparatom koji je obješen oko vrata, a tijekom kojeg ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba. Holter EKG se izvodi kod pojave subjektivnih tegoba (preskakanje i ubrzan rad srca, gubitak svijesti, omaglice i vrtoglavice i sl.), patološkog nalaza EKG-a te kod praćenja bolesnika koji se liječe zbog bolesti srčanog mišića (npr. kardiomiopatije, koronarna bolest i dr.).

Što obuhvaća holter EKG?

Pretraga se izvodi tako što se na prsni koš postave elektrode koje su povezane s malim aparatom koji se objesi preko ramena ili zaveže oko pojasa, a tijekom kojeg ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Holter tlaka je 24-satno mjerenje arterijskog tlaka uz pomoć posebnog uređaja koji višekratno tijekom dana i noći (po danu svakih pola sata, a tijekom noći, od 22 do 6 sati, svakih sat vremena) mjeri krvni tlak. Tim se načinom dobije jasna slika kretanja krvnog tlaka tijekom 24 sata.

Holter tlaka trebate kod sumnje na povišen krvni tlak ili kod praćenja bolesnika s hipertenzijom radi procjene učinka terapije te eventualne modifikacije ovisno o vrijednostima krvnog tlaka.

Što obuhvaća holter tlaka?

Pretraga se izvodi tako što se postavi manžeta na nadlaktici koja je spojena s aparatom koji se objesi preko ramena ili zaveže oko pojasa, a koji snima i bilježi vrijednosti krvnog tlaka tijekom 24 sata. Tijekom snimanja ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva HPV - humani papiloma virus. Procjenjuje se da 80 do 100% spolno aktivnih djevojaka u dobi do 25 godina dođe u kontakt s virusom. Ovisno o imunološkom statusu pacijentice, do infekcije dolazi samo u 30% slučajeva. Postoji više od 130 tipova HPV virusa koji su podijeljeni u dvije skupine: niskorizični (6,11,…) koji uzrokuju kondilome (bradavice) i visokrizični (16,18,31,33,...) koji uzrokuju cervikalne displazije (CIN I, CIN II, CIN III i rak vrata maternice. HPV tip 16 i 18 su najčešću uzročnici teških displazija CIN II i CIN III te raka vrata maternice. HPV tipizacija je postupak koji se preporučuje u primarnom probiru za karcinom vrata maternice kod žena starijih od 30 godina te kod žena koje imaju abnormalan PAPA test kao i u praćenja poslije konizacije.

Što obuhvaća HPV tipizacija?

Tijekom ginekološkog pregleda, pomoću spekula se prikaže vrat maternice i štapićem s pamučnim vrhom ili četkicom se uzme uzorak iz cervikalnog kanala te u transportnom mediju (hranjivoj podlozi-epruveti) dostavlja u mikrobiološki laboratorij.

Kako se pripremiti?

Prije uzimanja uzoraka za HPV tipizaciju preporučuje se suzdržavanje od seksualnih odnosa od 24 do 48 sati prije postupka. Ne koristiti vaginalne lijekove ili kupke.

HYSC dijagnostička

Poznato kao operacija štitne žlijezde, operacija

Kada je potreban operativan zahvat?

Pretraga se izvodi u slučajevima traženja uzroka neredovitih menstrualnih krvarenja, obilnog vaginalnog krvarenja, vaginalnog krvarenja u postmenopauzi, radi kontrole maternice kod žena koje uzimaju lijek zbog karcinoma dojke, prijašnjih spontanih pobačaja, neplodnosti itd. Pregled se obavlja neposredno poslije mjesečnice, kada je kanal maternice dovoljno otvoren te nema potrebe za njegovim mehaničkim širenjem. Stoga je za njegovo širenje dovoljan mlaz fiziološke otopine na vrhu histeroskopa.

Što obuhvaća zahvat?

Radi se u kratkotrajnoj općoj anesteziji. Tanki optički instrument, koji se zove histeroskop, uvodi se kroz rodnicu i vrat maternice u šupljinu maternice. Histeroskop je spojen s kamerom koja omogućuje detaljan pregled kanala vrata maternice i šupljine maternice na ekranu monitora. Histeroskopija omogućava direktnu vizualizaciju šupljine maternice te dijagnozu unutarmaterničnih abnormalnosti, a katkad je potrebno uzeti uzorak tkiva sluznice maternice kako bi se provela histopatološka analiza (biopsija endometrija).

Kako se pripremiti?

Potrebno je napraviti ginekološki i ultrazvučni pregled. Potrebno je imati uredan papa test i cervikalne briseve ne starije od godinu dana.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki UZV, PAPA test

HYSC operacijska

Poznato kao operacijska histeroskopija

Kada je potreban operativan zahvat?

Histeroskopija je minimalno invazivana, endoskopska metoda, kod koje se tanki optički instrument, koji se zove histeroskop, kroz rodnicu i vrat maternice uvodi u šupljinu maternice. Histeroskop je spojen s kamerom koja omogućuje detaljan pregled kanala vrata maternice i šupljine maternice na ekranu monitora. Histeroskopija omogućava direktnu vizualizaciju kanala vrata maternice i šupljine maternice te dijagnozu unutar materničnih abnormalnosti, koje se istovremeno mogu i operativno liječiti. Operacija se izvodi neposredno nakon mjesečnice, a provodi se zbog uklanjanja neke unutarmaternične abnormalnosti, submukoznih mioma koji se izbočuju u šupljinu maternice, endometrijskih polipa, septuma maternice, priraslica u šupljini maternice, a moguće je izvaditi i zaostalu spiralu. U slučajevima zadebljane sluznice maternice u postmenopauzi (hiperplazija endometrija), histeroskopom je moguće uzeti ciljani uzorak tkiva sluznice maternice (biopsija endometrija) i poslati ga na patohistološku analizu. Smatra se da kod neplodnih žena, koje su imale dva ili više neuspješna IVF ili ICSI pokušaja, dijagnostička ili operativna histeroskopija prije sljedećeg pokušaja povećava šansu za trudnoću.

Što obuhvaća operacija?

Kroz histeroksop se uvode instrumenti poput hvatalice, škarica ili bipolarnih elektroda pomoću kojih se mogu ukloniti dobroćudne i zloćudne promjene iz maternice. Provodi se u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Prije operacije potrebno napraviti ginekološki i ultrazvučni pregled. Također je potrebno imati uredan papa test i cervikalne briseve ne starije od godinu dana. Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki UZV, PAPA test

Što je IgA?

Imunoglobulin A čini 15% imunoglobulina u serumu, a ima ga i u slini, suzama, respiratornim i probavnim izlučevinama te majčinom mlijeku.
Imunoglobulini imaju važnu ulogu u određivanju ili praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kada organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline i antitijela. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela te sprječava reinfekciju.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja na urođeni manjak IgA, ako bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kad Vaš liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja određenih stanja kao što su infekcija HIV-om (AIDS) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgE?

Imunoglobulin E (IgE) je protein koji se pojačano stvara u alergijskim reakcijama organizma (preosjetljivost na alergene iz hrane ili okoliša) i nakon infekcije parazitima. Po svojoj prirodi IgE je antitijelo i dio je imunološkog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis).
Ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima).
Kod pojave crvenila, pojačanog suzenja ili osjećaja svrbeža očiju. Ako Vaš liječnik sumnja da bolujete od astme.
Kod učestalih bolova u trbuhu praćenih probavnim smetnjama za koje liječnik sumnja da su posljedica alergijske reakcije.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje imunoglobulina E uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgG?

Imunoglobulin G čini 70 do 80% ukupne količine imunoglobulina u krvi. Osnova su dugoročne zaštite od mikroorganizama. Počinju se proizvoditi za vrijeme infekcije, rastu nekoliko tjedana, a zatim počinju padati.
Imunoglobulini imaju važnu ulogu u praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kad organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela i sprječava reinfekciju.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kada liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja pojedinih stanja kao što su AIDS (HIV) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi za 2 dana.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgM?

Imunoglobulini imaju važnu ulogu u praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kada organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline i antitijela. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela i spriječava reinfekciju.
Imunoglobulini M se proizvode kao prvi odgovor na novu infekciju i pružaju kratkoročnu zaštitu. Rastu nekoliko tjedana, a koncentracija im počinje padati s porastom imunoglobulina G.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kada liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja pojedinih stanja kao što su AIDS (HIV) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi za 2 dana.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Incisio gl. Bartholini je kirurški zahvat kojim se liječi apsces Bartholinove žlijezde. Bartholinova žlijezda je veličine graška i u normalnim uvjetima se ne pipa. To je parna žlijezda na ulasku u rodnicu na donjem dijelu usana. Njezino povećanje najčešće nastaje zbog začepljenja izvodnog kanala zbog kojeg se on cistično proširuje. To stanje redovito prethodi bakterijskoj upali i nastanku gnojne nakupine, apscesa. Vodeći simptom je bol. Liječenje je kirurško i lijekovima. Kirurško je liječenje obuhvaća inciziju žlijezde i evakuaciju gnoja te po potrebi marsupijalizaciju žlijezde. Potrebna je i terapija antibioticima.
Zahvat trebate kada se upala ne povlači na antibiotsku terapiju, oteklina postaje sve veća, a bolovi se pojačavaju.

Što obuhvaća incizija gl. Bartholini?

Zahvat se izvodi ambulantno, a pacijentica leži na ginekološkom stolu. Vanjsko spolovilo se opere te se nakon lokalne anestezije vrhom skalpela ubode i zareže apsces i odstrani gnoj. Postupak momentalno oslobađa od boli, a drenaža koja slijedi i postavljanja komadića katetera ili lašvice omogućuje istjecanje sekreta. Ordiniraju se antibiotici.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je injekcijska lipoliza?

Injekcijska lipoliza je neinvazivni oblik terapije kojim se pomoću tankih mezoterapijskih iglica dužine od svega 4mm u potkožno masno tkivo unose određeni preparati koji djeluju na razgradnju masnog tkiva. Ovisno o dijelu tijela koje se tretira koriste se različiti lipolitički pripravci, pa je tako moguće tretirati podbradak, lokalizirane masne nakupine na području trbuha i leđa kao i djelovati na sam celulit. Sam tretman se, ovisno o protokolu, provodi svakih 2-4 tjedna. Iako dolazi do zatezanja tonusa kože i smanjenja masnih naslaga potrebno je upozoriti kako injekcijska lipoliza nije tretman s kojim se gube tjelesni kilogrami. Izvođenje samog postupka nije bolno, a nakon tretmana moguć je prolazan blaži otok tkiva ili manji hematomi koji prolaze kroz nekoliko dana i koji ne sprječavaju bavljenje svakodnevnim aktivnostima.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je intenzivni hidratacijski tretman + površinski kemijski piling?

Intenzivni hidratacijski tretman i površinski kemijski piling Easy Phytic solution se sastoji od blagog kemijskog pilinga koji sadrži 3% AHA kiselinu i fitičnu kiselinu te posebnu hidratacijsku masku s dubinskim učinkom. Tretman je moguće koristiti tijekom cijele godine uz obavezno korištenje krema s visokim zaštitnim faktorom tijekom sunčanih dana.

Kada trebate tretman?

Treatman se obavlja u svrhu prevencije prvih znakova fotosteranje (tamnih mrlja na koži kao i plitkih bora i opuštenosti tonusa kože.

Što obuhvaća tretman?

Tretman obuhvaća aplikaciju površinskog kemijskog pilinga Easy Phytic solution i intenzivne hidratacijske maske.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je intralezionalna aplikacija kortikosteroida (aplikacija Volona)?

Intralezionalna aplikacija kortikosteroida (triamcinolon acetonida) obuhvaća primjenu kortikosteroida putem tanke inzulinske igle u mjesto koje se tretira. Tretman je minimalno neugodan, a ponavlja se obično svaka 3 tjedna u ukupnom trajanju od 3-4 mjeseca.

Kada trebate intralezionalnu aplikaciju kortikosteroida ?

Ova metoda se koristi u terapiji hipertrofičnih ožiljaka, keloida te u terapiji posebnog žarišnog tipa opadanja kose u kružnim arealima tzv. alopecie areate.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je intravenozna urografija?

Intravenozna urografija je radiološka dijagnostička metoda kojom se procjenjuje funkcija bubrega te izgled i stanje izvodnih kanala bubrega, uretera i mokraćnog mjehura.

Kada trebate intravenoznu urografiju?

Intravenozna urografija se radi za utvrđivanje funkcije bubrega, izgleda i stanja izvodnih kanala bubrega, uretera i mokraćnog mjehura. Također se radi kao dio predoperativne obrade kod određenih bolesti bubrega.
Pretraga se radi na indikaciju urologa ili radiologa, a u današnje vrijeme također se indicira MSCT urografija kod nekih pacijenata.

Što obuhvaća intravenozna urografija?

Prilikom pretrage primit ćete jodno kontrastno sredstvo koje se aplicira u venu ruke. Neke osobe imaju alergiju na intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako bi se pretraga mogla za pacijenta sigurno izvesti. U slučaju već potvrđene alergije na jodna kontrastna sredstva pretraga se ne može izvršiti već se može zamijeniti drugom metodom koja isključuje upotrebu jodnog kontrasta.
Nakon intravenski zaprimljenog kontrastnog sredstva pregled traje 45 do 60 min, za to vrijeme pacijent leži na stolu za RTG snimanje te se, ovisno o potrebi, radi nekoliko snimaka.

Kako se pripremiti?

Prije pregleda potrebno je imati nalaz ureje i kreatinina.
Prilikom naručivanja dobit ćete detaljne upute o pripremi.

Što je inzulin?

Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača. Bez inzulina glukoza ne može iz krvi prijeći u tjelesne stanice, a bez glukoze, stanice „gladuju“ tj. nemaju dovoljno energije.
Dijabetes tip 1 (stari naziv: dijabetes ovisan o inzulinu) je bolest uzrokovana potpunim nedostatkom inzulina koja traje cijeli život.
Dijabetes tip 2 (stari naziv: o inzulinu neovisan dijabetes) je bolest uzrokovana djelomičnim nedostatkom lučenja inzulina i/ili smanjenom osjetljivošću (rezistencija) tkiva i stanica na djelovanje inzulina.
Inzulinska rezistencija je smanjena sposobnost reagiranja na učinke inzulina. Budući da sve stanice u organizmu moraju dobiti glukozu kako bi imale dovoljno energije, tijelo kompenzira inzulinsku rezistenciju stvarajući dodatne količine hormona inzulina.

Kada trebate pretragu?

Inzulin se određuje u slučajevima kada je poremećena koncentracija glukoze u krvi bilo da se radi o hipoglikemiji (snižena glukoza u krvi) ili hiperglikemiji (povišena glukoza u krvi), kao i u pacijenata koji boluju od dijabetesa tipa 2 i liječnik želi pratiti količinu inzulina koju još stvara gušterača.
Inzulinska rezistencija određuje se u diferencijalnoj dijagnostici dijabetesa tipa 2, ako je razina glukoze i inzulina u granicama referentnog intervala, a postoji sumnja na inzulinsku rezistenciju i kod poremećaja u menstruacijskom ciklusu i sumnje na PCO sindrom (policističan izgled jajnika na ultrazvučnom pregledu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje inzulina i inzulinske rezistencije uzima se krv iz vene.
Inzulinska rezistencija se računa u HOMA kalkulatoru iz podataka o koncentraciji glukoze i inzulina izmjerenih u istom uzorku dok je pacijent natašte.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu je iznimno važno biti natašte.

Što je irigografija?

Irigografija je pregled debelog crijeva koji se izvodi upotrebom ionizirajućeg zračenja uz aplikaciju barijevog kontrastnog sredstva i zraka kroz anus.

Kada trebate irigografiju?

Pretraga se radi na indikaciju liječnika specijaliste, najčešće gastroenterologa. Kod pregleda debelog crijeva, najčešće kada nije moguće učiniti kolonoskopiju ili kada je zbog određenog oboljenja debelog crijeva (divertikuloza) kontraindiciran pregled kolonoskopijom. Radi se kod upalnih bolesti, funkcionalnih poremećaja crijeva te sumnje na maligne bolesti debelog crijeva, predoperativno radi procjene dužine suženog dijela debelog crijeva.

Što obuhvaća irigografija?

Pregled irigografijom obuhvaća detaljnu analizu prohodnosti debelog crijeva, dokaz suženja ili intraluminalnih patoloških procesa (polipi, maligni procesi). Pretraga traje u prosjeku 40 min., a ponekad i duže. Pretraga počinje punjenjem debelog crijeva kroz anus barijevim kontrastnim sredstvom, pražnjenjem te ponovnim retrogradnim punjenjem zrakom koji širi debelo crijevo i omogućava detaljnu analizu.

Kako se pripremiti?

Za pretragu je potrebna priprema o kojoj ćete biti obaviješteni prilikom naručivanja.

Što je ispiranje i toaleta uha?

Ispiranje uha je postupak čišćenja zvukovoda pomoću tople vode.

Kada trebate ispiranje i toaletu uha?

Ispiranje i toaletu uha trebate kod mehaničke opstrukcije vanjskog zvukovoda ušnim voskom (ušnom smolom, cerumenom) i kada se pojavi osjećaj punoće u oba uha bez bolova.

Što obuhvaća ispiranje i toaleta uha?

Ispiranje uha obuhvaća ubrizgavanje tople vode pomoću kompresora u ušni kanal. Topla voda koja je ubrizgana pod pritiskom, u dubinskom dijelu uha stvara vrtlog koji razbija nakupine ušnog voska i odnosi ih van iz uha.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ispiranje suznih putova?

Ispiranje suznih putova je postupak proštrcavanja začepljenih ili suženih suznih kanala.

Kada trebate ispiranje suznih putova?

Za provjeru prohodnosti odvodnog kanala iz oka prema nosu, kod sumnje na začepljenosti (opstrukciju) ili suženje suznog kanala, kada se suze prelijevaju preko ruba donje vjeđe tj. kada oko nekontrolirano suzi.

Što obuhvaća ispiranje suznih putova?

Fiziološkom otopinom ili otopinom antibiotika s ili bez dodanog kortikosteroida proštrcavaju se suzni kanali koji mogu biti začepljeni ili suženi. Ako se tekućina gorkasto-slanog okusa ubrizgana na počeku suznog kanala pojavi u grlu, kanal je prohodan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je BMI?

Indeks tjelesne mase je pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe.

Kada trebate BMI?

BMI je potreban kada je Vaša tjelesna težina iznad ili ispod normale predviđene za dob i spol.
Iako BMI nije idealan pokazatelj uhranjenosti za sve osobe (npr. sportaši), ali je odličan vodič u praćenju liječenja pretilosti ili neuhranjenosti.

Što obuhvaća pretraga?

Izračun indeksa tjelesne mase obuhvaća mjerenje tjelesne težine i visine.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je kalcij?

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost, neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju (oko 99% kalcija je u kostima). Otprilike polovica kalcija u krvi je metabolički aktivna, a ostatak je vezan za proteine i metabolički neaktivan. Zbog toga određujemo ukupni kalcij u krvi ili samo njegov aktivni oblik - ionizirani kalcij. U većini slučajeva, ukupni kalcij je dobar pokazatelj i aktivnog oblika kalcija, jer je njihov odnos stabilan i predvidiv. U mokraću prelazi slobodan kalcij iz krvi. Prolazom kroz bubrege, kalcij može stvarati kristale, ali i bubrežne kamence.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako osjećate umor, slabost, mučninu, bol u trbušnoj šupljini, gubitak apetita, povraćate, često mokrite, imate opstipaciju, grčeve u mišićima i trnce u prstima, promjene u srčanom ritmu. Kalcij je potrebno određivati u krvi ukoliko imate problema sa štitnjačom, bolestima crijeva, bubrega i kosti, ako imate neurološke poremećaje te ukoliko bolujete od malignih bolesti. Kalcij je potrebno određivati u urinu po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega, ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza) ili ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eitrocita u urinu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kalcija uzima se krv iz vene. Za određivanje kalcija u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Prije određivanja kalcija u krvi dobro je biti natašte. Ukupni kalcij u krvi ovisi i o koncentraciji proteina, poglavito albumina. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je kalij?

Kalij je elektrolit prisutan najvećim dijelom u stanicama i u manjoj količini u tjelesnim tekućinama tj. krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, regulira volumen tjelesnih tekućina te stimulira mišićnu kontrakciju. Zbog toga što je koncentracija kalija u krvi vrlo niska i najmanje promjene mogu izazvati poslijedice u smislu poremećaja disanja ili promjene u srčanom ritmu.

Kada trebate pretragu?

Kalij se najčešće određuje u krvi i to kod povraćanja, proljeva, pojačanog znojenja, pothranjenosti, uzimanja diuretika, a naročito kod osoba koje imaju povišen krvni tlak i/ili promjene u srčanom ritmu (aritmija) ili radu srca. U mokraći se kalij ponekad određuje po preporuci liječnika kod bubrežnih bolesnika.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kalija uzima se krv iz vene. Za određivanje kalija u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što su kemijski pilinzi?

Postoje brojne organske kiseline koje se primjenjuju u svrhu kemijskih pilinga (glikolna kiselina, mandelična, piruvična, trikloroctena kiselina). Prema dubini svog djelovanja, kemijski pilinzi se dijele na: površinske, srednje duboke i duboke.

Kada trebate tretmane kemijskim pilinzima?

Kemijski pilinzi se koriste u svrhu uklanjanja nepravilnosti kože poput hiperpigmentacija, ožiljaka, proširenih pora, površinskih i dubokih bora te ublažavanja znakova starenja kože. Brojna istraživanja govore u prilog pojačanoj sintezi kolagena i poboljšanja tonusa kože primjenom ove metode. Odabir vrste kemijskog pilinga ovisi o vrsti promjene koja se tretira.

Što tretman kemijskim pilinzima obuhvaća?

Tretman kemijskim pilingom obuhvaća nanošenje odgovorajuće organske kiseline ovisno o promjeni koja se tretira, nakon čega slijedi njezino uklanjanje i neutralizacija. Postupno, svakim tretmanom se koriste više koncentracije kiseline i produžava se vrijeme do neutralizacije. Osjećaj za vrijeme provođenja samog tretmana je blagi osjećaj peckanja kože. Treatmani se provode kada nema sunčanih razdoblja, te se ponavljaju ovisno o jačini samih preparata, u razdoblju od 3-6 tjedana. Nakon provedenog tretmana očekivana reakcija je prolazno crvenilo kože i ljuskanje koje je blago i ne utječ e na svakodnevne obaveze. Po provedenom tretmanu obavezno je korištenje neutralnih emolijensa za njegu kože i kreme s visokim zaštitnim faktorom SPF50+.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je manualni mišićni test?

Manualni mišićni test je metoda mjerenja mišićne snage pojedinog mišića ili mišićne skupine baziran na učinkovitoj izvedbi pokreta u odnosu na silu gravitacije i na pruženi manualni otpor na taj pokret.

Kada trebate manualni mišićni test?

Manualni mišićni test trebate nakon svakog mirovanja zbog npr. prijeloma, imobilizacija gipsom ili operativnog zahvata.
Mirovanje dovodi do slabljenja mišića te je potrebno provjeriti i izmjeriti njihovu snagu i odrediti terapiju i vježbe za jačanje mišića.

Što obuhvaća manualni mišićni test?

Prema manualnom mišićnom testu, ocjene za mišićnu snagu su od 0 do 5. Ispitujemo može li mišić uopće postići kontrakciju, može li izvesti pokret bez utjecaja sile gravitacije pa sve do svladavanja pokreta u punom obimu, uz prisutnost manualnog otpora fizioterapeuta.

Kako se pripremiti?

Manualni mišićni test ne zahtijeva posebnu opremu, jednostavan je za izvođenje i ne zamara pacijenta.

Što su mjere opsega pokreta?

Mjerenje opsega pokreta značajno je u evaluaciji funkcije pokreta. Pod opsegom pokreta u pojedinom zglobu podrazumijeva se slobodna pokretljivost ekstremiteta koji sudjeluju u formiranju zgloba. Mjerenja opsega provodi se od tzv. nultog ili neutralnog položaja koji je za svaki zglob definiran i od kojeg počinje mjerenje.

Kada trebate mjere opsega pokreta?

Kod svakog mirovanja uzrokovanog prijelomom, imobilizacijom gipsom, operativnim zahvatom, dolazi do skraćivanja mišićnih struktura i do smanjenja opsega pokreta u zglobu. Nakon mjerenja opsega pokreta, određuju se vježbe i fizikalna terapija.

Što obuhvaćaju mjere opsega pokreta?

Mjerenje opsega pokreta u pojedinom zglobu izvodimo pomoću goniometra.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je klirens kreatinina?

Kreatinin klirens (KEK) je test za funkcionalnu sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma putem mokraće). Pod pojmom klirensa podrazumijeva se volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti" od neke tvari u jedinici vremena. Za izračun KEK-a određuje se kreatinin u krvi i kreatinin u 24-satnom urinu, mjeri se volumen skupljenog urina i izračunava se površina tijela (prema visini i težini pacijenta).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika za provjeru funkcije bubrega, naročito ako imate dijabetes, visoki krvni tlak ili prethodno dijagnosticiranu bubrežnu bolest.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje klirens kreatinina iz krvi uzima se krv iz vene. Treba donijeti i mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za određivanje kreatinina u krvi ne trebate biti natašte. Dozvoljen je lagani (dijetalni) jutarnji obrok. Upute za pravilno skupljanje mokraće tijekom 24 sata pogledajte ovdje. LINK ZA UPUTU.

Što su kloridi?

Kloridni anion (klorid) je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Većinu vremena, koncentracije natrija i klorida u međusobnoj su ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol). Gotovo potpuno se apsorbiraju u probavnom traktu, a suvišak se izlučuje urinom.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate dugotrajan proljev ili povraćate, osjećate slabost i umor, akoi imate poteškoće s disanjem, uzimate lijekove koji mogu dovesti do neravnoteže elektrolita u organizmu, ako se liječite zbog povišenog krvnog tlaka, bolesti srca ili bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje klorida uzima se krv iz vene. Za određivanje klorida u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Kolecistektomija

Poznato kao kirurško uklanjanje žučnog mjehura

Kada je potreban operativan zahvat?

Žučni kamenci često izazivaju bolove u gornjem dijelu trbuha, u žličici i pod desnim rebrenim lukom, tzv. „žučne napade“. Različitog su intenziteta i trajanja. Često su praćeni mučninama i povraćanjem. Najčešće se javljaju više sati iza obroka, posebice obilnijih i „pikantnijih„ mesnih i masnijih obroka. Lučenjem žuči tijelo se rješava štetnih toksina i metabolita iz jetre. Također, sastojci žuči neophodni su za apsorpciju raznih nutrijenata. Zbog povećane potrebe za lučenjem žuči u probavni trakt nakon jela dolazi do kontrakcija žučnog mjehura. Bolove većinom uzrokuje zaglavljeni žučni konkrement u cističnom vodu. Ponekad dolazi i do upala žučnog mjehura, stanja koje može zahtijevati hitni operativni zahvat. Žučne kamence koji stvaraju stalne ili često ponavljane tegobe treba operirati. Bolesnici koji imaju ultrazvučni nalaz kalcificirane stijenke žučnog mjehura (porculanski žučnjak) ili jedan konkrement promjera većeg od 2,5 cm također zahtijevaju profilaktički operativni zahvat zbog povećanog rizika za razvoj maligne bolesti žučnjaka.

Što obuhvaća operacija?

Operacija se izvodi laparoskopski, kao „minimalno invazivan kirurški zahvat“. Na trbušnoj stijenci se učine od 3 do 4 malena otvora veličine od 5 do 12 mm, kroz koje se uvode laparoskopski instrumenti i s maksimalnom sigurnošću učini operacija. Laparoskopski pristup se danas smatra „zlatnim standardom“ operacije uklanjanja žučnog mjehura. Oporavak pacijenta nakon anestezije i operacije je brz, postoperativne smetnje i bol su značajno smanjeni. Boravak u bolnici je značajno skraćen i provodi se u programu jednodnevne kirurgije. Operacija se izvodi u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti prijeoperativnu obradu – pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage, EKG, RTG pluća te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Dan prije operacije samo lagana tekuća prehrana, prestanak pušenja i uzimanja alkohola. Na dan operacije doći natašte (nakon prespavane noći ništa uzimati na usta).

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled kirurga

Što je kolesterol?

Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. Kolesterol većim dijelom unosimo hranom, a manjim dijelom stvaramo u organizmu. Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući srčani i moždani udar.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Opis usluge

Kolposkopija je pregled vrata maternice pod velikim povećanjem. Omogućuje ginekologu detaljan pregled i uvid u eventualne promjene na sluznici vrata maternice i rodnice. Kolposkop je zapravo dvogled koji organ približi i uveća.
Postoji podjela na SISTEMSKU (pregled svakog pacijenta bez iznimke) i CILJANU (pregled indiciran lošim rezultatom PAPA testa) kolposkopiju. Preporučuje se SISTEMSKI pristup jer kolposkopija zajedno s histološkom analizom (ako je indicirana), povećava točnost PAPA testa (koja je inače 75 do 80%) na gotovo 95%. To je pregled koji omogućuje i pacijentu i ginekologu sustavno, godišnje praćenje stanja na vratu maternice.

Što obuhvaća kolposkopija?

Pregled je bezbolan i kratkotrajan (traje oko 2 minute), obično se izvodi u sklopu ginekološkog pregleda ili zasebno, na indikaciju ili zahtjev pacijentice. Kolposkopom se uočavaju i markiraju sumnjive promjene na sluznici, koje se onda biopsijom uzimaju za patohistološku analizu. Nakon liječenja, kolposkopija služi za potvrdu izlječenja i za daljnje praćenje stanja na vratu maternice.

Kako se pripremiti?

Najbolje je kolposkopiju obaviti u sredini menstruacijskog ciklusa.

Što je kompjutorizirana perimetrija?

Kompjutorizirana perimetrija je test sposobnosti registriranja svjetlosnog signala koji se pokazuje unutar kupole perimetra.

Kada trebate kompjutoriziranu perimetrija?

Testiranje vidnog polja koristi se kao važna dijagnostička pretraga kod traumatskih i toksičnih oštećenja vidnog živca, oštećenja nastalih kod trzajnih ozljeda (najčešće nakon prometnih nesreća), oštećenja nakon multiple skleroze, tumora mozga i moždanog udara te drugih stanja s ispadima u vidnom polju (glavobolje/migrene, vrtoglavice). Izgled vidnog polja, odnosno ispadi u vidnom polju, mogu biti važna smjernica liječniku u postavljanju konačne dijagnoze ili isključivanju neke bolesti, odnosno pokazatelj potrebe za dodatnom dijagnostičkom obradom.

Što obuhvaća kompjutorizirana perimetrija?

Na kompjutoriziranom perimetru testira se sposobnost da registrirate svjetlosni signal koji Vam se pokazuje unutar kupole perimetra. Kada zamijetite svjetlosni impuls, pritisnete tipku.

Kako se pripremiti?

Donijeti naočale za blizinu i nalaze iz kojih se vidi zbog čega se testira vidno polje kako bi se mogao odabrati program testa na kompjutoriziranom uređaju.

Što je kompjutorizirana refraktometrija?

Kompjutorizirana refraktometrija je mjerenje dioptrije pomoću računala, tzv. kompjuteriziranog refraktometra.

Kada trebate kompjutoriziranu refraktometriju?

Kada želite odrediti dioptriju za naočale ili kontaktne leće.

Što obuhvaća kompjutorizirana refraktometrija?

Kompjutorskim mjerenjem često se dobije veća vrijednost dioptrije od one koju je pacijent „sposoban“ nositi na naočalama te ga je važno uvijek dopuniti provjerom dioptrije „u živo“ tj. pomoću probnih stakala. Za pomagalo se odabire ona jačina uz koju se najbolje vidi.

Kako se pripremiti?

Ne nositi kontaktne leće: polutvrde najmanje 3 dana (odnosno onoliko dana koliko godina nosite RGP kontaktne leće), a mekane leće od večeri prije.

Što je kompletan pregled mokraće?

Kompletan pregled mokraće obuhvaća makroskopsku, kemijsku i mikroskopsku analizu. Makroskopskom se utvrdi izgled i boja, a test trakom kemijska analiza. Pregled mokraće test trakom omogućuje na brz i jednostavan način dobivanje informacija o metabolizmu glukoze, funkciji bubrega, acidobaznoj ravnoteži u organizmu, eventualnom prisustvu bakterija i koncentraciji otopljenih tvari u urinu. Mikroskopskim pregledom sedimenta dobivenog taloženjem mokraće možemo otkriti pojavu krvnih stanica u urinu, eritrocita i leukocita. U sedimentu vidimo i bubrežne stanice te stanice s vanjske površine spolovila, bakterije, kristale, soli, sluz, itd. Nalaz nekih od navedenih elemenata sedimenta može ukazivati na bolest bubrega i/ili mokraćnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kompletan pregled mokraće trebate kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu zdravlja, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Što obuhvaća pretraga?

Za kompletnu analizu mokraće treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila. Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je kompletna krvna slika?

Kompletnom krvnom slikom određujemo ukupan broj krvnih stanica (eritrociti, leukociti i trombociti), količinu hemoglobina, hematokrita, kao i eritrocitnih parametara (MCV, MCH i MCHC). Osnovna razlika kompletne krvne slike (KKS) u odnosu na krvnu sliku (KS) je što se unutar KKS leukociti dodatno diferenciraju na subpopulacije: granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili), limfocite i monocite. To pomaže u razlikovanju akutne i kronične upale te bakterijske i virusne infekcije. Kompletna krvna slika je pretraga koja se odnosi SAMO na krvne stanice. Za mjerenje glukoze, kolesterola, enzima i sl., treba po preporuci liječnika tražiti zasebne pretrage, jer to ne obuhvaća kompletna krvna slika

Kada trebate pretragu?

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako se osjećate loše, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na anemiju, infektivnu mononukleozu, leukemiju, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako ste na kemoterapiji ili imate poremećaje zgrušavanja krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kompletne krvne slike uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Konizacija

Poznato kao klasična ili kirurška obrada vrata maternice

Kada je potreban operativan zahvat?

Konizacija vrata maternice ili konusna biopsija vrata maternice je kirurški zahvat kojim se odstranjuje promijenjeni dio vrata maternice u obliku konusa ili stošca. Ova pretraga se najčešće izvodi kod malignih ili premalignih promjena vrata maternice. U slučaju manjih promjena nekad je to i konačna terapija.

Što obuhvaća operacija?

Konizacija vrata maternice se izvodi u općoj anesteziji. Odstranjuje se tkivo vrata maternice u obliku stošca. Bazu stošca čini površina vrata maternice, a vrh stošca ulazi u endocervikalni kanal sve do unutrašnjeg ušća vrata maternice. Provodi se u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Nakon zahvata se preporuča tjelesna pošteda i mirovanje tijekom sljedećih 24 sata. Manje vaginalno krvarenje može trajati tjedan dana, a iscjedak smeđe boje može biti prisutan i do tri tjedna. Treba apstinirati od seksualnih odnosa sljedeća tri tjedna, izbjegavati alkohol idućih 24 sata te se u idućih tri tjedna ne smije kupati u moru i bazenima. Također, ne bi trebalo koristiti tampone.

Vezane pretrage i pregledi:

PAPA test, HPV tipizacija, kolposkopija, biopsija, PHD

Što je kortizol?

Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Pomaže u reakciji organizma na stres (fizički i psihički), kontrolira krvni tlak i metabolizam glukoze te djeluje protuupalno. Koncentracija kortizola u krvi se tijekom dana normalno mijenja. Vrijednosti ujutro su više od vrijednosti u popodnevnim i večernjim satima. U krvi je kortizol vezan za proteine, a u urin prelazi samo slobodni kortizol.

Kada trebate pretragu?

Liječnik će zatražiti određivanje kortizola ako imate skup specifičnih simptoma koji se nazivaju Cushingov sindrom, a posljedica su povišene koncentracije kortizola u krvi. Također, razlog mjerenja ovog hormona može biti i sumnja na smanjenu proizvodnju kortizola u nadbubrežnim žlijezdama (Addisonova bolest).
Kod bolesnika koji već imaju dokazan poremećaj u radu nadbubrežne žlijezde, kortizol se može određivati i prilikom praćenja učinka liječenja.
Osim bolesti nadbubrežne žlijezde, na koncentraciju kortizola mogu utjecati stres, trudnoća, bolesti štitnjače, lijekovi (kortikosteroidi, oralni kontraceptivi).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Ponekad je potrebno odrediti kortizol i u krvi i u urinu kako bi se ispravno postavila dijagnoza. Iako je teže pravilno sakupiti mokraću tijekom 24 sata u odnosu na vađenje krvi, slobodni kortizol u urinu je bolja pretraga za one kojima vađenje krvi izaziva stres i zbog toga lažno povišenu koncentraciju kortizola u krvi. Za određivanje slobodnog kortizola potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća).
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Koncentracija kortizola u krvi značajno se mijenja tijekom dana. Stoga je preporučeno vrijeme za uzimanje uzorka krvi ujutro do 10 sati.
Po preporuci liječnika može se određivati i ritam kortizola. U tom slučaju krv se prvi put vadi ujutro do 10 sati, a zatim još jednom popodne iza 16 sati.
Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU

Što je kreatinin?

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se uglavnom nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja. Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju dijalize. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Matematičkom modifikacijom svih ovih podataka moguće je izračunati (procijeniti) bubrežnu funkciju i izraziti je kao GFR (procjena glomerularne filtracije).

Kada trebate pretragu?

Kreatinin se određuje u krvi kada ste na redovitom godišnjem preventivnom i sistematskom pregledu zdravlja, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na atrofiju ili distrofiju mišića.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kreatinina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je krioterapija?

Krioterapija je liječenje ledom koje se provodi lokalnom primjenom leda čijom hladnoćom želimo postići bolju prokrvljenost i duboku vazodilataciju i istovremeno blokirati aferentne živce smanjujući osjet boli, pogotovo kod svježih ozljeda, a isto tako i kada želimo otkloniti spazam.

Kada trebate krioterapiju?

Krioterapija se koristi kod akutnih bolnih stanja i nakon sportskih ozljeda te kao predradnja vježbama da bi smanjili bolnost tijekom vježbanja.

Što obuhvaća krioterapija?

Led se primjenjuje u vidu obloga ili kriomasaže, a primjenom hladnoće (leda, ohlađenog gela) smanjuje se upala i napetost.

Kako se pripremiti?

Priprema nije potrebna.

Što je krioterapija?

Krioterapija je metoda liječenja kožnih promjena primjenom tekućeg dušika čija je temperatura -196°C.

Kada trebate krioterapiju?

Krioterapija se primjenjuje kod pojave keratoza ili vulgarnih veruka (bradavica) na rukama ili nogama.

Što obuhvaća krioterapija?

Tekući dušik se izravno nanosi na promjenu u trajanju od nekoliko sekundi, ovisno o debljini promjene, prirodi promjene i dijelu kože na kojemu se krioterapija provodi. Ova terapija se ponavlja u razmacima od otprilike 2 do 3 tjedna, ovisno o reakciji kože, sve do potpunog nestanka promjene. Na mjestu primjene tekućeg dušika može se razviti mjehur, zatim nastaje krasta, a nakon toga dolazi do epitelizacije i cijeljenja tretiranog mjesta.

Kako se pripremiti?

Dan prije terpaije ne mazati kožu nikakvim lokalnom medicinskim pripravcima (antibiotski, kortikosteroidni ili antimikotični pripravci) kao ni kozmetičkim pripravcima.

Što je okultno krvatrenje (krv u stolici)?

Ovim testom nastojimo otkriti okultno (prikriveno, neprimjetno) krvarenje u gastrointestinalnom traktu koje ima za posljedicu pojavu oku nevidljivih tragova krvi (hemoglobina) u stolici.

Kada trebate pretragu?

Ova pretraga provodi se na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja u svrhu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

Što obuhvaća pretraga?

Postupak testiranja sastoji se od dvije faze koje provode pacijent i zdravstveni (laboratorijski) djelatnik. Prvu fazu postupka provodi pacijent kod kuće na način da pravilno prikupi uzorke stolice. Potrebno je uzeti po dva mala uzorka s različitih mjesta na površini tri uzastopne stolice u odgovarajuće posudice (npr. uzorke stolice I u posudicu I, uzorke stolice II u posudicu II, uzorke stolice III u posudicu III). Označite posudice imenom i prezimenom. Pohranite posudice s uzorcima stolice u hladnjaku (najduže 5 dana) i odmah nakon uzimanja treće stolice dostavite u laboratorij. Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

7 dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.). Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i hematurije (pojava krvi - eritrocita u urinu).

Što je laserska epilacija?

Laserska epilacija je tretman kojim se trajno uklanjanju dlake s lica ili bilo kojeg dijela tijela. Sam tretman se obično provodi 1x mjesečno te se preporuča tretman ponoviti 3-4 puta kako bi se mogle tretirati dlake u svim fazama rasta. Zahvaljujući naprednoj Cutera laserskoj tehnologiji, moguće je tretirati sve fototipove kože, bez rizika za razvojem nuspojava i komplikacija, što prije nije bilo moguće. Tretman nije bolan niti neugodan s obzirom da se tretirana promjena kontinuirano hladi tijekom provođenja tretmana. Nakon provedenog tretmana moguće je vratiti se svakodnevnim aktivnostima

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je lasersko pomlađivanje?

Lasersko pomlađivanje je posebna novija vrsta pomlađivanja kože kojom se pomoću svjetlosne zrake različitih valnih duljina omogućava poticanje neokolageneze te poboljšanje tonusa i teksture kože. Cutera napredna laserska tehnologija sadrži poseban patentirani Lasergenesis modalitet kojim je moguće pomlađivanje bez ikakvog oporavka. Nakon provedenog tretmana moguće je vratiti se svakodnevnim aktivnostima.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je lasersko uklanjanje pigmentacija?

Lasersko uklanjanje pigmentacija predstavlja najefikasniji tretman uklanjanja ovih promjena na licu i šakama.

Što obuhvaća lasersko uklanjanje pigmentacija?

Lasersko uklanjanje pigmentacija se provodi na način da se na mjestu promjene koje se želi tretirati nanosi ultrazvučni gel kako bi olakšao prijenos laserske zrake. Sam tretman nije bolan niti neugodan s obzirom da se tretirana promjena kontinuirano hladi tijekom provođenja tretmana. Nakon provedenog tretmana moguće je vratiti se svakodnevnim aktivnostima.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je lasersko uklanjanje teleangiektazija (proširenih kapilara na licu i nogama)

Lasersko uklanjanje teleangiektazija odnosno proširenih kapilara na licu i nogama predstavlja najefikasniji tretman uklanjanja ovih promjena.

Što obuhvaća lasersko uklanjanje teleangiektazija?

Lasersko uklanjanje teleangiektazija se provodi na način da se na mjesto promjene koja se želi tretirati nanosi ultrazvučni gel te kako bi olakšao prijenos laserske zrake. Sam tretman nije bolan niti neugodan s obzirom da se tretirana promjena kontinuirano hladi tijekom provođenja tretmana. Nakon provodenog tretmana moguće je vratiti se svakodnevnim aktivnostima.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je LDH?

Laktat dehidrogenaza (LDH) je enzim prisutan u svim tkivima i organima. U krvi je normalno prisutan u maloj količini. Stoga i najmanja oštećenja stanica i tkiva dovode do porasta vrijednosti LDH u krvi. Mjerenje LDH važno je u procjeni ishoda tumorskih, jetrenih i bubrežnih bolesti. Povišena vrijednost LDH ukazuje na moguće oštećenje mišića, a pomaže i u dijagnozi i praćenju oštećenja srčanog mišića kod infarkta miokarda.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako osjećate slabost i umor, gubitak apetita, mučninu, bolove u mišićima i prsnom košu i prema preporuci liječnika ukoliko bolujete od neke akutne ili kronične bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LDH uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je LDL?

Kolesterol se nalazi u svim stanicama organizma i potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. U krvi se kolesterol prenosi u česticama lipoproteina. One mogu biti visoke (HDL) ili niske (LDL) gustoće. LDL se smatra „lošim" lipoproteinom jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LDL kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Što je LH?

LH je hormon hipofize koji upravlja radom spolnih žlijezda, jajnika i testisa. LH regulira obje važne uloge spolnih žlijezda, a to su endokrina (stvaranje ženskih i muških spolnih hormona) i gametogena (rast i dozrijevanje ženskih i muških spolnih stanica, jajne stanice i spermija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili smanjen broj i/ili pokretljivost spermija. LH se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca.
U žena, nagli porast LH u krvi sredinom menstruacijskog ciklusa izaziva ovulaciju i omogućuje oplodnju jajne stanice, stoga određivanjem LH možete predvidjeti nastup ovulacije (plodni dani u menstruacijskom ciklusu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LH uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju LH unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje LH.
Za predviđanje ovulacije potrebno je određivati LH počevši od 10. pa sve do 14. dana ciklusa kako bi se pratio porast u izlučivanju hormona iz dana u dan.

Što je lipaza

Lipaza je jedan od probavnih enzima koji se sintetiziraju u gušterači te sudjeluje u razgradnji masti iz hrane. Smatra se da je lipaza enzim specifičan za gušteraču.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače. U akutnom pankreatitisu aktivnost lipaze raste već 3-6 sati nakon pojave boli, te doseže vrijednosti i do 50 puta veće od gornje granice referentnog intervala dok su vrijednosti u kroničnom pankreatitisu blago povišene ili unutar referentnog intervala. Aktivnost lipaze se povećava u kroničnom pankreatitisu tijekom recidiva. Kod sumnje na akutni pankreatitis isto kao i u praćenju tijeka bolesti svakako je preporučeno učiniti ovu pretragu.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje lipaze uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja lipaze u krvi gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Opis usluge

LETZ biopsija cerviksa je zahvat kojim se odstranjuje transformacijska zona vrata maternice niskovoltažnom „dijatermijskom petljom", električnom omčicom i služi za uklanjanje bolesnog tkiva vrata maternice (CIN) u transformacijskoj zoni, za konizaciju te za direktnu i ciljanu biopsiju vrata maternice pod kontrolom kolposkopa. Prednost ove metode je to što se izvodi ambulantno, ne boli (lokalna anestezija), minimalno je invazivna i maksimalno poštedna te kratkotrajna (oko 5 minuta). Predstavlja sigurno, alternativno rješenje konizaciji.
Prednosti su što je smanjen dugi postoperativni oporavak pacijentice. Cijeljenje rane je optimalno te je prisutno minimalno postoperativno krvarenje i bolovi. Dobiveni materijal je pogodan za patohistološku analizu (PHD). Vidljiv je i izvrstan krajnji kozmetički efekt što je od presudne važnosti za žene koje još nisu rađale.
LETZ konizacija ili LETZ biopsija indicirana je kod patološkog nalaza PAPA testa (CIN I, CIN II, CIN III), a nakon kolposkopije i patohistološkog nalaza.

Što obuhvaća LETZ?

Niskovoltažnom „dijatermijskom petljom", električnom omčicom, odstranjuje se transformacijska zona vrata maternice pri čemu istodobno duž crte reza dolazi i do koagulacije tkiva, odnosno zatvaranja krvnih žila. LETZ, između ostalog, služi i za liječenje kondiloma, biopsiju, konizaciju, neke ginekološke operacije u općoj anesteziji, uklanjanje genitalnih lezija i izraslina i dr.

Kako se pripremiti?

Najbolje je LETZ obaviti u sredini menstruacijskog ciklusa.

LLETZ konizacija

Poznato kao Large Loop Excision of the Transformation Zone, elektrokirurška konizacija

Kada je potreban operativan zahvat?

Područje transformacijske zone najosjetljiviji je dio cerviksa, to je mjesto na kojem dolazi do „metaplazije", ali i mjesto gdje nastaje HPV infekcija, početna u nizu reakcija koje mogu dovesti do nastanka cervikalne displazije. Zahvat se provodi nakon što se promjena na vratu maternice ne uspije izliječiti običnom, konzervativnom terapijom.

Što obuhvaća operacija?

Predstavlja poštedni kirurški zahvat, s obzirom na to da rez ne ide u dubinu cerviksa, već se lezija otklanja najčešće na dubini od otprilike 8 do 10 mm. Ipak, tek nakon histološke analize tkiva bit će poznato je li lezija odstranjena u cijelosti. Rubno oštećenje tkiva smanjuje se primjenom većih frekvencija struje, tako da histološka procjena rubova preparata ne bi smjela predstavljati problem. Prednosti elektrokirurške tehnike nad klasičnom konizacijom su jednostavnost zahvata, kraće vrijeme operacije, mogućnost ambulantnog zahvata, kao i manje poslijeoperacijske tegobe i brži oporavak.

Kako se pripremiti?

Nema posebne pripreme za zahvat koji se preporuča učiniti u prvoj fazi menstrualnog ciklusa, a nakon zahvata se preporuča tjelesna pošteda i mirovanje tijekom narednih 24 sata, kao i bolovanje od 10 do 14 dana. Također se preporuča apstinirati od seksualnih odnosa sljedeća tri tjedna, izbjegavati alkohol idućih 24 sata te se u idućih tri tjedna ne kupati u moru i bazenima. Tijekom tog perioda treba izbjegavati tampone.

Vezane pretrage i pregledi:

PAPA test, HPV tipizacija, kolposkopija, biopsija (PHD)

Opis usluge

LLETZ (Large Loop Excision of the Transformation Zone) način je liječenja koji koristimo kako bismo uklonili displastične promjene na vratu maternice te ujedno smanjili vjerojatnost nastanka karcinoma vrata maternice. rnice.
LLETZ konizacija je potrebna ako je nalaz biopsije, tj. histološki nalaz abnormalan (pokazuje teži stupanj promjena na epitelnim stanicama vrata maternice), a kontrolni PAPA test nakon biopsije je i dalje abnormalan (CIN II ili CIN III).
Takav nalaz PAPA testa pokazuje da promjena nije odstranjena u cijelosti i da je potrebno provesti liječenje konizacijom do potpunog izlječenja.

Što obuhvaća LLETZ konizacija cerviksa?

Prije samog zahvata dobit ćete lokalnu analgeziju, tako da ćete biti budni tijekom LLETZ zahvata. Liječnik će ponovno pregledati cerviks kolposkopom, na isti način kao što ste već pregledani prije zahvata. Koristeći električnu omčicu priključenu na struju odstranit će abnormalno tkivo vrata maternice (cerviksa). Obzirom da vrlo tanka omčica omogućuje precizan zahvat i minimalno oštećenje tkiva oko područja koje treba ukloniti, postupak je izrazito poštedan i postao je „zlatni standard” u liječenju preinvazivnih promjena vrata maternice.

Kako se pripremiti?

Prije LLETZ -a potrebno je učiniti kolposkopski pregled u našoj Bolnici te dogovoriti prikladan datum za izvođenje zahvata ovisno o fazi ciklusa. Također ćemo Vam objasniti rizike i prednosti postupka, što možete očekivati kad dođete na zahvat te odgovoriti na sva Vaša pitanja i nejasnoće. Na pregled je potrebno donijeti svu medicinsku dokumentaciju te obavijestiti liječnika i medicinsku sestru o lijekovima koje uzimate ili alergijama koje imate.

LPSC adneksektomija

Poznato kao laparoskopska adneksektomija, laparoskopsko odstranjenje jajnika i jajovoda

Kada je potreban operativan zahvat?

Današnji je stav medicine da se nesuspektni tumor jajnika treba operirati laparoskopski, dok se operacija sumnjivog tumora smije započeti laparoskopski samo u ustanovama koje imaju mogućnost hitne histološke analize i na raspolaganju ginekološkog onkološkog kirurga. Operacija je potrebna nakon postavljanja dijagnoze tumora (tvorbe) na jajnicima.

Što obuhvaća operacija?

Laparoskopska adneksektomija je endoskopska, minimalno invazivna, kirurška metoda pomoću koje se odstranjuju adneksa (jajovod i jajnik). Ako se na površini jajnika nađu znaci malignosti, nužno je odstranjene adneksa u endoskopskoj vrećici i hitna histološka analiza preparata. Ako se histološki potvrdi malignost, operacija se nastavlja laparotomijom. Operacija se provodi u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Ultrazvučni pregled treba ponoviti dan prije operacije. Ultrazvučni pregled s obojenim pulzirajućim doplerom može dati ključne podatke za razlikovanje benignog od malignog tumora jajnika. Tumorski biljezi se moraju odrediti prije svega radi potencijalnog praćenja malignog tumora jajnika, a mogu pripomoći u procjeni vrste tumora. Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV, ginekološki CD

LPSC cistektomija

Poznato kao laparoskopsko odstranjenje ciste na jajniku

Kada je potreban operativan zahvat?

Cistektomija se radi nakon dijagnoze ciste na jajniku koju je potrebno kirurški odstraniti.

Što obuhvaća operacija?

Laparoskopska cistektomija je endoskopska, minimalno invazivna, kirurška metoda pomoću koje se odstranjuje cista na jajniku. Ako se na površini jajnika nađu znaci malignosti, nužno je odstranjene adneksa u endoskopskoj vrećici i hitna histološka analiza preparata. Ako se histološki potvrdi malignost, operacija se nastavlja laparotomijom. Laparoskopija se izvodi kroz rez ispod pupka veličine od 5 do 10 mm kroz koji se uvede igla pomoću koje se trbuh napuni ugljikovim dioksidom. To omogućuje pregled zdjeličnih organa te se kroz isti nakon toga uvede posebna vrsta teleskopa (laparoskop) s kamerom. Potrebno je učiniti još jedan ili dva manja reza na donjem dijelu trbuha kroz koje se uvode radni instrumenti. Operacija se provodi u općoj anesteziji, a nakon zahvata se ostaje u bolnici dva do tri dana.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV, ginekološki CD

LPSC dijagnostička

Poznato kao dijagnostička laparoskopija

Kada je potreban operativan zahvat?

Laparoskopija je važna metoda procjene stanja reprodukcijskih organa žene. Provodi se kod tegoba (bolova) u donjem dijelu trbuha i maloj zdjelici, suspektnih tvorbi ili priraslica u maloj zdjelici, a kada se drugim, neinvazivnim metodama, nije mogla postaviti točna dijagnoza.

Što obuhvaća zahvat?

Dijagnostička laparoskopija je endoskopska, minimalno invazivna, kirurška metoda pomoću koje se vrši izravna vizualizacija trbušne šupljine i reprodukcijskih organa u žene. Laparoskopija se izvodi kroz rez ispod pupka veličine od 5 do 10 mm kroz koji se uvodi igla pomoću koje se trbuh napuni ugljikovim dioksidom što omogućuje pregled zdjeličnih organa te se kroz isti rez nakon toga uvede posebna vrsta teleskopa (laparoskop) s kamerom. Obavlja se u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Prije zahvata se preporuča uzeti neku tabletu protiv bolova.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV, ginekološki CD

LPSC histerektomija

Poznato kao laparoskopsko odstranjivanje maternice

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se izvodi u slučajevima kada je potrebno odstranjenje maternice zbog dobroćudnih tumora maternice te kada ginekolog savjetuje da se treba odstraniti maternica zbog neke nepravilnosti.

Što obuhvaća operacija?

Operacijski zahvat kombinira vaginalni i endoskopski pristup maternici, počinje kružnim rezom kojim se ispreparira cervikalna fascija i odvaja mokraćni mjehur. Potom se stražnjom incizijom ulazi intraperitonealno, nakon čega se podvezuju sveze maternice, a sama se maternica potom odstranjuje. Dodatna prednost zahvata je mogućnost kvalitetnijeg rješenja pridruženih defekata dna zdjelice i eventualno prisutne inkontinencije uz briži oporavak od klasične operacije. Provodi se u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Prije zahvata se preporuča uzeti neku tabletu protiv bolova.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV, ginekološki CD

LPSC histerektomija i adneksektomija

Poznato kao laparoskopsko odstranjivanje maternice i jajnika, laparoskopija

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se izvodi u slučajevima kada je potrebno odstranjenje maternice i jajnika zbog dobroćudnih tumora, mioma maternice, endometrioma ili drugih cističnih tvorbi jajnika.

Što obuhvaća pretraga?

Operacijski zahvat se provodi u općoj anesteziji, operacija kombinira vaginalni i endoskopski pristup maternici i jajnicima te počinje kružnim rezom kojim se ispreparira cervikalna fascija i odvaja mokraćni mjehur. Potom se stražnjom incizijom ulazi intraperitonealno, nakon čega se podvezuju sveze maternice, a sama se maternica potom odstranjuje. Dodatna prednost laparoskopske operacije je mogućnost kvalitetnijeg rješenja pridruženih defekata dna zdjelice i eventualno prisutne statičke inkontinencije uz brži oporavak od klasične operacije.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Prije operacije se preporuča uzeti tabletu protiv bolova. Nakon operacije treba mirovati 24 sata, a po potrebi može trebati i bolničko liječenje od nekoliko dana. Preporuča se apstinencija od seksualnih odnosa te se nakon tri mjeseca osoba potpuno vraća svakodnevnim životnim aktivnostima.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV, ginekološki CD

LPSC miomektomija

Poznato kao laparoskopsko odstranjenje mioma na maternici

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se izvodi u slučajevima kada je potrebno odstranjenje mioma na maternici, a da bi se sačuvala maternica. Operacija se provodi kod većih, simptomatskih mioma na maternici koji uzrokuju nepravilna i obilna menstrualna krvarenja i bolove, kod mioma koji se mogu povezati s neplodnošću, kod recidivirajućih spontanih pobačaja te kod komplikacija u trudnoći koje se mogu povezati s miomima.

Što obuhvaća operacija?

Laparoskopska miomektomija je endoskopska, minimalno invazivna, kirurška metoda pomoću koje se odstranjuju miomi na maternici, a nastoji se očuvati maternica u cijelosti. Ponekad se može dogoditi da je ipak potrebno odstraniti maternicu u cijelosti. Operacija se provodi u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV, ginekološki CD

Što je magnetoterapija?

Glavno djelovanje elektromagnetskog polja koje se koristi u terapijske svrhe je povećanje metabolizma, stabilizacija K/Na pumpe, odnosno membranskog potencijala te dijelom povećanje parcijalnog tlaka kisika i njegove utilizacije.
Jednostavnije rečeno, pulsno magnetsko polje (koje se danas upotrebljava u fizioterapiji) djeluje prije svega na staničnu membranu i elekrolite u njoj. Pod magnetnim valovima povećava se propusnost stanične membrane, ubrzava se njezin metabolizam, poboljšava se stvaranje molekula odgovornih za energiju i snagu te se ubrzava odvoz „smeća” iz same stanice. Sve to pospješuje oporavak tkiva napadnutog nekim patološkim procesom.

Kada trebate magnetoterapiju?

Ovu vrstu terapije koristimo za bolesti koštano-mišićnog sustava, osteoporoze, upalne i degenerativne reumatske bolesti, bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava, stanja nakon trauma i operativnih zahvata i dr.

Što obuhvaća magnetoterapija?

Magnetoterapija obuhvaća primjenu pulsnog magnetskog polja uređajem za magnetoterapiju na dio tijela gdje je problem prisutan. Terapija traje od 15 do 30 minuta, ovisno o problemu pacijenta.

Kako se pripremiti?

Potrebna je indikacija fizijatra koji će utvrditi postoje li razlozi zbog kojih pacijent ne bi trebao pristupiti terapiji.

Što je magnezij?

Magnezij je mineral važan za stvaranje energije, rad mišića i živčanog sustava te čvrstoću kostiju. U organizam ga unosimo hranom (zeleno povrće, cjelovite žitarice, lješnjaci, orasi). Nedostatak magnezija (hipomagnezemija) posljedica je pothranjenosti, smanjene apsorpcije zbog promjena u crijevima ili pojačanog izlučivanja urinom. Povišene vrijednosti magnezija (hipermagnezemija) mogu uzrokovati lijekovi koji sadrže magnezij ili smanjena funkcionalna sposobnost bubrega.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ako imate simptome snižene ili povećane koncentracije magnezija u krvi kao što su trzanje mišića, grčevi u mišićima, mučnina, proljev, gubitak apetita, utrnulost mišića, razdražljivost, zbunjenost i umor ili imate promjene u srčanom ritmu. Određivanje magnezija preporučuje se ukoliko bolujete od dijabetesa ili bubrežnih bolesti ili ako imate snižene vrijednosti kalcija i fosfata u krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje magnezija uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte.

Što je mamografija?

Mamografija je tehnika oslikavanja dojke predviđena za zreliju dob. Izvodi se primjenom ionizirajućeg zračenja te se ne preporuča prečesto ponavljanje ovog pregleda. Novi mamografi imaju visokosofisticiranu tehnologiju koja omogućuje optimalan prikaz dojki uz minimalnu količinu zračenja.

Kada trebate mamografiju?

Prva mamografija se preporučuje s 40 godina života te dalje prema ustaljenom algoritmu svaku drugu godinu do 50. godine nakon čega se preporučuje mamografski pregled jedanput godišnje u dogovoru s radiologom. Kod žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom (karcinom dojke kod bake, majke, sestre ili bliske rođakinje) prvu mamografiju treba učiniti već s 35 godina života.

Što obuhvaća mamografija?

Svaka dojka se snima u dvije projekcije uz kompresiju (blagi pritisak) koja osigurava kvalitetan prikaz dojke.

Kako se pripremiti?

Pregled dojki mamografijom treba činiti od 5. do 10. dana menstruacijskog ciklusa, računajući od prvog dana menstrualnog krvarenja.

Marupijalizacija Bartholinove žlijezde

Poznato kao operacija Bartholinove žlijezde

Kada je potreban operativan zahvat?

Uzročnici upala su razne aerobne i anaerobne bakterije, također i klamidija i gonokok koji dovode do oštećenja izvodnog kanala žlijezde pa sekret ne izlazi nego se ondje skuplja pretvarajući izvodni kanal i žlijezdu u cistu ili u slučaju jake upale u apsces, tj. tvorbu ispunjenu gnojem. Operacija je potrebna kada žena osjeća bol, a apsces joj onemogućava sjedenje i hod. I Bartholinove ciste koje nisu apscesi, ako su velike također smetaju, a i izgled spolovila, u estetskome smislu, je promijenjen i narušen.

Što obuhvaća operacija?

U slučaju apscesa Bartholinove žlijezde mora se kirurški intervenirati tako da se apsces otvori i ispusti gnoj. Estetski rezultati nakon kompletnog uklanjanja Bartholinove žlijezde su često neprihvatljivi. Ako se apsces samo zareže i gnoj ispusti, česti su recidivi. Stoga je potrebno formirati novi, prošireni izvodni kanal žlijezde da bi se osiguralo pražnjenje u kontinuitetu. Postupak se provodi u lokalnoj (ili općoj) anesteziji. Na mjestu ciste (apscesa) Bartholinove žlijezde učini se incizija kroz vestibul vagine vertikalno u dužini od 1 do 3 cm. Nakon incizije, nastupa spontana drenaža sadržaja i dodatno se ispire fiziološkom otopinom (i/ili hidrogenom), stijenka ciste se evertira i približi sluznici vestibula za koju se pričvrsti resorptivnim šavovima, te se postavi gumena lašvica za dreniranje sekreta. Operacija se provodi u općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacija lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte. Prije zahvata se preporuča uzeti tabletu protiv bolova.

Vezane pretrage i pregledi:

Ginekološki pregled, ginekološki UZV

Što je masaža cijelog tijela?

Medicinska masaža je metoda fizikalne terapije koja se služi nizom sustavnih pokreta na tijelu s ciljem manipulacije tjelesnim tkivima (kožom, potkožjem, mišićima i mišićnom fascijom). Izvodi se rukama u svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na mišićni i živčani sustav te cirkulaciju krvi i limfe.

Kada trebate masažu cijelog tijela?

Masažu trebate kod osjećaja umora i mišićne napetosti, stresa, glavobolje, nesanice, problema s cirkulacijom te za održavanje zdravlja i vitalnosti.

Što obuhvaća masaža cijelog tijela?

Masaža se izvodi pokretima ruku (glađenje, gnječenje, trljanje) uz pomoć raznih mirisnih ulja i izravnim dodirom.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Masaža na onom dijelu tijela gdje imamo problem, najčešće je to područje leđa od lumbalnog do okcipitalnog područja, a može podrazumijevati ciljanu masažu samo nogu ili jedne strane tijela. Donosi trenutno olakšanje kod akutnih bolova te popuštanje napetosti.

Za smanjenje mišićne napetosti i boli, poboljšanje cirkulacije krvi i limfe te opuštanje određenog dijela tijela.
Psihološko značenje fizičkog kontakta kao modaliteta liječenja nije upitno.

Što obuhvaća parcijalna masaža?

Ručna masaža jednog dijela tijela, najčešće leđa, u trajanju od 20 minuta uz pomoć raznih mirisnih ulja.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je mezoterapija?

Mezoterapija je metoda koja se temelji na unosu aktivnih tvari putem brojnih uboda sitnim iglicama u površni dio kože. Preparati za mezoterapiju su raznovrsni, ovisno o indikaciji, većina je učinkovita u borbi protiv znakova starenja - opuštene kože, površinskih bora ili nedovoljne elastičnosti te umornog izgleda kože. Za potpunu obnovu kože potrebno je od 4 do 6 tjedana. Preporuka je ponoviti tretman svakog ili svakog drugog tjedna za maksimalnu učinkovitost mezoterapije u ukupnom broju od 3-5 tretmana.

Kada trebate mezoterapiju?

Ovisno o indikaciji i problemu koji se tretira, danas se mezoterapija koristi u brojnim indikacijam: u terapiji lica (opuštenosti tonusa kože, sitnih bora, hiperpigmentacija, melasmi), problemima vlasišta (opadanja kose) kao i tijela (celulita, lokaliziranih nakupina masnog tkiva).

Što obuhvaća mezoterapija?

Liječnik će odrediti najadekvatniji proizvod prema zahtjevu klijenta i predložiti će najpogodniji tretman. Prije samog tretmana potrebno je ukloniti šminku s lica, a potom kožu dezinficirati. Iako je za većinu klijenata ovaj tretman bezbolan moguća je aplikacija lokalnog anestetika u obliku kreme. Koriste se najtanje igle kojima se aktivna tvar injicira u gornje slojeve kože različitim tehnikama te ubodi nisu bolni i nelagodni. Cilj je da se s površinskim ubodima sastojci ravnomjerno rasporede površno po koži. Nakon tretmana klijent se može neometano vratiti svakodnevnim obavezama.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Tijekom idućih 12 sati treba izbjegavati ekstremne temperature, saune ili direktno izlaganje UV zrakama.

Što je mikciometrija?

Mikciometrija je neinvazivna pretraga mjerenja mlaza urina. Provodi se kod pacijenata sa smetnjama mokrenja (učestalo ili otažano mokrenje) te daje osnovni uvid u funkciju mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Koristi se i za praćenje učinka konzervativnog načina liječenja kod pacijenata s adenomom prostate.

Kada trebate mikciometriju?

Mikciometrija se radi kod poremećaja mokrenja (učestalo, rijetko ili otežano mokrenje), inkontinencije, neurogenog mjehura, operacija donjeg mokraćnog sustava kao i kod praćenja konzervativnog načina liječenja kod pacijenata s adenomom prostate.

Što obuhvaća mikciometrija?

Ispitanik mokri spontano u posebnu napravu, mikciometar, koja mjeri protok urina i rezultat bilježi na papiru.

Kako se pripremiti?

Potrebno je imati pun mokraćni mjehur i potrebu za mokrenjem.

Što je bris uretre?

Bris je postupak uzimanja uzorka s površine sluznice mokraćne cijevi sterilnim vatiranim štapićima.

Kada trebate bris uretre?

Bris uretre trebate ukoliko su prisutni simptomi upale mokraćne cijevi ili ukoliko se želi provesti rutinsko testiranje mokraćne cijevi na spolno prenosive bolesti.

Što obuhvaća bris uretre?

Pretraga se izvodi kada pacijent leži na leđima te se u mokraćnu cijev uvodi sterilni vatirani štapić na dubinu od oko 3 centimetra i lagano se zarotira u trajanju od nekoliko sekundi. Može se učiniti testiranje uretre bakteriološki, na Chlamydiu trachomatis te na Ureaplasmu urealyticum i Mycoplasmu hominis.

Kako se pripremiti?

Prije uzimanja obrisaka mokaćne cijevi ne smije se mokriti 3 do 4 sata.

Opis usluge

Kasno dijagnosticirane i neliječene spolne bolesti mogu imati ozbiljne posljedice. Upale jajovoda i jajnika uzrokovane klamidijama, ureaplazmom, mikoplazmom te aerobima mogu dovesti do stvaranja ožiljkastih promjena, apscesa i začepljenja jajovoda koji pridonose rastu rizika za neplodnost i nastanak ektopične (izvanmaternične) trudnoće. Cervikalne obriske je potrebno učiniti: 1. Kod sumnje na spolno prenosive bolesti ili druge upale spolnih organa 2. U sklopu priprema za trudnoću u predkoncepcijskoj obradi kako bismo na što manju mjeru sveli moguće komplikacije uzrokovane infekcijom u trudnoći 3. Kod abnormalnog PAPA testa 4. U obradi prije dijagnostičkih ili operacijskih zahvata koji uključuju ulazak u materište (dijagnostička ili operacijska histeroskopija, histerosalpingografija - ispitivanje prohodnosti jajovoda)

Što obuhvaća uzimanje obrisaka (AE,MIK,UR,KL)?

Postupak uzimanja cervikalnih obrisaka je bezbolan, a obavlja se tijekom ginekološkog pregleda nakon postavljanja spekuluma. Pomoću štapića s pamučnom vatom na vrhu uzima se obrisak iz cervikalnog kanala ili evantualno rodnice. Uzorak se u transportnom mediju (hranjivoj podlozi-epruveti) dostavlja u mikrobiološki laboratorij gdje se provodi analiza. Obriscima cerviksa kontroliramo prisutnost klamidije, ureplazme, mikoplazme te aeroba.

Kako se pripremiti?

Prije uzimanja uzoraka za cervikalne obriske preporučuje se suzdržavanje od seksualnih odnosa od 24 do 48 sati prije postupka. Ne koristite vaginalnu terapiju i ne ispirite rodnicu irigatorima. Nakon antibiotske terapije treba proći najmanje 7 dana ukoliko Vam liječnik nije savjetovao drugačije.

Što je analiza ejakulata?

Analiza ejakulata je mikrobiološka pretraga kojom se izoliraju i identificiraju patogeni uzročnici te se određuje njihova osjetljivost na antimikrobne lijekove.

Kada trebate analizu ejakulata?

Analizu ejakulata trebate ukoliko su prisutni simptomi upale prostate ili kada postoji potreba za mikrobiološkim testiranjem ejakulata (na primjer kod obrade neplodnosti).

Što obuhvaća analiza ejakulata?

Analiza ejakulata obuhvaća analizu na aerobe, anaerobe, klamidije, mikoplazme i ureaplazme.

Kako se pripremiti?

Prije davanja uzorka ejakulata za mikrobiološku analizu preporučuje se suzdržavanje od spolnih odnosa u trajanju od 2 do 3 dana. Neposredno prije davanja uzorka potrebno je učiniti toaletu spolovila. Uzorak dati u sterilnu posudicu. Uzorak ejakulata je potrebno u što kraćem vremenu (najbolje unutar sat vremena od davanja uzorka) dostaviti u polikliniku.

Što je mikrotoaleta uha pod mikroskopom?

Mikrotoaleta uha pod mikroskopom je postupak čišćenja zvukovoda pomoću medicinskog usisavača pod kontrolom mikroskopa.

Kada trebate mikrotoaletu uha pod mikroskopom?

Mikrotoaletu uha trebate kada imate problema s čestim upalama kože zvukovoda ili nakon pojedinih tipova operacije srednjeg uha te kada je prisutan osjećaj ispunjenosti, oslabljenog sluha i/ili radi redovitih, preporučenih čišćenja nakon operativnih zahvata.

Što obuhvaća mikrotoaleta uha pod mikroskopom?

Mikrotoaleta obuhvaća toaletu zvukovoda/šupljine nakon operacije pod kontrolom mikroskopa.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je MR fistulografija?

MR fistulografija je fistulografija tehnikom magnetske rezonancije kojom se dobiju kvalitetni 3D podaci s dubinskom analizom struktura tkiva koji omogućuju precizni i sveobuhvatni prikaz morfologije bolesti. MR tehnologija koja se primjenjuje ugodna je za pacijenta, bezbolna i potpuno neškodljiva. Visoka kvaliteta MR prikaza čini ovaj pregled metodom primarnog izbora i omogućuje brzo i kvalitetno kirurško/proktološko liječenje.

Kada trebate MR fistulografiju?

MR fistulografiju trebate tijekom kirurške/proktološke obrade akutnih ili kroničnih bolova u perinealnoj regiji, područja oko čmara kao i evidentnih akutnih ili kroničnih upalnih procesa s curenjem gnojnog sadržaja oko čmara.
Neka od ovih stanja nose visoki rizik za zdravlje pacijenta, moguć razvoj opsežnih upalnih promjena sa sepsom i drugih upalnih stanja retroperitonealnih mekih tkiva koja mogu ugroziti život pacijenta te ih treba na vrijeme dijagnosticirati kako bi se provelo uspješno liječenje.

Što obuhvaća MR fistulografija?

Pretraga je ugodna i bezbolna. Kod pregleda se ne apliciraju intravenska kontrastna sredstva. Kod pregleda se analiziraju meka tkiva perinealne regije, područje oko završnog debelog crijeva i čmara te strukture male zdjelice.

Kako se pripremiti?

Dan prije pregleda potrebno je uzeti sredstvo za čišćenje kako bi se crijeva dobro ispraznila što omogućuje nesmetani prikaz svih struktura male zdjelice i perineuma. Na pregled doći natašte.

Što je MR abdomena?

MR abdomena i zdjelice je visoko sofisticirana metoda kod koje nema ionizirajućeg zračenja (rendgensko zračenje) već upotrebljava snažan magnet i radiovalove. Prema inicijalnom nalazu i uputnoj dijagnozi, pregled se može nadopuniti paramagnetnim kontrastnim sredstvom.

Kada trebate MR abdomena?

Ova vrsta snimanja često se koristi u procjeni bolesti završnog dijela crijeva (rektum i analni kanal), kod muškaraca kod bolesti prostate, a u žena kod niza ginekoloških oboljenja vrata maternice, maternice i jajnika te kod bolesti drugih parenhimatoznih organa u abdomenu.

Što obuhvaća MR abdomena?

Obavezno ukloniti sve metalne predmete s tijela prije ulaska u sobu u kojoj se nalazi MR uređaj. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj koji ovisi o dijelu tijela koji se pregledava. Dodatni uređaj, zavojnica, će biti postavljen oko dijela tijela koji se pregledava, a služi za odašiljanje i primanje radiovalova u i iz tijela i osigurava kvalitetu dobivenih slika. Ponekad je za detaljniju analizu i točnu dijagnozu potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu ruke (IV). Dio tijela se snima u različitim uvjetima snimanja koji svaki zasebno može trajati 2 do 15 minuta, a cijela pretraga može trajati i preko sat vremena.

Kako se pripremiti?

Za pretragu je potrebna priprema koju ćete dobiti prilikom naručivanja.

Što je MR dojki s kontrastom?

MR dojki je visoko sofisticirana tehnika snimanja dojki kod koje nema ionizirajućeg zračenja te se može ponavljati višekratno. Koristi se kao dopuna slikovnog prikaza dojki u slučaju nejasnih slikovnih prikaza na UZV i mamografiji, za praćenje stanja dojki sa silikonskim implantatima, određivanje moguće multicentričnosti tumora ili otkrivanje tumora na drugoj dojci te kontrolu nakon provedene kemoterapije i zračenja. Također se koristi kao preventivni pregled kod žena koje imaju visoki rizik za razvoj tumora dojke (pozitivna obiteljska anamneze) kada se prvi MR dojki preporučuje i 10 godina prije pojave tumora dojke kod majke ili sestre.

Kada trebate MR dojki s kontrastom?

Pretragu trebate ako pripadate grupi visokorizičnih pacijentica (pozitivna obiteljska anamneza, poput majke, sestra i bake), ako imate silikonske implantate ili ukoliko radite kontrolu nakon provedene kemoterapije i zračenja.

Što obuhvaća MR dojki s kontrastom?

Pregled je bezbolan, a potrebna je primjena kontrasta.

Kako se pripremiti?

Kod žena koje imaju menstrualnih ciklus pretraga se izvodi u drugom tjednu ciklusa (6 do 14 dana). Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja. Prije pretrage potrebno je ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će Vam biti lako skinuti s dijela tijela koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage. Doktor Vam može preporučiti uzimanje blagog sedativa.

Što je MR glave?

Magnetska rezonancija (MR) je neinvazivna dijagnostička metoda za dobivanje slika tijela. Za razliku od rendgenskog snimanja (RTG) i višeslojne kompjutorizirane tomografije (MSCT), koji za dobivanje dijagnostičkih slika upotrebljavaju rendgenske zrake, magnetska rezonancija (MR) upotrebljava snažan magnet i radiovalove.

Kada trebate MR glave?

Pretraga se radi na indikaciju neurologa, neurokirurga ili drugih liječnika, a kod novotvorina (tumora na mozgu), raznih bolesti moždanog parenhima poput multiple skleroze, krvarenja i traume glave, inzulta te upalnih i drugih stanja kao i bolesti ostalih struktura lubanje.

Što obuhvaća MR glave?

MR mozga je pretraga mozga metodom magnetske rezonancije. Omogućuje najdetaljniji prikaz mozga od svih postojećih radioloških metoda. Ovom metodom se mogu analizirati promjene u parenhimu mozga (tumorski procesi, infarkt, multipla skleroza i dr.) krvne žile mozga te ostale strukture glave. Metoda nema poznatih štetnih učinaka na ljudski organizam.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja te prije pretrage ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će Vam biti lako skinuti s dijela tijela koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage. Doktor Vam može preporučiti uzimanje blagog sedativa.

Što je MR kralježnice?

Magnetska rezonancija (MR) je neinvazivna dijagnostička metoda za dobivanje slika tijela. Za razliku od rendgenskog snimanja (RTG) i višeslojne kompjutorizirane tomografije (MSCT), koji za dobivanje dijagnostičkih slika upotrebljavaju rendgenske zrake, magnetska rezonancija (MR) upotrebljava snažan magnet i radiovalove.

Kada trebate MR kralježnice?

Razlog izvođenja pretrage prvenstveno ovisi o Vašim (pacijentovim) simptomima. Ukoliko obiteljski liječnik ili specijalist (neurolog, neurokirurg, traumatolog, fizijatra i dr. ) procijeni da su Vaši simptomi povezani s promjenama kralježnice i kralježnične moždine te da je magnetska rezonancija dijagnostička metoda koja će dati najdetaljniji odgovor o uzrocima Vaše bolesti, uputit će Vas na magnetsku rezonanciju kralježnice. Pretragu trebate kod tumorskih, degenerativnih (osteohondroza, osteoartroza), upalnih i drugih bolesti kralježnice i kralježnične moždine.

Što obuhvaća MR kralježnice?

Od vas se može tražiti da potpišete informirani pristanak za traženu pretragu te da uklonite sve metalne predmete s odjeće i tijela prije ulaska u sobu u kojoj se nalazi uređaj za magnetsku rezonanciju. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj na leđa te postaviti dodatni uređaj, koji se zove zavojnica, oko dijela tijela, odnosno dijela kralježnice koji se pregledava. Taj uređaj služi za odašiljanje i primanje radiovalova u i iz tijela i osigurava kvalitetu dobivenih slika. Stol uređaja će vas uvući u sredinu uređaja za magnetsku rezonanciju. Ponekad je za detaljniju analizu i točnu dijagnozu potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva o čemu će Vas obavijestiti radiolog koji vodi pretragu. Kontrastno sredstvo će biti aplicirano kroz venu vaše ruke (paramagnetsko kontrastno sredstvo).

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja te prije pretrage ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će vam biti lako skinuti s dijela tijela koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage. Doktor vam može preporučiti uzimanje blagog sedativa.

Što je MR muskuloskeletnog sustava?

Za razliku od rendgenskog snimanja (RTG) i višeslojne kompjutorizirane tomografije (MSCT), koji za dobivanje dijagnostičkih slika upotrebljavaju rendgenske zrake, magnetska rezonancija (MR) upotrebljava snažan magnet i radiovalove. MR je, kao jedina metoda koja pokazuje promjene unutar zglobova te zbog svoje visoke osjetljivosti, metoda izbora kod dijagnostike mišićno-koštanog sustava (trauma, sportske ozljede i sindromi prenaprezanja, upalne bolesti, promjene u sklopu degenerativnih bolesti zglobova te tumori). Ponekad liječnik koji Vas je uputio na pregled ili radiolog koji je analizirao slike Vaše magnetske rezonancije može tražiti dodatno višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) ili kao daljnje praćenje preporučiti ultrazvuk (UZV) ili rendgensko snimanje (RTG).

Kada trebate MR muskuloskeletnog sustava?

Pretragu trebate ako Vaš obiteljski liječnik ili specijalist (ortoped, traumatolog, fizijatar, specijalist sportske medicine ili radiolog...) procijeni da su Vaši simptomi povezani s promjenama mekih tkiva mišića ili zglobova i koštano-zglobnog sustava te da je magnetska rezonancija dijagnostička metoda koja će dati najdetaljniji odgovor o uzrocima vaše bolesti.

Što obuhvaća MR muskuloskeletnog sustava?

Obavezno ukloniti sve metalne predmete s tijela prije ulaska u sobu u kojoj se nalazi MR uređaj. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj koji ovisi o mišićno-koštanom dijelu tijela koji se pregledava. Dodatni mali uređaj, zavojnica, će biti postavljen oko dijela tijela koji se pregledava. Služi za odašiljanje i primanje radiovalova u i iz tijela i osigurava kvalitetu dobivenih slika. Ponekad je, za detaljniju analizu i točnu dijagnozu, potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu Vaše ruke (IV) ili direktno u zglobni prostor (direktna MR artrografija). Za vrijeme izvođenja pretrage, osoblje koje upravlja MR uređajem će Vas promatrati kroz prozor iz druge prostorije. Dio tijela se snima u različitim uvjetima snimanja koji svaki zasebno može trajati 2 do 15 minuta, a cijela pretraga može trajati i preko sat vremena.

Kako se pripremiti?

Donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja te, eventualno, prije pretrage ukloniti sve metalne predmete s tijela i odjenuti odjeću koju će vam biti lako skinuti s dijela tijela ili zgloba koji treba pregledati. Ako osjećate strah od skučenih prostora (klaustrofobija) recite to osoblju ili doktoru prije početka pretrage te Vam doktor može preporučiti uzimanje blagog sedativna.

Što je MSCT urografija?

MSCT pretrage za dobivanje slike koriste ionizirajuće zračenje, a uređaji u našim poliklinikama koriste najnovija dostignuća tehnologije te koriste programe koji smanjuju dozu zračenja na najmanju moguću mjeru.
MSCT urografija zbog korištenja napredne tehnologije i vrlo visoke rezolucije slike s mogućnošću naknadnih trodimenzionalnih rekonstrukcija, omogućuje bolju i lakšu interpretaciju nalaza i postavljanje dijagnoze bolesti bubrega, mokraćovoda i mokraćnog mjehura.

Kada trebate MSCT urografiju?

Pretraga se radi na indikaciju liječnika ili kod pozitivnih prethodno učinjenih pregleda (npr. ultrazvuka ili laboratorija), a za potrebe daljnje dijagnostičke obrade. Indikacije za izvođenje MSCT urografije su krv u mokraći, nejasni UZV nalaz sa sumnjom na tumor bubrega ili mokraćnog mjehura, stanje iza operacije mokraćnog mjehura ili bubrega, hidronefroza, trauma urotrakta, tumori male zdjelice, bubrežni kamenci ili kamenci u mokraćovodu.

Što obuhvaća MSCT urografija?

Od Vas će se zatražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i eventualnu primjenu kontrastnog sredstva.
Pregled urotrakta višeslojnom CT tehnologijom uključuje pregled bubrega, nadbubrežne žlijezde, mokraćovoda te mokraćnog mjehura. Ovom pretragom dobivamo dijagnostičke informacije o morfologiji i funkciji bubrega, o toku, smještaju i prohodnosti mokraćovoda te njihovom utoku u mokraćni mjehur, kao i o kapacitetu, stijenci te eventualnim patološkim promjenama na mokraćnom mjehuru.
Tijekom analize urotrakta kod žene se analiziraju maternica i jajnici, a kod muškarca prostata. Također se uočavaju grublje patomorfološke promjena u cijelom abdomenu što je osnovna prednost MSCT urografije u odnosu na klasičnu intravensku urografiju.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja.
Ukoliko vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo, prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje.
Potrebno je imati svježe nalaze ureje i kreatinina.

Što je MSCT cijelog abdomena?

MSCT pretrage za dobivanje slike koriste ionizirajuće zračenje, a uređaji u našim poliklinikama koriste najnovija dostignuća tehnologije te koriste programe koji smanjuju dozu zračenja na najmanju moguću mjeru. MSCT pretraga abdomena zbog mogućnosti napredne tehnologije i vrlo visoke rezolucije slike s mogućnošću naknadnih trodimenzionalnih rekonstrukcija omogućuje bolju i lakšu interpretaciju nalaza i postavljanje dijagnoze.

Kada trebate MSCT cijelog abdomena?

Pretraga se radi na indikaciju liječnika ili kod pozitivnih prethodno učinjenih pregleda (npr. ultrazvuka), a za potrebe daljnje dijagnostičke obrade.

Što obuhvaća MSCT cijelog abdomena?

Od Vas će se tražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i eventualnu primjenu kontrastnog sredstva. Pregled abdomena višeslojnom CT tehnologijom uključuje ili pregled cijele trbušne šupljine ili se selektivno mogu raditi regije od interesa, npr. MSCT gornjeg abdomena, zdjelice ili selektivno nadbubrežnih žlijezda. Ovom pretragom dobivamo dijagnostičke informacije o trbušnim organima, uključujući jetra, gušteraču, slezenu, žučni mjehur i vodove, bubrege, nadbubrežne žlijezde, mokraćni mjehur i unutrašnje spolne organe, prostatu kod muškaraca te maternicu i jajnike kod žena. Također se uočavaju grublje patomorfološke promjena na probavnom sustavu.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja. Ukoliko vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo, prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje. U većini slučajeva potrebna je markacija crijeva kontrastnim sredstvom.

Što je MSCT cijele aorte s kontrastom?

Višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) je dijagnostička metoda oslikavanja tijela koja koristi rendgenske zrake (RTG) u stvaranju slojevnih presjeka kroz tijelo. MSCT 64 cijele aorte je metoda za prikaz aorte, u sva tri njezina odsječka (uzlazna i silazna torakalna aorta te abdominalna aorta), kod različitih stanja, odnosno bolesti, a prvenstveno kod aneurizmatskih proširenja i disekcija. U prikazu ovih stanja MSCT-angiografija predstavlja tzv. zlatni standard. Kao posebnost u Hrvatskoj, u našoj ustanovi kod oslikavanja torakalnog dijela aorte koristimo tzv. tehniku EKG- sinkroniziranog snimanja, čime se izbjegavaju pogreške u prikazu koje nastaju kao posljedica rada srca, a koje se javljaju ako se ova tehnika ne koristi. Na ovaj način postiže se kvalitetniji prikaz posebno uzlaznog dijela torakalne aorte, što omogućuje preciznije mjerenje promjera kod aneurizmatskih proširenja, kao i pouzdaniji prikaz oštećenja stjenke aorte, poput disekcija.

Kada trebate MSCT cijele aorte s kontrastom?

MSCT cijele aorte trebate kod sumnje na aneurizmu ili disekciju aorte, traumu aorte, aterosklerotske bolesti aorte i dr. Pretraga se izvodi na indikaciju liječnika kardiologa, vaskularnog kirurga, angiologa, internista, radiologa i dr.

Što obuhvaća pretraga?

MSCT cijele aorte s kontrastom uključuje ionizirajuće, RTG-zračenje, radi se ambulantno i ne zahtijeva hospitalizaciju. Od Vas će se tražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i primjenu kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu ruke (IV). Stol će Vas uvući u sredinu uređaja za kompjutoriziranu tomografiju. Morate biti mirni tijekom pretrage jer pokreti mogu uzrokovati lošu kvalitetu slike. Uglavnom, kompletna pretraga traje samo nekoliko minuta. Neke osobe imaju alergiju na intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako bi se pretraga mogla, za pacijenta, sigurno izvesti.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja. Ukoliko vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje.

Što je MSCT glave?

Višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) je dijagnostička metoda oslikavanja tijela koja koristi rendgenske zrake (RTG) u stvaranju slojevnih presjeka kroz tijelo. Ovom metodom se mogu analizirati promjene u parenhimu mozga (tumorski procesi, infarkt i sl.) krvne žile mozga te ostale strukture glave, posebno kosti.

Kada trebate MSCT glave?

Pretraga se radi na indikaciju neurologa, neurokirurga ili liječnika drugih specijalnosti primarno kod hitnih stanja poput moždanog udara, traume glave i sl. Može se raditi i kod drugih bolesti mozga i lubanje, poput tumora, upala i sl.

Što obuhvaća MSCT glave?

Od Vas će se tražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i eventualnu primjenu kontrastnog sredstva. Stol će Vas uvući u sredinu uređaja za kompjutoriziranu tomografiju. Morate biti mirni tijekom pretrage jer pokreti mogu uzrokovati lošu kvaliteti slike. Cijela pretraga traje samo nekoliko minuta. Ponekad je, za detaljniju analizu i točnu dijagnozu, potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu ruke (IV). Neke osobe imaju alergiju na intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako bi se pretraga mogla za pacijenta sigurno izvesti. Ovom metodom se mogu analizirati prvenstveno promjene na koštanim strukturama glave (trauma, degenerativne promjene i dr.).

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja. Ukoliko vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje.

Što je MSCT  kalcijski score koronarnih arterija?

Kalcijski score je metoda kojom otkrivamo postojanje i rasprostranjenost kalcificiranih aterosklerotskih promjena na srčanim krvnim žilama, poglavito arterijama. Kalcifikacija (povećano nakupljanje ili odlaganje kalcija u tkivu) ukazuju na postojanje aterosklerotskih promjena na srčanim arterijama, ali ove promjene su uglavnom starijeg datuma i smatramo ih stabilnima te ne očekujemo da bi mogle rupturirati i time prouzročiti srčani udar. Nažalost, postoje i svježe aterosklerotske promjene na krvnim žilama koje smatramo „nestabilnima“ i koje su glavni uzrok pojave srčanog infarkta. U njima je količina odloženog kalcija manja pa možemo reći da sadržaj kalcija u aterosklerotskim promjenama na krvnim žilama ukazuje na stabilnost plaka i vjerojatnost srčanog infarkta.

Kada trebate MSCT  kalcijski score koronarnih arterija?

Pretragu trebate ako imate čimbenike s visokim rizikom za nastanak kardiovaskularanih bolesti (povećana razina kolesterola i triglicerida u krvi, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, pušenje, pretilost i dr.).

Što obuhvaća MSCT  kalcijski score koronarnih arterija?

Usporedbom dobivenih s očekivanim vrijednostima kod zdravih ljudi bez bolova u prsima i poznate koronarne bolesti, dobivamo još jednu vrijednu informaciju o stanju krvnih žila srca.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je MSCT koronarografija ?

Riječ je o metodi za prikaz krvnih žila srca (koronarnih arterija), prvenstveno kod sumnje na kardiovaskularnu, aterosklerotsku bolest. Metoda se izvodi na CT-uređajima najnovije generacije, posebno dizajniranim za oslikavanje srca. Kao takva metoda uključuje ionizirajuće, RTG-zračenje, no ako se radi na tehnološki odgovarajući način, doze zračenja su značajno niže u odnosu na alternativne metode, poput invazivne koronarografije te scintigrafsko-perfuzijskih metoda (SPECT, PET i sl.). MSCT-koronarografija je neinvazivna metoda, radi se ambulantno i ne zahtijeva hospitalizaciju te je zbog tih razloga pogodnija za pacijenta od gore spomenutih alternativnih metoda. MSCT-koronarografija, prema najvišim smjernicama stručnih kardioloških društava u EU, može zamijeniti invazivnu koronarografiju, a također i scintigrafsko-perfuzijske metode, u najvećem broju, posebno ne hitnih pacijenata. U našoj ustanovi primjenjujemo ovu metodu unazad 8 godina te smo dosada imali preko 8000 pacijenata. S ovim iskustvom ulazimo među 10% centara s najvećim iskustvom na svjetskoj razini, a posebno u Hrvatskoj.

Kada trebate MSCT koronarografiju ?

Pretragu trebate kod sumnje na kardiovaskluarnu aterosklerotsku bolest te sumnje na anomalije krvnih žila srca.

Što obuhvaća MSCT koronarografija ?

MSCT-koronarografija je neinvazivna metoda, radi se ambulantno i ne zahtijeva hospitalizaciju. Od Vas će se tražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i primjenu kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu ruke (IV). Stol će Vas uvući u sredinu uređaja za kompjutoriziranu tomografiju. Morate biti mirni tijekom pretrage jer pokreti mogu uzrokovati lošu kvaliteti slike. Cijela pretraga traje nekoliko minuta. Neke osobe imaju alergiju na intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako bi se pretraga mogla sigurno izvesti za pacijenta.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja. Ukoliko Vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo, prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje.

Što je MSCT kralježnice?

Višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) je dijagnostička metoda oslikavanja tijela koja koristi rendgenske zrake (RTG) u stvaranju slojevnih presjeka kroz tijelo.

Kada trebate MSCT kralježnice?

Pretragu radite na indikaciju neurologa, neurokirurga, fizijatra ili liječnika drugih specijalnosti primarno kod traumatskih promjena. Može se raditi i kod drugih bolesti, prvenstveno koštanog dijela kralježnice, te kod pacijenata koji zbog klaustrofobije ili metalnih stranih tijela ne mogu učiniti MR kralježnice.

Što obuhvaća MSCT kralježnice?

Od Vas će se tražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i eventualnu primjenu kontrastnog sredstva. Stol će Vas uvući u sredinu uređaja za kompjutoriziranu tomografiju. Morate biti mirni tijekom pretrage jer pokreti mogu uzrokovati lošu kvalitetu slike. Uglavnom, kompletna pretraga traje samo nekoliko minuta. Ponekad je, za detaljniju analizu i točnu dijagnozu, potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva koje se aplicira kroz venu ruke (IV). Neke osobe imaju alergiju na intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako bi se pretraga mogla za pacijenta sigurno izvesti. Ovom metodom se mogu analizirati prvenstveno promjene na koštanim strukturama kralježnice (trauma, degenerativne promjene i dr.).

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja. Ukoliko Vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo, prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje.

Što je MSCT screening pluća?

MSCT screening pluća je metoda za rano otkrivanje tumora pluća. Pregled se radi na MSCT-u s poštednom, malom dozom ionizirajućeg zračenja.

Kada trebate MSCT screening pluća?

Pretraga je potrebna kod dugogodišnjih pušača, kod osoba koji su izložene azbestu, kod osoba s učestalim upalama pluća, kod osoba koje su zračene radi drugih malignih bolesti u području prsnog koša (Hodgkin, Non-Hodgkin, tumor dojke).

Što obuhvaća MSCT screening pluća?

Pretraga obuhvaća nativno snimanje na MSCT–u s poštednom, malom dozom zračenja. U nalazu se opisuju čvorovi u plućima koji se mogu pratiti MSCT-om ili je potrebna dalja obrada pulmologa ili torakalnog kirurga.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je MSCT zglobova?

Višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) je dijagnostička metoda oslikavanja tijela koja koristi rendgenske zrake (RTG) u stvaranju slojevnih presjeka kroz tijelo.

Kada trebate MSCT zglobova?

U mišićno-zglobnom sustavu se višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT) najčešće izvodi na traženje specijalista (ortopeda, traumatologa ili radiologa) nakon rendgenskog snimanja (RTG), ultrazvuka (UZV) ili magnetske rezonancije (MR) kada specijalist smatra da višeslojnom kompjutoriziranom tomografijom (MSCT) može dobiti dodatne informacije koje će mu pomoći u planiranju liječenja ili predoperativnoj pripremi pacijenta.

Što obuhvaća MSCT zglobova?

Od Vas će se tražiti da potpišete informirani pristanak na dijagnostički postupak u zoni zračenja i eventualnu primjenu kontrastnog sredstva. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj koji ovisi o mišićnokoštanom dijelu tijela koji se pregledava. Stol će Vas uvući u sredinu uređaja za kompjutoriziranu tomografiju. Morate biti mirni tijekom pretrage jer pokreti mogu uzrokovati lošu kvaliteti slike. Uglavnom, kompletna pretraga traje samo nekoliko minuta. Ponekad je, za detaljniju analizu i točnu dijagnozu, potrebna primjena specijalnog kontrastnog sredstva koje se može aplicirati kroz venu Vaše ruke (IV) ili direktno u zglobni prostor (direktna MSCT artrografija). Neke osobe imaju alergiju na intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako bi se pretraga mogla za pacijenta sigurno izvesti.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za pregled koji se obavlja i odjenuti odjeću koju će Vam biti lako skinuti s dijela tijela ili zgloba koji treba pregledati. Ukoliko vam je poznato da ste alergični na kontrastno sredstvo prije pretrage obavijestite medicinsko osoblje.

Što je natrij?

Natrij je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom. Održavanje ravnoteže natrija u organizmu omogućuju hormoni i osjećaj žeđi. Promjene količine natrija u krvi uzrokuju i promjene u količini vode u organizmu, što dovodi do dehidracije ili edema, naročito na nogama.

Kada trebate pretragu?

Simptomi snižene količine natrija u krvi (hiponatremija) su slabost, zbunjenost, ravnodušnost, pojačano znojenje, a povišene količine natrija u krvi (hipernatremija) su žeđ, smanjeno izlučivanje urina, grčevi u mišićima, nervoza. Ovu pretragu trebate i ako ste dijabetičar ili imate visok krvni tlak. Natrij u mokraći trebate odrediti prema preporuci liječnika ako imate poremećaj u radu bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje natrija uzima se krv iz vene. Za određivanje natrija u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Mnogi lijekovi (kortikosteroidi, laksativi, antitusici, oralni kontraceptivi, ACE inhibitori, diuretici, antibiotici, antidepresivi, itd.) utječu na koncentraciju natrija u krvi. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu
-Obrazac 2-IN (opis poslova ispunjava poslodavac)
- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju
- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima
- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada
- pregled vidnih funkcija
- po potrebi testiranje sluha
- po potrebi elektrokardiografiju i spirometriju
- po potrebi psihologijsko testiranje
- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je određivanje vidne oštrine?

Određivanje vidne oštrine je pretraga kod koje oftalmolog pomoću optotipa (slova, brojeva ili sličica) na zidu provjerava vidni potencijal pacijenta.

Kada trebate određivanje vidne oštrine?

Kada se želi ustanoviti koliko osoba dobro vidi. Pregled se radi na zahtjev pacijenta ili poslodavca, a radi procjene potrebe za nošenjem optičkog pomagala (naočale ili kontaktne leće).

Što obuhvaća određivanje vidne oštrine?

Pretraga obuhvaća provjeru vidnog potencijala pomoću optotipa (slova, brojeva ili sličica) na zidu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Odstranjenje cista vrata

Poznato kao operacija vrata

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se radi kada je UZV pregledom i citološkim pregledom punktata utvrđena cista ili postavljena sumnja na sistemsku bolest. Na operaciju upućuje liječnik specijalist nakon obavljenog pregleda specijalista i dijagnostičkih pretraga, poput UZV pregled vrata i citološke punkcije ciste/čvora.

Što obuhvaća operacija?

Operacija obuhvaća operativno uklanjanje cista vrata i čvorova u vratu u općoj anesteziji, tzv. endotrahealnoj anesteziji. Operacija se radi kod pojave promjena u vratu koje mogu dovesti do jakih upala (ciste), potvrđivanja ili isključivanja određenih sistemskih bolesti (patohistološkim pregledom čvora).

Kako se pripremiti?

Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacija lagani obrok, a na dan operacije treba biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled otorinolaringologa, UZV vrata, citološka punkcija pod kontrolom UZV-a

Što je odstranjenje ili incizija tromboziranog vanjskog hemoroida?

Incizija tromboziranog vanjskog hemoroida kirurški je zahvat kojim se odstranjuje ugrušak u vanjskom hemoroidu što rezultira brzim olakšanjem i nestankom boli.

Kada trebate odstranjenje ili inciziju tromboziranog vanjskog hemoroida?

Postupak se izvodi kod pojave bolnog i vidljivog čvora uz analni otvor, unutar 3 do 4 dana od pojave bolova.

Što obuhvaća odstranjenje ili incizija tromboziranog vanjskog hemoroida?

Bolno mjesto se infiltrira 2% lidokainom, potom se skalpelom otvori hemoroid i ugrušak odstrani.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je odstranjenje kondiloma?

Kondilomi (condylomata acuminata) su jedna od najčešćih spolno prenosivih bolesti uzrokovanih infekcijom HPV-om (Human Papilloma Virus). Kondilomi izgledaju kao bradavice, mogu biti mali (oko 1 milimetar) ili pak mnogo veći.

Kada trebate odstranjenje kondiloma?

Postupak se izvodi kod pojave bradavica, odnosno akuminantnih kondiloma na koži oko analnog otvora i u analnom kanalu.

Što obuhvaća odstranjenje kondiloma?

Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji elektrokauterizacijom. Odstranjeni kondilomi se šalju na patohistološku analizu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Odstranjenje polipa i promjene na glasnicama

Poznato kao operacija vrata, operacija polipa, operacija glasnica

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se radi kod dugotrajnije promuklosti i pregledom dokazanih promjena na glasnici ili glasnicama. Na operativan zahvat upućuje liječnik specijalist otorinolaringologije nakon obavljenih dijagnostičkih pretraga poput fiberlaringoskopije, a ako liječenje lijekovima nije riješilo tegobe s glasom.

Što obuhvaća operacija?

Operacija obuhvaća detaljni prikaz glasnica te odstranjenje promjena pod kontrolom mikroskopa. Provodi se u općoj, tj. endotrahealnoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacija lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled otorinolaringologa

Što je odstranjivanje penetriranog stranog tijela iz rožnice?

Strano tijelo se iz rožnice odstranjuje pod kontrolom biomikroskopa pomoću posebnog instrumenta i uz pomoć lokalne anestezije.

Kada trebate odstranjivanje penetriranog stranog tijela iz rožnice?

Kada u oko upadne strano tijelo hitno se javite oftalmologu. Sterilnim i stručnim te na vrijeme izvađenim stranim tijelom, spriječit ćete bol, infekciju i dublje prodiranje stranog tijela u oko.

Što obuhvaća odstranjivanje penetriranog stranog tijela iz rožnice?

Pod kontrolom biomikroskopa, pomoću posebnog instrumenta i uz pomoć lokalne anestezije odstranjuje se dublje zariveno strano tijelo npr. špena i sl.

Kako se pripremiti?

Ne dirati oko i eventualno ga pokriti gazom i flasterom i doći što prije okulisti.

Što je OGTT?

Oralni test opterećenja glukozom (OGTT) je test kojim otkrivamo poremećaj u metabolizmu glukoze.

Kada trebate pretragu?

Ako ste trudnica preporučuje se raditi test oralne podnošljivosti glukoze barem jedamput, ponajbolje u II tromjesečju trudnoće i to u 3 točke (0, 60 i 120 minuta).

Što obuhvaća pretraga?

Prilikom izvođenja testa mjeri se glukoza u prvom uzorku krvi natašte, a nakon toga treba popiti 75grama glukoze otopljene u vodi. Trudnicama se uzimaju još 2 uzorka krvi, 60 i 120 minuta nakon opterećenja glukozom. Ostalima se uzima samo jedan uzorak i to u 120. minuti testa. Za vrijeme trajanja pretrage trebate mirovati, ne smijete jesti, niti piti i pušiti. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Upute za pravilnu pripremu pogledajte ovdje.

OGTT test - upute

Operacija analne fisure

Poznato kao raspuklina (čir) na sluznici anusa

Kada je potreban operativan zahvat?

Analna fisura je jedno od najbolnijih stanja u proktologiji. Najčešći simptomi su bol kod defekacije koja se nastavlja i nakon pražnjenja stolice, ali kroz dulje vrijeme. Prisutno je i krvarenje, uočljivo na toaletnom papiru te spazam (grč) analnog sfinktera. Navedeno se naziva trijas fisure. Kod akutne ili „svježe“ fisure, osim opisanih tegoba, objektivno se vidi uglavnom samo fisura (rascjep u analnom kanalu). Kod kronične fisure, koja dugo traje ili se nakon kraćeg smirenja tegobe često ponavljaju, pregledom se uočavaju i druge pato-anatomske promjene u području anusa. Interesantno je zapažanje da pacijenti, da bi izbjegli nelagodu i bol kod defekacije, izbjegavaju obavljanje nužde kroz više dana u nadi da će se riješiti tegoba. To je pogrešan postupak jer se time tegobe samo pogoršavaju.

Što obuhvaća operacija?

Operativno liječenje kronične bolne analne fisure ili subkutana lateralna interna sfinkterotomija (S.L.I.S) je najuspješnije i daje dugoročno najbolje rezultate. Tijekom operacije se u kontroliranim uvjetima učini ograničeno presijecanje niti unutrašnjeg sfinktera (S.L.I.S ) i time postiže uklanjanje spazma (grča) sfinktera što dovodi do prestanka boli, a kasnije i do saniranja (zarastanja) same fisure. Provodi se u lokalnoj ili općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti prijeoperativnu obradu – pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacije lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled kirurga

Operacija hemoroida

Poznato kao liječenje hemoroidalne bolesti.

Kada je potreban operativan zahvat?

Hemoroidi su jedna od najčešćih bolesti probavnog sustava, a smatra se da oko 50% ljudi bar jednom u tijeku života ima hemoroidalne smetnje. Unutrašnji hemoroidi uzrokuju simptome kao svrbež, pečenje, osjet punoće u anusu, sve do krvarenja, ispada (prolabiranja) hemoroida iz završetka debelog crijeva, anusa koji uzrokuju stalnu bol i nelagodu. Vanjski hemoroidi su učestaliji kod žena iza trudnoća i poroda, tromboza i sl., a praćeni su dugotrajno neredovnom i tvrdom stolicom uz česta napinjanja kod vršenja nužde. Bolesnici često napipaju kvrgu koja se stvori oko anusa. Bilo kakvo krvarenje iz anusa svakako zahtijeva pregled liječnika specijaliste, a operacija hemoroida je potrebna u III. i IV. stupnju bolesti.

Što obuhvaća operacija?

Operacija hemoroida je najbolja i najuspješnija metoda liječenja hemoroida. Operacija u III., a posebno u IV. stupnju bolesti se provodi postupcima poznatim kao otvorena, Morgan Milliganova, i zatvorena, Fergusonova, metoda hemoroidektomije. Operacijske metode u liječenju hemoroidalne bolesti se najčešće provode u programu jednodnevne kirurgije, a operacija se provodi u regionalnoj (spinalnoj) ili općoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj anesteziji je potrebno obaviti preoperativnu obradu – pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacije lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled kirurga

Operacija kile

Poznato kao liječenje hemoroidalne bolesti.

Kada je potreban operativan zahvat?

Hernija (bruh ili kila) je stanje kada organi, najčešće crijevo i omentum (trbušna marama), prolaze kroz prirodne otvore trbušne stijenke ili kroz oslabljena mjesta u mišićima trbuha. Hernija se javlja kod osoba oba spola i u svakoj životnoj dobi. Postoji više vrsta hernija, a najčešće su:  ingvinalna (preponska), pojavljuje se u preponi, može biti jednostrana ili obostrana, češće u muškaraca  femoralna (bedrena), pojavljuje se ispod prepone u gornjem unutrašnjem dijelu bedra, češće kod žena  umbilikalna (pupčana), pojavljuje se u sredini prednjeg trbušnog zida, u pupku ili neposredno oko pupka  epigastrična se pojavljuje u sredini trbušne stijenke, od donjeg ruba prsne kosti do iznad pupka  ventralna (postoperativna) nastaje na mjestu postoperacijskih ožiljaka Nakon što nastane, hernija ne može samo nestati već se s vremenom povećava i stvara sve više poteškoća. Ponekad dovodi do komplikacija ili stanja koja su opasna po život (uklještenje ili inkarceracija). Operacija je potrebna da bi se spriječio nastanak po život opasnih komplikacija i popravila kvaliteta života.

Što obuhvaća operacija?

Operativno liječenje se provodi klasičnim kirurških zahvatom ili laparoskopski, a kirurška metoda ovisi o tipu, veličini hernije i stanju trbušne stijenke. Operacija hernije se može izvoditi u lokalnoj, regionalnoj spinalnoj ili općoj anesteziji. Vrsta anestezije ovisi o tipu i lokalizaciji hernije, preporuci kirurga i želji pacijenta. Operacija se izvodi uobičajeno u programu jednodnevne kirurgije – bolesnik nakon operacije, oporavka od anestezije i stabilizacije stanja, odlazi kući uz date upute.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u općoj ili lokalnoj anesteziji je potrebno obaviti prijeoperativnu obradu – pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacije lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled kirurga

Operacija pilonidalnog sinusa

Poznato kao operacija zbog urasle dlake

Kada je potreban operativan zahvat?

Bolest može imati akutan oblik u vidu nastanka bolnog čira iznad trtice, kada se javlja lokalni otok i crvenilo, uz jaku bol. U slučaju spontane perofracije (izlaska gnoja na mjestu otekline) dolazi do curenja gnojnog sadržaja. Kroničan oblik pilonidalnog sinusa povremeno i ponavljano drenira sukrvavo-gnojni sadržaj. Uvijek se izvana na koži mogu uočiti fistulozni otvori. Pacijenti imaju manje bolove ili ih niti nemaju. Konzervativne ili neoperativne metode dugotrajno nisu učinkovite, odnosno pilonidalni sinus treba operirati.

Što obuhvaća operacija?

Kada se bolest manifestira u akutnom obliku kao tzv. pilonidalni apsces, kirurški zahvat je jednostavan, odnosno radi se kirurška incizija i drenaža upalnog sadržaja. Operativno liječenje kroničnog oblika bolesti pilonidalnog sinusa je zahtjevnije i provodi se različitim kirurškim metodama. Operacija pilonidalnog sinusa se radi uobičajeno u lokalnoj anesteziji i u programu jednodnevne kirurgije.

Kako se pripremiti?

Za operaciju u lokalnoj anesteziji je potrebna minimalna prijeoperativna obrada – pregled anesteziologa i pretrage prema indikaciji anesteziologa.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled kirurga

Operacija sinusa

Poznato kao FESS

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se radi kod otežanog disanja kroz nos, osjećaja „slijevanja“ sekreta iz nosa u ždrijelo, čestih glavobolja, oslabljenog osjeta mirisa. Na operativan zahvat može uputiti liječnik specijalist otorinolaringolog nakon obavljenog pregleda, fiberendoskopije nosa te dokazanih upalnih promjena utvrđenih CT-om ili eventualno MR-om sinusa. Zahvat je indiciran ako antibiotici, antialergijski lijekovi, kapi, sprejevi za nos, aerosoli i inhalacije nisu riješile probleme kod pacijenta.

Što obuhvaća operacija?

Operacijom se proširuju prirodni otvori sinusa tzv. FESS (functional endoscopic sinus surgery). Proširenjem prirodnih otvora sinusa uspostavlja se normalna funkcija i prohodnost sinusa i nosa te se omogućava normalno pražnjenje sluzi. Operacija se provodi u općoj tzv. endotrahealnoj anesteziji pod kontrolom optičkog sistema, odnosno endoskopa.

Kako se pripremiti?

Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacija lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled otorinolaringologa, RTG sinusa, CT sinusa, MR sinusa

Operacija štitnjače

Poznato kao operacija štitne žlijezde, operacija

Kada je potreban operativan zahvat?

Operacija se radi kod sumnje na tumor, postavljene citološkim pregledom punktata čvora u štitnjači pod kontrolom UZV, zbog veličine štitnjače (struma) koja pravi poteškoće s disanjem i/ili gutanjem. Na operaciju upućuje liječnik specijalist nakon obavljenog pregleda i dijagnostičkih pretraga, poput UZV-a štitnjače s kolor doplerom, punkcije pod kontrolom ultrazvuka s citološkom analizom uzoraka te, ovisno o potrebi, scintigrafije štitnjače.

Što obuhvaća operacija?

Kirurško odstranjenje cijele ili pola štitnjače.

Kako se pripremiti?

Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacija lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled otorinolaringologa, UZV štitnjače, citološka punkcija pod kontrolom UZV

Što je operativno uklanjanje madeža?

Operativno uklanjanje madeža se provodi klasičnim kirurškim zahvatom u lokalnoj anesteziji , kao metodom izbora koja jedina omogućuje patohistološku analizu odstranjene promjene.

Kada trebate operativno ukloniti madeže?

Indikacije za uklanjanjem madeža mogu biti estetske ili medicinske. O estetskim indikacijama govorimo kada se radi o madežu koji je klinički i dermoskopski uredan, ali ga pacijent želi ukloniti jer se nalazi na mjestu sklonom traumatizaciji ili je estetski izgled madeža pacijentu neprihvatljiv. Medicinska indikacija za operativnim uklanjanjem madeža je klinički i/ili dermoskopski nalaz atipične/suspektne pigmentne promjene.

Što obuhvaća operativno uklanjanje madeža?

Madež se uklanja u lokalnoj anesteziji , a operativno odstranjena tvorba se šalje na patohistološku analizu. Zahvat traje oko 30 minuta. Nakon operativnog uklanjanja pacijent dolazi na previjanje i vađenje šavova nakon 7-14 dana, ovisno o lokalizaciji na kojoj je učinjen operativni zahvat.

Kako se pripremiti?

Nekoliko dana prije ne smiju se uzimati analgetici na bazi acetilsalicilne kiseline. Ukoliko pacijent uzima lijekove protiv zgrušavanja krvi, antikoagulantnu terapiju treba prilagoditi prije zahvata u dogovoru s liječnikom.

Što je ortopan?

Ortopan ili zubni RTG je digitalni snimak svih čvrstih dijelova žvačnog aparata. Na njemu su vidljive kosti obiju čeljusti te svi zubi pacijenta uključujući i korijene zuba koji nisu vidljivi prostim okom. Ortopan je temeljna radiološka dijagnostička pretraga koja se radi prije terapijskih stomatoloških postupaka.

Kada trebate ortopan?

Na zahtjev liječnika stomatologa, prije terapijskih stomatoloških postupaka.

Što obuhvaća ortopan?

Ortopan obuhvaća panoramsko snimanje svih zubi obiju čeljusti.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

PAPA test ili PAPA razmaz je sigurna, neinvazivna medicinska pretraga koja se sastoji od uzimanja stanica s rodnice i vrata maternice (cerviksa) i prenošenja uzorka na staklo. Stanice se posebno fiksiraju i obrađuju nakon čega ih analiziraju citotehnolog i klinički citolog. Pravilnim uzimanjem, obradom i analizom PAPA testa omogućuje se rano otkrivanje karcinoma vrata maternice i promjena na stanicama koje mu prethode te otkrivanje raznih infekcija.
Kada žena postane seksualno aktivna ili navrši 18 godina treba obavljati redovite ginekološke preglede koji uključuju i PAPA test jednom godišnje, kontinuirano kroz cijeli život. PAPA test se uzima jednom godišnje jer je razvoj cervikalnog karcinoma nepredvidljiv i ni jedan test nije 100% točan. Većina prekanceroznih abnormalnosti sporo napreduje i zahvaljujući tome moguće ih je otkriti i liječiti prije nego se razviju u karcinom. Ipak, neke abnormalnosti brzo napreduju otežavajući otkrivanje i liječenje. Kod žena koje redovito rade PAPA test vjerojatnije je da će se prekancerozne abnormalnosti na vrijeme otkriti.

Što obuhvaća pretraga?

Uzimanje uzorka tijekom ginekološkog pregleda, obradu u citološkom laboratoriju bojenjem po Papanicolau i citološku analizu PAPA razmaza.

Kako se pripremiti?

Zakazati pregled tako da se razmaz može uzeti 10 do 20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, ne za vrijeme krvarenja. Ako imate tegoba, na pregled idite odmah. Nemojte koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, deodorante, pudere ili kupke 48 do 72 sata prije testa. Nemojte imati seksualne odnose 24 do 48 sati prije testa. Sve nabrojeno može utjecati na interpretaciju i rezultate PAPA testa zbog mogućnosti ispiranja ili prikrivanja abnormalnih stanica.

Što je pasaža crijeva po Pansdorfu?

Pasaža crijeva po Pansdorfu je RTG pregled tankog crijeva kojim se prati prolazak kontrastnog sredstva („kreda“ - barijeva kaša) kroz jednjak, želudac i cijelo tanko crijevo.

Kada trebate pasažu crijeva po Pansdorfu?

Pasaža tankog crijeva je pregled koji preporučuje gastroenterolog, kirurg ili liječnik obiteljske medicine.
Pregled trebate kod smetnji prohodnosti stolice kroz tanko crijevo tj. kod promjena stolice - učestale, prolijevaste, bolovi u trbuhu, sumnje na proces u tankom crijevu, dokaz divertikula u tankom crijevu i dr.

Što obuhvaća pasaža crijeva po Pansdorfu?

Pregled obuhvaća snimanje cijelog tankog crijeva te jednu snimku nakon 24 h koja se obično radi sutradan nakon doručka da se vidi kako se kontrast evakuira iz tankog u debelo crijevo. Pregled traje duže, a ovisi o radu crijeva pacijenta. Pregled nikada ne traje ispod 2 h. Na usta se pije „kreda“ - barijeva kaša i prati se prolazak kroz jednjak, želudac i cijelo tanko crijevo. Uvijek se dobije i prašak poput sode bikarbone koji proširuje crijeva. Također se prati prolaz kontrasta iz tankog u debelo crijevo te bojanje debelog crijeva.
Pregled je bezbolan.

Kako se pripremiti?

Na pregled se dolazi natašte, nakon narudžbe, u jutarnjim satima.

Što je PHD?

PHD (patohistološka dijagnoza), patohistološka verifikacija je mikroskopska analiza bioptata ili kirurškog uzorka tkiva u svrhu postavljanja dijagnoze. Analizu provodi specijalist patolog nakon obrade uzorka tkiva.

Kada trebate PHD?

Patohistološka verifikacija potrebna je nakon svake biopsije, bila ona ekscizijska ili incizijska (probatorna). Ekscizijskom biopsijom odstranjuje se čitava promjena odnosno tumor te je istovremeno dijagnostički i terapijski postupak. Kod incizijske ili probatorne biopsije se za mikroskopski pregled uzima manji isječak promijenjenog tkiva ili tumora te nakon postavljene dijagnoze može uslijediti dodatno kirurško ili konzervativno liječenje.

Što obuhvaća PHD?

Patohistološka analiza započinje biopsijom ili operacijom nakon koje se uzorak tkiva stavlja u fiksativ (formalin) koji stabilizira tkivo i sprečava propadanje. Uzorci tkiva režu se na tanke slojeve koji se nakon fiksiranja na predmetno staklo standardno boje kombinacijom hematoksilina i eozina, tzv. H&E bojenje koje omogućuje vizualizaciju tkiva pod mikroskopom. Standardno bojenje se po potrebi nadopunjuje histokemijskim ili imunohistokemijskim metodama.
Specijalist patolog analizira histološke preparate pod mikroskopom i postavlja dijagnozu u skladu s histološkim karakteristikama uzorka.
Budući da klinička slika i izgled patološki promijenjenog tkiva (upalne promjene, tumorske tvorbe i dr.) ne otkrivaju nužno pravu prirodu bolesti, svaki komadić ekscidiranog tkiva šalje se na patohistološku pretragu kojom se postavlja konačna dijagnoza.

Kako se pripremiti?

O eventualnoj pripremi obavijestit će Vas liječnik specijalist koji obavlja biopsiju ili operaciju.

Plastična rekonstrukcija uški

Operacija uški, korekcija uši, operacija „klempavih“ ušiju

Kada je potreban operativan zahvat?

Na operativan zahvat može uputiti liječnik specijalist nakon obavljenog pregleda, a zbog subjektivnog podizanja samopouzdanja i ljepšeg izgleda. Operacija se može napraviti kod odraslih ili kod djece, ako izgled Vaših uški predstavlja emocionalno opterećenje.

Što obuhvaća operacija?

Operacijom se radi korekcija odstojećih ili nepravilnih uški, a radi se remodeliranje uške na način da bolje priliježe uz glavu i oblikom ima primjeren izgled normalne uške. Operacija se provodi u općoj, tzv. endotrahealnoj anesteziji.

Kako se pripremiti?

Potrebno je obaviti preoperativnu obradu - pregled anesteziologa, laboratorijske pretrage (KKS, hepatogram, VK i VZ), EKG, RTG pluća za osobe starije od 60 godina te ostale pretrage prema indikaciji anesteziologa. Večer prije operacija uzeti lagani obrok, a na dan operacije potrebno je biti natašte.

Vezane pretrage i pregledi:

Pregled otorinolaringologa

Opis usluge

Šiljasti kondilomi su spolno prenosiva virusna bolest koju prenosi Humani papiloma virus ( HPV). Bolest je visokozarazna pa nakon spolnog odnosa oboli 60% partnera. Kondilomi se mogu uklanjati i premazivanjem s 10 do 25% otopinom podofilina, jednom tjedno, tijekom 4 do 6 tjedana. Uspješnost metode je od 45 do 88%.
Premazivanje podofilinom trebate ako imate kondilome na vanjskim spolnim organima.

Što obuhvaća podofilinski premaz?

Premazivanje kondiloma provodi se otopinom podofilina.

Kako se pripremiti?

Prije testa nije uputno stavljati vaginalete ili lijek u rodnicu kao ni koristiti dezinfekcijske tekućine.

Što je podvezivanje unutarnjih hemoroida?

Podvezivanje unutarnjih hemoroida kirurški je zahvat kojim se unutarnji hemoroidi tretiraju podvezivanjem gumenom trakom.

Kada trebate podvezivanje unutarnjih hemoroida?

Postupak se izvodi kod simptomatskih hemoroida (krvarenje, ispadanje tj. prolabiranje čvorova i sl.), kod hemoroida 1., 2. i u nekim slučajevima hemoroida 3. stupnja.

Što obuhvaća podvezivanje unutarnjih hemoroida?

Unutarnji hemoroid se uhvati s proktološkim kliještama i provuče kroz razvučenu traku koja otpuštanjem podveže hemoroide i izazove njihovu nekrozu i odljuštenje.
Postupak ne zahtijeva anesteziju, a izvodi se u 3, a ponekad 4 akta, u intervalima od 2 do 3 tjedna.

Kako se pripremiti?

Prije postupka je potrebno učiniti rektosigmoidoskopiju ili kolonoskopiju.
Za izvođenje samog postupka nije potrebna posebna priprema crijeva, dovoljno je imati redovitu stolicu.

Opis usluge

Intrauterini uložak (IUD - intrauterine device ili spirala) izrađena je od plastike koja je svojim oblikom prilagođena unutrašnjosti maternice. Obložena je bakrenom žicom (bakrena spirala) ili sadrži mali spremnik hormona (hormonska spirala).
Intauterini uložak se postavlja u svrhu zaštite od začeća ili regulacije obilnih krvarenja, ovisno o odabiru intrauterinog uloška. Postavljanje intrauterinog uloška (spirale) najbolje je učiniti pri samom kraju menstruacijskog krvarenja zbog lakše prohodnosti kroz kanal vrata maternice.

Što obuhvaća postavljanje IUD-a?

Sam postupak provodi se dok pacijentica leži na ginekološkom stolu. Prvo se opere vanjsko spolovilo i rodnica dezinfekcijskim sredstvom. U rodnicu se postavlja opstetričko zrcalo (spekulum), jednozubom hvataljkom nježno se prihvate prednje usne vrata maternice. Sondom se prođe kroz kanal vrata maternice i uđe u šupljinu maternice do fundusa (dna maternice) te se izmjeri dužina. Potom kalibriramo intrauterini uložak prema danim mjerama te ga pomoću aplikatora nježno uvedemo u materište. Izvadimo aplikator i podrežemo niti intrauterinog uloška koje prominiraju iz cervikalnog kanala vrata maternice . Ultrazvukom provjerimo je li spirala na svom mjestu u materištu. Ultrazvučna kontrola se preporuča nakon sljedećeg menstruacijskog krvarenja.

Kako se pripremiti?

Postavljanje intrauterinog uloška radi se od 3. do 5. dana menstrualnog ciklusa (ovisno o obilnosti krvarenja).

Opis usluge

Pesar je gumeni ili silikonski vaginalni prsten koji se postavlja u rodnicu u svrhu podizanja spuštene maternice, a djeluje tako da organe drži na fiziološkoj poziciji i podiže prednju stijenku rodnice, a time i vrat mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi.
Premda je liječenje takve inkontinencije danas primarno kirurško, kod malog broja starijih žena i onih koje ne mogu podnijeti operaciju i anesteziju zbog bolesti, pesar još uvijek ima svoje mjesto u liječenju.
Postavljanje pesara spada u konzervativno liječenje žena koje imaju urinarnu statičku inkontinenciju (nemogućnost voljnog zadržavanja mokraće) ili descenzus i prolaps genitalnih organa (ispadanje maternice i rodnice).

Što obuhvaća pretraga?

Uvođenje pesara u rodnicu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled dermatologa?

Dermatološki pregled obavlja specijalist dermatovenerologije, a uključuje anamnezu, pregled kože i vidljivih sluznica te vlasišta, noktiju i vanjskog dijela spolovila. Na osnovu pregleda, indiciraju se eventualni dijagnostički postupci i laboratorijske pretrage.

Kada trebate pregled dermatologa?

Pregled dermatologa trebate kada primijetite bilo kakvu novonastalu promjenu na koži, sluznicama, vlasištu, noktima i vanjskom dijelu genitalija ili kada se već postojeće promjene počnu mijenjati ili širiti.

Što obuhvaća pregled dermatologa?

Pregled obuhvaća uzimanje podataka o bolestima kod pacijenta ili članova obitelji, ciljani pregled promjene, opći pregled kože te pregled sluznica, vlasišta, noktiju i vanjskog dijela spolovila.

Kako se pripremiti?

Prema lokalizaciji promjene, prije pregleda ne lakirati nokte na rukama i nogama, ne prati kosu 2 do 3 dana prije pregleda, a na dan pregleda, na lice ne nanositi nikakvu kozmetiku.

Opis usluge

Pregled dijabetologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od iscrpne anamneze (razgovora s bolesnikom o nastanku tegoba) i fizikalnog pregleda po svim sustavima. Svrha je postaviti dijagnozu i ako je bolest poznata od ranije provjeriti odgovara li stvarnom stanju, evaluirati metaboličku regulaciju i dosadašnju terapiju i provjeriti ima li već kroničnih komplikacija, koji su sustavi i koliko zahvaćeni te postoje li paralelno i druge bolesti koje mogu bitno utjecati na stanje organizma i terapijski izbor.

Da biste potvrdili ili isključili dijagnozu šećerne bolesti i dobili sve potrebne smjernice za liječenje, a nakon pojave simptoma šećerne bolesti ili samo sumnje na bolest, najčešće na prijedlog liječnika obiteljske medicine ili internista.

Što obuhvaća pregled dijabetologa?

Nakon anamneze i fizikalnog pregleda te uvida u dostupnu dokumentaciju i laboratorijske nalaze donosi se novi terapijski plan uz osnovne informacije bolesniku o stanju njegove bolesti, prognozi, načelima dijabetičke prehrane i dogovor o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima. Pregled traje 40 do 60 minuta.

Kako se pripremiti?

Za dijabetološki pregled nije potrebna posebna priprema, ali kako su uz pregled redovito potrebne i druge pretrage (laboratorijske, EKG, ultrazvuk trbušnih organa i sl.), dobro je pri dolasku na pregled biti natašte.

Opis usluge

Pregled endokrinologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od anamneze i fizikalnog pregleda s posebnim naglaskom na moguće promjene koji su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezda.

Endokrinološki pregled trebate kako bi provjerili radi li se kod Vas o poremećaju žlijezda s unutarnjim lučenjem u koje spadaju hipofiza, štitnjača, doštitne žlijezde, gušterača, nadbubrežne žlijezde te spolne žlijezde (jajnici u žena, testisi u muškaraca) tj. kada postoji sumnja ili je dokazano da jedna od gore navedenih žlijezda ne radi dobro zbog nedostatne ili prekomjerne hormonske aktivnosti. Pregled je potreban i ako postoji sumnja ili je dokazana osteoporoza, ako imate poteškoća zbog prekomjerne ili nedostatne tjelesne težine, ako se uz dosadašnje lijekove ne osjećate dobro ili kao kontrolni pregled.

Što obuhvaća pregled endokrinologa?

Pretraga obuhvaća razgovor sa specijalistom endokrinologom o bolestima članova rodbine, Vašim bolestima od rođenja i sadašnjim tegobama, pregledom kompletne medicinske dokumentacije te fizikalnim pregledom s posebnim naglaskom na moguće promjene koje su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezde (visina, težina, indeks tjelesne mase, izgled kose, očiju, štitnjače, kože, okrajina, vrijednost krvnog tlaka). Nakon pregleda i uvida u sve nalaze, endokrinolog će postaviti radnu ili konačnu dijagnozu te, ukoliko je potrebno, preporučiti dodatne pretrage, poput mjerenja hormona, slikovne preglede žlijezda kao što su ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija te eventualne citološka punkcija pod kontrolom UZV-a i nakon toga odlučiti o načinu liječenja.

Kako se pripremiti?

Preporučuje se donijeti nalaze prethodno učinjenih pretraga i podatke o lijekovima koje eventualno uzimate kao i o podatke o bolestima u obitelji.

Što je pregled fizijatra?

Specijalistički pregled koji uključuje anamnezu i fizikalni pregled kojim se procjenjuje stanje mišićno-koštano-zglobnog sustava.

Kada trebate pregled fizijatra?

Pregled fizijatra trebate kada sumnjate da imate problema s funkcioniranjem lokomotornog sustava ili nakon povrede mišićno-koštano-zglobnog sustava.

Što obuhvaća pregled fizijatra?

Fizijatrijski pregled započinje razgovorom kojim se dobiva uvid u sadašnje tegobe i ranije bolesti. Fizikalnim pregledom prvenstveno se procjenjuje stanje lokomotornog sustava te se razlučuje radi li se o ozbiljnoj bolesti ili povredi koja zahtijeva dodatnu obradu i/ili terapiju.

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno donijeti ranije nalaze i snimke, ako postoje.

Što je pregled gastroenterologa?

Gastroenterološki pregled je subspecijalistički pregled kojim se na temelju anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza procjenjuje potreba za daljnjom gastroenterološkom dijagnostičkom obradom.

Kada trebate pregled gastroenterologa?

Pregled gastroenterologa trebate kada imate probavne smetnje, bolove u gornjem trbuhu, povraćanje, promjene u funkciji crijeva (izmjene proljeva i zatvora) ili krvarenje.

Što obuhvaća pregled gastroenterologa?

Gastroenterološki pregled se sastoji od uzimanja anamneze, razgovora o dosadašnjim bolestima i postojećim teškoćama, pregleda učinjenih nalaza te kliničkog pregleda. Pregled obuhvaća dijagnostiku i liječenje tegoba probavnog sustava (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, jetra, žučni mjehur i gušterača). Gastroenterološkim pregledom se na temelju laboratorijskih nalaza i kliničkog pregleda procjenjuje potreba za daljnjom gastroenterološkom dijagnostičkom obradom. Takva obrada može uključivati gastroskopiju, kolonoskopiju i UZV pregled trbušne šupljine koji se obavljaju u ambulantnim uvjetima ili eventualno invazivnije dijagnostičke postupke koji se obavljaju u bolničkim uvjetima (biopsija jetre, ERCP, itd).

Kako se pripremiti?

Na gastroenterološki pregled potrebno je donijeti medicinsku dokumentaciju te znati nazive lijekova koje uzimate.

Opis usluge

Pregled ginekologa je specijalistički pregled kojim se na temelju anamneze, kliničkog pregleda te određenih pretraga postavlja dijagnoza bolesti i propisuje terapija.

Ginekološki pregled trebate kod bolova u donjem trbuhu koji mogu biti praćeni i povišenom temperaturom, kod neredovitih ciklusa, obilnih i bolnih menstruacija, sumnje na spolno prenosive bolesti, obilnog iscjetka, neugodnog mirisa, ako trebate konzultaciju oko sigurne spolne aktivnosti i izbora kontracepcije te ako ste trudni ili sumnjate na trudnoću.
Preporučljivo je obaviti pregled ginekologa jednom godišnje zbog održavanja dobrog reproduktivnog i seksualnog zdravlja.

Što obuhvaća pregled ginekologa?

Pretraga počinje pregledom vanjskih spolnih organa - stidnice i predvorja rodnice. Slijedi pregled u spekulima gdje se kontrolira rodnica, vrat maternice te vaginalni iscjedak. Moguće je učiniti stupanj čistoće kako bismo u uzorku vaginalnog iscjetka analiziranog mikroskopom prepoznali znakove infekcije ili poremećaja flore u rodnici. PAPA test - citološki obrisak vrata maternice je rutinski dio ginekološkog pregleda kao metoda probira za displazije i karcinom vrata maternice. Bimanualni pregled (pregled opipom) daje informaciju o veličini, bolnosti i pomičnosti organa male zdjelice. Pregled obično završava ultrazvučnom (slikovnom) vizualizacijom maternice, jajovoda, jajnika i organa male zdjelice.

Kako se pripremiti?

Neposredno prije pregleda potrebno je isprazniti mokraćni mjehur. Preporuča se 48 do 72 sata prije pregleda ne koristiti vaginalne tablete, kreme, pjene ili kupke.

Što je pregled interniste?

Internistički pregled obavlja liječnik specijalist interne medicine, a sastoji se od razgovora s pacijentom tijekom kojeg uzima detaljne podatke o pacijentovim prijašnjim bolestima, bolestima u obitelji te sadašnjim tegobama (anamneza) te od detaljnog kliničkog pregleda.

Kada trebate pregled interniste?

Internistički pregled je potreban kod pojave zdravstvenih tegoba, kao sistematski (preventivni) pregled ili u sklopu predoperativne obrade.

Što obuhvaća pregled interniste?

Nakon iscrpne anamneze, liječnik obavlja klinički pregled koji obuhvaća inspekciju, palpaciju, perkusiju i auskultaciju što znači da će liječnik utvrditi kakvo je opće stanje pacijenta, pogledati kožu i vidljive sluznice, laganim pritiscima vrhovima prstiju pregledati limfne čvorove, krvne žile, trbušne organe i poslušati srce i pluća te izmjeriti krvni tlak.
Po završenom razgovoru i pregledu s EKG-om, u dogovoru s pacijentom liječnik će odlučiti o daljnjim potrebnim pretragama ili pregledima. Točna dijagnoza na temelju dobivenih podataka, pretpostavka je za uspješno liječenje pacijenta.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti sve ranije nalaze. Poželjno je na pregled doći natašte zbog eventualnih laboratorijskih pretraga.

Opis usluge

Pregled kardiologa je pregled subspecijalista koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda i dodatnih dijagnostičkih pretraga postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Pregled kardiologa Vam je potreban ukoliko imate subjektivnih tegoba (bol u prsima, netolerancija napora, gubitak svijesti, zaduha, ubrzan i nepravilan rad srca i dr.), patološki nalaz EKG-a, šum na srcu ili već evidentiranu bolest srca zbog koje je potrebno kontinuirano praćenje.

Što obuhvaća pregled kardiologa?

Pregled kardiologa obuhvaća uzimanje anamneze, klinički pregled, EKG te eventualne dodatne dijagnostičke pretrage temeljem kojih se donosi zaključak.

Kako se pripremiti?

Na pregled ponijeti prethodnu medicinsku dokumentaciju.

Opis usluge

Neurološki pregled je specijalistički pregled neurologa koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te određenih pretraga postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.
Pregled neurologa trebate kod bolesti koje se dijagnosticiraju i liječe u neurološkoj ambulanti, kao što su glavobolja, vrtoglavica, neuralgije, epilepsija, poremećaji moždane cirkulacije, moždani udar, demijelinizacijske bolesti (multipla skleroza), neuromišićne bolesti, bolesti ekstrapiramidnog puta (intencioni tremor, bolest nemirnih nogu, Parkinsonov sindrom i bolest), bolesti lokomotornog sutava (ishialgie, torticolis).

Što obuhvaća pregled neurologa?

Neurološki pregled obuhvaća anamnezu, fizikalni pregled kojim se ispituje hod, ravnoteža, rad moždanih živaca, vlastiti refleksi, osjet, spretnost pokreta itd., procjenu tjelesnog i psihičkog statusa te postavljanje dijagnoze, preporuku terapije ili eventualno dodatnih pretraga ili kontrola.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled oftalmologa?

Pregled oftalmologa je specijalistički pregled kojim se procjenjuje jesu li oči zdrave i je li vid uredan.

Kada trebate pregled oftalmologa?

Pregled oftalmologa trebate ako ne vidite dobro na daljinu ili blizinu, ako se oči zacrvene, peku, grebu, suze i sl. Također, kada bolujete od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, glavobolja ili neke druge opće bolesti koja može poremetiti funkciju vida.

Što obuhvaća pregled oftalmologa?

Pregled obuhvaća očitavanje jačine postojećih naočala, precizno mjerenje dioptrije kompjuterskim refraktometrom, usklađivanje dioptrije individualnim potrebama pacijenta i recept za naočale, pregled na biomikroskopu, mjerenje očnog tlaka, pregled očne pozadine bez širenja zjenica (fundus) te upute i preporuke za eventualno daljnje liječenje.

Kako se pripremiti?

Donijeti naočale koje trenutno koristite kao i nalaze prethodnih pregleda, otpusna pisma nakon bolničkog liječenja, operacija i sl.

Što je pregled ortopeda?

Ortopedija je specijalnost koja obuhvaća dijagnostiku, neoperativno liječenje bolesti te prirođenih i stečenih deformacija sustava za kretanje. Također vodi brigu i o preventivi navedenih stanja.

Kada trebate pregled ortopeda?

Kod ozljeda sustava za kretanje koje mogu biti akutne, kronićne ili izazvana prenaprezanjem.

Što obuhvaća pregled ortopeda?

 

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno donijeti ranije nalaze i snimke, ako postoje.

Što je pregled otorinolaringologa?

Pregled otorinolaringologa je specijalistički pregled uha, nosa i grla koji se izvodi pomoću specifičnih pomagala poput spekuluma, ušnih lijevaka, fiberendoskopa i otomikroskopa. Na temelju anamneze i kliničkog pregleda usne šupljine, ždrijela, grkljana, nosa, uha i vrata utvrđuje se njihovo stanje te određuje i preporučuje vrsta liječenja, ali i potrebnih daljnjih dijagnostičkih metoda.

Kada trebate pregled otorinolaringologa?

Pregled otorinolaringologa trebate kada imate učestale tegobe s disanjem kroz nos, sekrecijom iz nosa u ždrijelo, osjećajem pečenja/stezanja i/ili bola u ždrijelu, promjene boje glasa/promuklosti, bola u uhu, slabijeg sluha i/ili osjećaja punoće u uhu.

Što obuhvaća pregled otorinolaringologa?

Pregled usne šupljine i ždrijela provodi se direktnim pogledom na strukture, tzv. direktoskopija. Utvrđuje se stanje sluznice, zubi, jezika te krajnika i mekog nepca. Pregled grkljana i dubljih dijelova ždrijela kao i nosa radi se pomoću fiberendoskopa, savitljivog optičkog sistema koji se uvodi kroz nosnu šupljinu. Pregled uha izvodi se posebnim mikroskopom (otomikroskop) radi boljeg i temeljitijeg prikaza samog bubnjića. Vrat pa i usna šupljina pregledavaju se također palpacijom pipanjem struktura u prvom redu velikih žlijezda slinovnica, štitne žlijezde te eventualno povećanih limfnih čvorova. Uočavanje određenih promjena koje ukazuju na postojanje ili na sumnju u postojanje bolesti zahtijevaju dodatne dijagnostičke preglede.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled proktologa s proktoskopijom?

Pregled proktologa je specijalistički pregled kirurga-proktologa koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te proktoskopije postavlja točnu dijagnozu bolesti debelog crijeva i propisuje terapiju.

Kada trebate pregled proktologa s proktoskopijom?

Proktološki pregled je potreban ako primijetite svježu krv ili iscjedak kod stolice, promjenu stolice, izraslinu pored analnog otvora, svrbež oko analnog otvora ili osjetite bolove u analnom otvoru kod stolice. Ovaj pregled je osobito važan i potreban ukoliko netko u obitelji boluje od polipa ili raka debelog crijeva.

Što obuhvaća pregled proktologa s proktoskopijom?

Proktološki pregled započinje razgovorom kojim se dobije uvid u sadašnje poteškoće i ranije bolesti. Slijedi sam proktološki pregled koji se obavlja na stolu u ležećem položaju na lijevom boku. Pregled se sastoji od inspekcije (pregled kože oko analnog otvora i trtice), digitorektalnog pregleda (pregled prstom završetka debelog crijeva) i anoskopije ili proktoskopije (pregled završetka debelog crijeva izravnim promatranjem pomoću posebnog aparata). Proktološki pregled je potpuno bezbolan i od velike je važnosti u ranom otkrivanju malignih bolesti debelog crijeva.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna priprema.

Što je psihijatrijski pregled?

Psihijatrijski pregled se najčešće odvija kroz razgovor sa psihijatrom tijekom kojeg se u ozračju povjerenja zajedničkim radom nastoji što bolje upoznati pacijentove poteškoće, okolnosti koje su do njih dovele, važne činjenice iz prošlosti povezane s aktualnim poteškoćama, kao i sve druge činjenice koje su bitne za kvalitetno dijagnosticiranje stanja i primjenu odgovarajućih terapijskih postupaka. Prvi pregled u pravilu traje 45 minuta i više, dok ostali pregledi mogu biti i kraćeg trajanja.

Kada je potreban psihijatrijski pregled?

Pregled psihijatra je potreban kod postojanja psihičkih smetnji koje remete naš doživljaj dobrog psihičkog zdravlja, komunikaciju s drugim ljudima i sprečavaju nas u postizanju željenog uspjeha u obitelji, na radnom mjestu, fakultetu, školi i dr.
Najčešće se radi o stanjima koje je većina ljudi u stanju prepoznati kod sebe i drugih ljudi poput napetosti, uznemirenosti, zabrinutosti, tjeskobe, napadaja panike, straha, misli i postupaka za koje vjerujemo da nismo u stanju sami kontrolirati, poteškoća usnivanja, učestalih buđenja, naglašenog osjećaja umora, bezvoljnosti, nesposobnosti osjećanja sreće i zadovoljstva, nezaintersiranosti za zbivanja u okruženju, poremećaja koncentracije, poteškoća zapamćivanja i prisjećanja, bržeg mentalnog zamora, smanjenja ukupnih intelektualnih sposobnosti, moguće pojačane potrebe za uzimanjem lijekova, cigareta, alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.
U manjem broju slučajeva radi se o težim psihičkim premećajima kod kojih neke osobe nisu u stanju same prepoznati svoje psihičke poteškoće ili negiraju postojanje evidentnih psihičkih poteškoća, a iste se najčešće očituju u poremećenom doživljaju realiteta, čudnim idejama, mogućim slušnim ili vidnim halucinacijama odnosno obmanama, upadljivim poremećajem govora i ponašanja, gubitkom kontrole nad postupcima, ovisnošću o raznim psihoaktivnim tvarima, težim poremećajima radnog i socijalnog funkcioniranja, protupravnim ponašanjem i sl.
Ponekad se radi i o tjelesnim poremećajima kod nekih osoba za koje se pretragama ne uspijeva pronaći organski uzrok bolesti. To se često viđa u osoba kod kojih poremećaj psihičkog funkcioniranja ima naglašenu ulogu u nastanku i intenzitetu simptoma pojedinih stanja poput gastritisa, ulceroznog kolitisa, ulkusne bolesti, astme, migrene, pruritusa, poremećaja srčanog ritma, povišenog krvnog tlaka i dr.

Kako se pripremiti?

Poželjno je pripremiti medicinsku dokumentaciju eventualnog ranijeg psihijatrijskog ili drugog liječenja, a u nedostatku iste ponijeti popis lijekova koje pacijent trenutno uzima.

Što je pregled pulmologa?

Pulmološki pregled je specijalistički pregled pulmologa koji kroz razgovor s pacijentom dobiva potrebne informacije o pacijentu, obitelji i sadašnjim tegobama te obavlja klinički pregled, postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju ili eventualno dodatne pretrage.

Kada trebate pregled pulmologa?

Pregled pulmologa potreban je u slučaju sumnje na bolest pluća, u slučaju kontrole ranije dijagnosticirane plućne bolesti ili praćenja ranije evidentirane promjene na radiološkim snimkama pluća ili funkcionalnim pretragama pluća. Pregled trebate u slučaju otežanog disanja, gušenja, kašlja, iskašljavanja sluzavog, gnojnog ili krvavog sekreta te u slučaju pogoršanja simptoma astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti.

Što obuhvaća pregled pulmologa?

Pregled obuhvaća anamnezu, klinički pregled te preporuku za daljnje postupke.

Kako se pripremiti?

Donijeti raniju medicinsku dokumentaciju.

Opis usluge

Prvi pregled u trudnoći trebali biste napraviti od 6. do 10. tjedna trudnoće. Ukoliko je trudnoća uredna, pregled će liječnik planirati u razmacima od 3 do 4 tjedna, a nakon navršenog 36. tjedna trudnoće i češće, svakih 7 do 14 dana. Klinički pregledi ključan su preduvjet u adekvatnom nadzoru trudnoće. Brojne studije su dokazale čvrstu povezanost između broja pregleda tijekom trudnoće i njezina ishoda.

Što obuhvaća pregled trudnice?

Prvi pregled obuhvaća uzimanje precizne anamneze, izračun trajanja trudnoće i određivanje termina porođaja te pregled u spekulima i bimanualnu palpaciju. Preporučuje se uzeti i PAPA obrisak te brisove vrata maternice na bakterije i ostale mikroorganizme), učiniti laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor, ujedno se kontrolira i mokraća test trakom), izmjeriti krvni tlak i tjelesnu težinu te obaviti ultrazvučni pregled (oko 10. tjedna trudnoće). Na sljedećim redovitim pregledima kontrolira se mokraća test trakom, mjeri se krvni tlak i tjelesna težina te obavlja ginekološki i ultrazvučni pregled, a preporučuje se i OGTT (do 27. tjedna).

Kako se pripremiti?

Prilikom dolazaka na preglede donijeti sve ranije nalaze i snimke.

Upute trudnicama za OGTT test

Što je pregled urologa?

Pregled urologa je specijalistički pregled koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te pretraga poput urološkog ultrazvuka, uretrocistoskopije i mikciometrije postavlja dijagnozu uroloških bolesti i propisuje terapiju.

Kada trebate pregled urologa?

Najčešće bolesti i stanja radi kojih je potreban urološki pregled su dobroćudno povećanje prostate (benigna hiperplazija prostate), kamenci u mokraćnom sustavu (bubreg, mokraćovod i mokraćni mjehur), infekcije mokraćnog i muškog spolnog sustava (upale mokraćnog mjehura, bubrega, prostate, epididimisa i testisa), spolno prenosive bolesti, tumori mokraćnog i muškog spolnog sustava, inkontinencija mokraće, muški sterilitet (neplodnost), erektilna disfunkcija. Svi muškarci nakon 45. godine života trebaju jednom godišnje obaviti urološki pregled i ako nemaju simptome (preventivni pregled prostate uz određivanje PSA).

Što obuhvaća pretraga?

Urološki pregled obuhvaća anamnezu i klinički pregled (pregled/palpaciju trbušne stijenke, vanjskih genitalija, a kod muškaraca često i rektalni pregled prostate).

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled za određivanje kontaktnih leća?

Pregled vida i određivanja dioptrije prethode eventualnoj preporuci za nošenje kontaktnih leća.

Kada trebate pregled za određivanje kontaktnih leća?

Kontaktne leće se nose zbog praktičnosti npr. u slobodno vrijeme, za bavljenje sportom i u ostalim slučajevima kada naočale nisu praktične, a često i zbog estetskih razloga. Nose se i kada se kroz njih postiže puno oštrija i prirodnija slika nego što bi se postiglo kroz naočale iste jačine. Kontaktne leće se nose i ako želite imati alternativno optičko pomagalo uz postojeće naočale.

Što obuhvaća pregled za određivanje kontaktnih leća?

Ukoliko se odlučite za kontaktne leće, nakon pregleda i određivanja dioptrije, u suradnji s našim liječnikom, isprobat ćete stavljanje probnih kontaktnih leća. Nakon toga se provjerava vid te ponašanje leća na oku. Ako je postignuta dobra vidna oštrina i leću dobro podnosite, propisuju se kontaktne leće.

Kako se pripremiti?

Ukoliko do sada niste nosili leće, trebate doći s naočalama i ranijim nalazima. Ukoliko već nosite leće koje više ne odgovaraju, morate pauzirati od nošenja leća najmanje 3 dana u slučaju polutvrdih (RGP) i najmanje od prethodne večeri u slučaju mekih leća. Poželjno je donijeti originalno pakiranje prethodnih leća.

Kada trebate obaviti pregled za rad u zoni ionizirajućeg zračenja?

Prethodnim i periodičkim zdravstvenim pregledom provodimo specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada u zoni ionizirajućeg zračenja.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu
- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju
- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima
- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada
- pregled vidnih funkcija, biomikroskopija leće
- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je prenatalni test?

Prenatalni test je neinvazivan test za otkrivanje mogućih trisomija ploda poslije 10. tjedna trudnoće: T 21,18,13 + spol + aneuplodije spolnih kromosoma. Temelji se na uzimanju venske krvi i daljnjoj analizi DNK ploda iz majčine krvi. Test je i za trudnicu i za plod sasvim bezopasan. Trisomija je kromosomski poremećaj gdje se umjesto dvije pojave tri kopije određenog kromosoma (ljudi imaju 23 para kromosoma koji su građeni od DNA i nose nasljednu/gensku informaciju). Trisomija 21 (T21, sindrom Down), trisomija 18 (T18, sindrom Edwards), trisomija 13 (T13, sindrom Patau) te bolesti vezane uz spolne kromosome gdje postoji višak ili nekompletna kopija jednog spolnog kromosoma su poremećaji koji se otkrivaju u ovom testu s visokom pouzdanošću (uspješnost detekcije je veća od 99%, a stopa lažno pozitivnih rezultata manja od 1%). Radi se o 3 najčešće trisomije u trudnoći (učestalost T21 je jedno od 700 rođene djece, a T18 i T13 je jedno od 7000 rođene djece).

Kada trebate prenatalni test?

Ako ste trudnica koja želi visoko pouzdan, a neinvazivan test koji otkriva poremećaje u broju kromosoma djeteta (trisomije i/ili poremećaji spolnih kromosoma) ova pretraga bi bila idealna za Vas. Kojim trudnicama se preporučuje neinvazivni prenatalni test? 1. Trudnicama koje žele pouzdan probir za poremećaje u broju kromosoma djeteta uz minimalnu štetnost dijagnostičkog postupka u trudnoći. 2. Trudnicama koje su u probirnom testu u I. ili II. tromjesečju trudnoće razvrstane u skupinu visokog rizika za pojavu trisomije. Danas se najčešće provodi kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir u I. tromjesečju trudnoće. 3. Trudnicama koje imaju povećan rizik za komplikaciju invazivnih dijagnostičkih postupaka u trudnoći kao što su amniocenteza (uzorkovanje plodove vode) ili aspiracija korionskih resica. Poremećaji u trudnoći koji povećavaju rizik štetnih posljedica invazivnog zahvata su placenta previa, prethodni habitualni pobačaji, hepatitis B, HIV infekcija te povećani rizik za pobačaj. Test je pouzdan u blizanačkim trudnoćama kao i u trudnoćama nastalim uz pomoć metoda potpomognute oplodnje. U oko 5% slučajeva, zbog niske koncentracije fetalne DNA u uzorku majčine krvi, potrebno je ponoviti uzorkovanje venske krvi (ponovljeni postupak se dodatno ne naplaćuje).

Što obuhvaća prenatalni test?

Testiranje je jednostavno i sastoji se od uzimanja venske krvi trudnice u kojoj se analizira fetalna DNA, a može se izvesti počevši od 10. tjedna trudnoće.

Kako se pripremiti?

Prije testiranja nije potrebna posebna priprema (ne morate biti natašte). Morate biti u razdoblju trudnoće od barem navršenog 10. tjedna trudnoće.

Što je prenatalni test?

Prenatalni test je neinvazivan test za otkrivanje mogućih trisomija ploda poslije 10. tjedna trudnoće: obuhvaća: T 21,18,13,22,16,9 + spol + aneuplodije spolnih kromosoma + mikrodelecije + Van der Woudev sindrom.Temelji se na uzimanju venske krvi i daljnjoj analizi DNK ploda iz majčine krvi. Test je i za trudnicu i za plod sasvim bezopasan. Trisomija je kromosomski poremećaj gdje se umjesto dvije pojave tri kopije određenog kromosoma (ljudi imaju 23 para kromosoma koji su građeni od DNA i nose nasljednu/gensku informaciju). Trisomija 21 (T21, sindrom Down), trisomija 18 (T18, sindrom Edwards), trisomija 13 (T13, sindrom Patau) te bolesti vezane uz spolne kromosome gdje postoji višak ili nekompletna kopija jednog spolnog kromosoma su poremećaji koji se otkrivaju u ovom testu s visokom pouzdanošću (uspješnost detekcije je veća od 99%, a stopa lažno pozitivnih rezultata manja od 1%). Radi se o 3 najčešće trisomije u trudnoći (učestalost T21 je jedno od 700 rođene djece, a T18 i T13 je jedno od 7000 rođene djece).

Kada trebate prenatalni test?

Ako ste trudnica koja želi visoko pouzdan, a neinvazivan test koji otkriva poremećaje u broju kromosoma djeteta (trisomije i/ili poremećaji spolnih kromosoma) ova pretraga bi bila idealna za Vas. Kojim trudnicama se preporučuje neinvazivni prenatalni test? 1. Trudnicama koje žele pouzdan probir za poremećaje u broju kromosoma djeteta uz minimalnu štetnost dijagnostičkog postupka u trudnoći. 2. Trudnicama koje su u probirnom testu u I. ili II. tromjesečju trudnoće razvrstane u skupinu visokog rizika za pojavu trisomije. Danas se najčešće provodi kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir u I. tromjesečju trudnoće. 3. Trudnicama koje imaju povećan rizik za komplikaciju invazivnih dijagnostičkih postupaka u trudnoći kao što su amniocenteza (uzorkovanje plodove vode) ili aspiracija korionskih resica. Poremećaji u trudnoći koji povećavaju rizik štetnih posljedica invazivnog zahvata su placenta previa, prethodni habitualni pobačaji, hepatitis B, HIV infekcija te povećani rizik za pobačaj. Test je pouzdan u blizanačkim trudnoćama kao i u trudnoćama nastalim uz pomoć metoda potpomognute oplodnje. U oko 5% slučajeva, zbog niske koncentracije fetalne DNA u uzorku majčine krvi, potrebno je ponoviti uzorkovanje venske krvi (ponovljeni postupak se dodatno ne naplaćuje).

Što obuhvaća prenatalni test?

Testiranje je jednostavno i sastoji se od uzimanja venske krvi trudnice u kojoj se analizira fetalna DNA, a može se izvesti počevši od 10. tjedna trudnoće.

Kako se pripremiti?

Prije testiranja nije potrebna posebna priprema (ne morate biti natašte). Morate biti u razdoblju trudnoće od barem navršenog 10. tjedna trudnoće.

Što je prenatalni test?

Prenatalni test je neinvazivan test za otkrivanje mogućih trisomija ploda poslije 10. tjedna trudnoće: NIFTY (BASIC) - T 21,18,13; NIFTY - T 21,18,13 + spol + aneuplodije spolnih kromosoma. Temelji se na uzimanju venske krvi i daljnjoj analizi DNK ploda iz majčine krvi. Test je i za trudnicu i za plod sasvim bezopasan. Trisomija je kromosomski poremećaj gdje se umjesto dvije pojave tri kopije određenog kromosoma (ljudi imaju 23 para kromosoma koji su građeni od DNA i nose nasljednu/gensku informaciju). Trisomija 21 (T21, sindrom Down), trisomija 18 (T18, sindrom Edwards), trisomija 13 (T13, sindrom Patau) te bolesti vezane uz spolne kromosome gdje postoji višak ili nekompletna kopija jednog spolnog kromosoma su poremećaji koji se otkrivaju u ovom testu s visokom pouzdanošću (uspješnost detekcije je veća od 99%, a stopa lažno pozitivnih rezultata manja od 1%). Radi se o 3 najčešće trisomije u trudnoći (učestalost T21 je jedno od 700 rođene djece, a T18 i T13 je jedno od 7000 rođene djece).

Kada trebate prenatalni test?

Ako ste trudnica koja želi visoko pouzdan, a neinvazivan test koji otkriva poremećaje u broju kromosoma djeteta (trisomije i/ili poremećaji spolnih kromosoma) ova pretraga bi bila idealna za Vas. Kojim trudnicama se preporučuje neinvazivni prenatalni test? 1. Trudnicama koje žele pouzdan probir za poremećaje u broju kromosoma djeteta uz minimalnu štetnost dijagnostičkog postupka u trudnoći. 2. Trudnicama koje su u probirnom testu u I. ili II. tromjesečju trudnoće razvrstane u skupinu visokog rizika za pojavu trisomije. Danas se najčešće provodi kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir u I. tromjesečju trudnoće. 3. Trudnicama koje imaju povećan rizik za komplikaciju invazivnih dijagnostičkih postupaka u trudnoći kao što su amniocenteza (uzorkovanje plodove vode) ili aspiracija korionskih resica. Poremećaji u trudnoći koji povećavaju rizik štetnih posljedica invazivnog zahvata su placenta previa, prethodni habitualni pobačaji, hepatitis B, HIV infekcija te povećani rizik za pobačaj. Test je pouzdan u blizanačkim trudnoćama kao i u trudnoćama nastalim uz pomoć metoda potpomognute oplodnje. U oko 5% slučajeva, zbog niske koncentracije fetalne DNA u uzorku majčine krvi, potrebno je ponoviti uzorkovanje venske krvi (ponovljeni postupak se dodatno ne naplaćuje).

Što obuhvaća prenatalni test?

Testiranje je jednostavno i sastoji se od uzimanja venske krvi trudnice u kojoj se analizira fetalna DNA, a može se izvesti počevši od 10. tjedna trudnoće.

Kako se pripremiti?

Prije testiranja nije potrebna posebna priprema (ne morate biti natašte). Morate biti u razdoblju trudnoće od barem navršenog 10. tjedna trudnoće.

Opis usluge

Presso terapija ili mehanička limfna drenaža je terapija kojom se potiču funkcije limfnog sustava, pospješuje se uklanjanje (drenaža) nakupljene tekućine i drugih tvari iz tijela. Brojnim ciljanim programima možemo učinkovito ukloniti i poteškoće povezane s cirkulacijom.

Presso terapija se koristi kod smanjenog protoka krvi i limfe i nakupljanja suvišne tekućine u tijelu nakon prijeloma, ortopedskih operacija ili Sudekove atrofije.

Što obuhvaća presso terapija?

Presso terapija pospješuje cirkulaciju limfe te sprečava nastanak upale vena. Kompresijom rukava ili nogavica ispunjenih zrakom stvaraju se ritmički valovi koji stiskanjem vena i limfnih žila pospješuju izlučivanje suvišne tekućine iz organizma.

Kako se pripremiti?

Potrebna je indikacija fizijatra.
Ponijeti tanku pamučnu odjeću.

Što je probir na HIV ?

HIV je virus koji uzrokuje AIDS. Probirnim testom utvrđujemo jeste li zaraženi virusom humane imunodeficijencije (HIV). Ovim testom detektiramo simultano antitijela na HIV-1 i HIV-2 tipove virusa te p24 virusni antigen (kombinirani probirni test 4. generacije), čime je povećana uspješnost ranog otkrivanja zaraze HIV-om. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom (HIV imunoblot potvrdni test). Samo pozitivan rezultat potvrdnog testa znači zarazu HIV virusom. Pozitivan rezultat probirnog HIV testa znači da trebate napraviti potvrdni HIV test.

Kada trebate pretragu?

Ako mislite da ste bili u direktnom kontaktu s osobom koja je zaražena virusom HIV-a, ako bolujete od neke druge spolno prenosive bolesti (npr. sifilis, gonoreja), ako ste skloni rizičnom spolnom ponašanju, ako dijelite pribor s drugim intravenskim ovisnicima o narkoticima. Preventivno, probir na HIV se vrši na indikaciju liječnika prije i za vrijeme trudnoće.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje probirnog HIV testa uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nakon zaraze virusom potrebno je određeno vrijeme za razvoj antitijela na HIV kao i mogućnost uspješnog dokazivanja p24 virusnog antigena u krvi zaražene osobe. Za kombinirane HIV antitijelo + antigen probirne testove taj serološki prozor može biti od 2 do 6 tjedana. Stoga se, dogovorno, ne preporučuje raditi inicijalno testiranje HIV infekcije ranije od 4 tjedna nakon rizičnog događaja.

Što je probir sindroma Down?

Sindrom Down (prekobrojni 21. kromosom) javlja se s učestalošću od 1 na 700 živorođene djece. Neinvazivnim metodama kao što su ultrazvuk i određivanje biokemijskih pokazatelja u krvi majke, moguće je uspješno izdvojiti one trudnice koje trebaju dodatnu potvrdu radi li se doista o pojavi sindroma Down. Konačna dijagnoza postavlja se tek nakon analize fetalnih stanica dobivenih zahvatom amniocenteze.

Kada trebate pretragu?

Svaka trudnica bi trebala odlučiti u dogovoru sa svojim ginekologom o nekom obliku probira sindroma Down u trudnoći. Kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir provodi se u I tromjesečju trudnoće (od 11. do navršenog 13. tjedna trudnoće) i uspješno otkriva 85 do 90% trudnoća s prekobrojnim 21. kromosomom uz pojavu 5% lažno-pozitivnih rezultata.

Što obuhvaća pretraga?

Ultrazvučni probir radi ginekolog i obuhvaća mjerenje nuhalnog zadebljanja (nuhalni nabor) i utvrđivanje gestacijske dobi mjerenjem udaljenosti tjemena i trtice fetusa (CRL). Biokemijski probir obuhvaća mjerenje koncentracije dva biljega (slobodni beta hCG i PAPP-A protein) u krvi trudnice. Uzima se krv iz vene. Konačni se ultrazvučni i biokemijski podaci objedinjuju u programu za izračun kombiniranog rizika.

Kako se pripremiti?

I ultrazvučni pregled i biokemijski probir (vađenje krvi) treba napraviti dok je trudnica u specifičnom razdoblju trudnoće, od 11+0 do 13+6 tjedana. Uobičajeno je da trudnica obavi prvo ultrazvučni pregled tijekom kojeg ginekolog ispuni obrazac. Unutar nekoliko dana od pregleda trudnica treba izvaditi krv. Razmak između ultrazvučnog pregleda i vađenja krvi ne smije biti prevelik kako biokemijski probir ne bi prešao granicu od 13+6 tjedana. Pogledajte obrazac (uputnicu) za kombinirani probir sindroma Down u I tromjesečju trudnoće.

Što je probirni MR abdomena?

Probirni MR abdomena je visoko sofisticirana metoda kod kojeg nema ionizirajućeg zračenja (rendgensko zračenje), a izvodimo je bez primjene kontrastnog sredstva. Koristi se kao bolja alternativa ultrazvuku abdomena gdje se kroz nekoliko sekvenci dobije anatomski prikaz abdominalnih organa. Za razliku od ultrazvuka abdomena, uz ostale abdominalne organe ovom se metodom izvrsno prikazuju gušterača i nadbubrežne žlijezde.

Kada trebate probirni MR abdomena?

Metodu osobito preporučujemo kod izraženog meteorizma koji otežava ultrazvučni pregled, kod kliničke sumnje na različite procese u abdomenu te kao probirnu metodu kod pozitivne obiteljske anamneze za tumore gušterače. U slučaju pozitivnog nalaza metodu nadopunjujemo kontrastnom pretragom.

Što obuhvaća probirni MR abdomena?

Obavezno ukloniti sve metalne predmete s tijela prije ulaska u sobu u kojoj se nalazi MR uređaj. Osoblje koje radi na uređaju će Vas polegnuti na stol uređaja u položaj koji ovisi o dijelu tijela koji se pregledava. Dodatni uređaj, zavojnica, će biti postavljen oko dijela tijela koji se pregledava, a služi za odašiljanje i primanje radiovalova u i iz tijela i osigurava kvalitetu dobivenih slika.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Kardiovaskularni rizik se računa pomoću SCORE tablica proisteklih iz epidemioloških istraživanja, a koje se temelje na sljedećim čimbenicima rizika: dob, spol, pušenje, sistolički arterijski tlak i ukupni kolesterol. Ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema SCORE modelu izražen je kao apsolutni rizik za razvoj smrtonosnog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina. Temeljem tog izračuna dijelimo osobe po skupinama na nizak, umjeren, visoki i vrlo visoki rizik. Tablice rizika mogu pomoći u procjeni i smanjenju rizika, ali se moraju tumačiti u svjetlu kliničkog znanja i iskustva te vjerojatnosti za razvoj kardiovaskularne bolesti u određenog bolesnika.

Score tablice se koriste u osoba koje nemaju dokazanu kardiovaskularnu bolest, dijabetes, kroničnu bubrežnu bolest ili vrlo visoku razinu pojedinačnih čimbenika rizika. Osobe s dijagnosticiranim navedenim bolestima ionako imaju visoki rizik i potrebno im je intenzivno savjetovanje i liječenje.

Što obuhvaća procjena kardiovaskularnog rizika?

Računanje rizika prema SCORE modelu ili procjena liječnika temeljem kliničkog znanja, iskustva i pridruženih faktora rizika kojom se određuje vjerojatnost za razvoj kardiovaskularne bolesti u određenog bolesnika.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je progesteron?

Progesteron je hormon koji stvaraju jajnici odnosno žuto tijelo koje nastaje u jajnicima nakon ovulacije jajne stanice u svakom mjesečnom ciklusu. Mjerenje progesterona u krvi služi za potvrdu da se ovulacija dogodila. Progesteron omogućuje pripremu tijela žene za trudnoću pa dovoljne količine ovog hormona u krvi znače i veću vjerojatnost oplodnje i zanošenja.
Progesteron se stvara u velikim količinama tijekom cijele trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), iznenadno i produženo vaginalno krvarenje, kada treba utvrditi dolazi li do ovulacije (plodnosti) u mjesečnim ciklusima i u ranoj trudnoći po preporuci ginekologa.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje progesterona uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju progesterona unutar menstruacijskog ciklusa za potvrdu ovulacije, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 20. do 22. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 20. do 22. dan narednog ciklusa za određivanje progesterona.

Što je prolaktin?

Prolaktin je hormon hipofize koji se izvan trudnoće stvara u malim količinama u oba spola.
Tijekom trudnoće pojačano se luči i potiče stvaranje mlijeka u dojkama.
Benigni tumori hipofize (adenom, prolaktinom) mogu stvarati prolaktin u velikim količinama u oba spola.
Osim bolesti hipofize, na koncentraciju prolaktina može utjecati stres, trudnoća, bolesti štitnjače, lijekovi (antidepresivi, antipsihotici, neki antihipertenzivi, itd).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome izrazito povišene koncentracije prolaktina u krvi (smetnje vida, glavobolja, galaktoreja (mliječni iscjedak iz dojke izvan trudnoće)), kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja, neplodnost), kada imate smanjen libido, koncentraciju testosterona u krvi ili broj i/ili pokretljivost spermija.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje prolaktina uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Koncentracija prolaktina u krvi značajno se mijenja tijekom dana. Stoga je preporučeno vrijeme za uzimanje uzorka krvi ujutro do 10 sati.
Potrebno je mirovati 15 minuta u sjedećem položaju prije vađenja krvi.
Ponekad se prolaktin određuje 30 ili 60 minuta nakon uvođenja intravenske kanile.
U žena treba izbjegavati određivanje prolaktina u sredini menstruacijskog ciklusa (oko ovulacije).

Što je protrombinsko vrijeme?

Protrombinsko vrijeme je brz i osjetljiv test koji se koristi u dijagnostici koagulacije, odnosno zgrušavanja krvi. Testom se mjeri vrijeme potrebno da dođe do zgrušavanja u uzorku krvi (plazmi). Rezultat se izražava u postotku, odnosno udjelu (>0,70), ili kao INR vrijednost (internacionalni normirajući omjer) radi ujednačavanja rezultata iz različitih laboratorija. Nekim lijekovima nastoji se smanjiti brzina zgrušavanja, pa je rezultat testa tada manji (udjel), odnosno veći (INR). Preporuka za praćenje oralne antikoagulantne terapije je INR: 2,0-3,5.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako znate da imate neki nasljedni ili stečeni poremećaj zgrušavanja, ako želite uzimati ili već uzimate oralne kontraceptive, ako se pripremate za operaciju, imate bolesnu jetru, potkožna krvarenja (hematome), a naročito ako uzimate lijekove „protiv zgrušavanja krvi“ (npr. martefarin, varfarin).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje protrombinskog vremena uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje protrombinskog vremena).
NAPOMENA osobama koje su na oralnoj antikoagulantnoj terapiji: NE UZETI lijek neposredno prije vađenja krvi!

Što je PRP (platelet rich plasma) tretman?

PRP (platelet rich plasma) predstavlja tretman pomlađivanja kože vlastitom krvnom plazmom. Obuhvaća izdvajanje pročišćenog dijela vlastite krvi - plazme u kojem se nalaze najvrijedniji sastojci krvi, faktori rasta kao i matične stanice, koji imaju snažan učinak na pomlađivanje i regeneraciju kože te na sam proces neokolageneze odnosno stvaranja novog kolagena.

Kada trebate PRP (platelet rich plasma) tretman?

PRP (platelet rich plasma) tretman se preporuča svim osobama koje žele osvježiti svoj izgled te pomladiti područje lica, vrata, dekoltea i šaka. Ostale indikacije za primjenu ovog tretmana su opadanje kose kao i terapija atrofičnih ožiljaka na licu nakon akni. Potrebno je naglasiti kako se radi o potpuno prirodnom tretmanu koji se ponavlja ovisno o indikaciji nakon nekoliko tjedana ili mjeseci te iako se rezultati mogu vidjeti vrlo brzo, za konačan rezultat potrebno je pričekati dva do tri mjeseca. Optimalno je ponoviti terapiju kroz 2-3 mjeseca te se potom nastavlja terapija održavanja 1-2 puta godišnje. Vrlo često se PRP (platelet rich plasma) tretman kombinira s ostalim tretmanima kao što su dermarolleri kao i mezoterapija kako bi se maksimalno pojačao učinak tretmana te kako bi sam efekt bio dugotrajniji.

Što obuhvaća PRP (platelet rich plasma) tretman?

Tretman se provođi vađenjem krvi u specijalnim epruvetama namijenjenim ovom tretmanu koje omogućuju izoliranje i koncentriranje plazme, nakon čega se provodi centrifugiranje kako bi se izdvojila plazma te injiciranje tankom iglom u tretirano područje (lice, vrat, dekolte, šake, vlasište). Tretman je u pravilu bezbolan, međutim za osjetljivije klijente moguća je prethodna primjena lokalnog anestetika u obliku kreme. Tretman se ovisno o indikaciji ponavlja za dva do tri mjeseca (pomlađivanje lica i vrata) ili svaka tri tjedna (opadanje kose).

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je PSA?

Prostata specifični antigen (PSA) je glikoprotein kojeg stvaraju stanice prostate, male žlijezde koja okružuje mokraćni kanal kod muškarca. PSA je tumorski marker za rak prostate i ne nalazimo ga ni u jednom drugom organu osim u prostati. Međutim, PSA nije tumor specifičan pa ga nalazimo u povišenim koncentracijama i kod benignih oboljenja prostate (npr. upala prostate).
Za postavljanje dijagnoze raka prostate, zlatni standard je biopsija prostate, a ne određivanje PSA. Međutim, vrijednost ukupnogi PSA i digitorektalni pregled zajedno su dobri pokazatelji potrebe za biopsijom prostate.
PSA egzistira u krvi u dvije forme: vezani i slobodni. Oko 20% ukupnog PSA u krvi je prisutno u slobodnoj formi (fPSA). Određivanje fPSA i njegovog udjela u ukupnom PSA (fPSA/PSA) može dodatno poboljšati razlikovanje benignog uvećanja prostate od karcinoma prostate. Ova dijagnostička metoda se posebno preporučuje muškaracima kod kojih je izmjeren ukupni PSA u rasponu od 4-10 ug/L.

Kada trebate pretragu?

Određivanje PSA se preporučuje kao screening metoda jedanput godišnje kod muškaraca iznad 50 godina starosti.
PSA se određuje i u praćenju terapije karcinoma prostate kao i za detekciju recidiva.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnog i slobodnog PSA u krvi uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Izbjegavati ejakulaciju 24 sata prije uzimanja uzorka krvi, uzorkovanje je potrebno provesti prije digitorektalnog pregleda kao i prije biopsije prostate ili nekoliko tjedana nakon biopsije.
Klinički pregled prostate, rektalni pregled, cistoskopija, laserska terapija, biopsija prostate, kemoterapija, pa čak i dugotrajna vožnja bicikla podižu vrijednosti PSA.

Što je psihološka procjena ?

Psihološka procjena je psihodijagnostički postupak kojim se utvrđuje psihofizičko stanje pojedinca. Provodi se primjenom psihologijskih testova koji su provjerena, objektivna i pouzdana metoda mjerenja, a koja predviđa najvjerojatnije ponašanje osobe u određenim situacijama.

Kada trebate psihološku procjenu ?

Na psihološku procjenu osobe često upućuju liječnici drugih specijalnosti, poput neurologa ili nadležne osobe kao što je poslodavac i dr., a u svrhu testiranja kognitivnih funkcija, motoričkih sposobnosti, ličnosti i sl. Razlog zbog kojih liječnici drugih specijalnosti upućuju na testiranje je najčešće zbog postojanja određenih zdravstvenih tegoba, a cilj je odrediti jesu li su one u nekoj mjeri uvjetovane psihološkim i/ili organskim uzrocima. Pojedinac može pristupiti psihološkoj procjeni i samoinicijativno ako smatra da postoje poteškoće na psihološkom planu funkcioniranja koje se mogu manifestirati kroz razne psihosomatske i ostale simptome.

Što obuhvaća psihološka procjena ?

Pretraga se provodi putem psihologijskih testova koji su provjerena, objektivna i pouzdana metoda mjerenja, a koja predviđa najvjerojatnije ponašanje osobe u određenim situacijama. Psihologijsko testiranje može obuhvaćati psihologijski intervju tijekom kojeg se, između ostalog, uzimaju anamnestički podaci, a po potrebi i heteroanamnestički (od strane članova obitelji, prijatelja i sl.), primjenu i interpretaciju testova inteligencije, testova specifičnih kognitivnih sposobnosti, inventara i upitnika ličnosti te neuropsihologijsku procjenu. Psihološka procjena I provodi se individualno i može trajati do 180 min. za razliku od Psihološke procjene II koja je manje opsežna i može trajati do 60 min.

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno naručiti se dan do dva prije željenog termina. Na dogovoreni termin potrebno je doći na vrijeme, a u slučaju spriječenosti ili bolesti, potrebno je odjaviti dogovoreni termin (npr. ne preporučuje se pristupiti obradi psihologa ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, nakon neprospavane noći, nikako pod utjecajem sredstava ovisnosti i sl.). Na pregled je potrebno ponijeti vidno i/ili slušno pomagalo ako ih pojedinac koristi, važeću zdravstvenu i/ili eventualnu psihološku dokumentaciju.

Što je psihološki pregled liječnika za specijalizaciju?

Psihološki pregled liječnika za specijalizaciju je psihodijagnostički postupak kojim se utvrđuje psihofizičko stanje pojedinca, a obično se radi o testiranju motoričkih sposobnosti, vrlo često za kirurške grane medicine. Provodi se primjenom psihologijskih testova koji su provjerena, objektivna i pouzdana metoda mjerenja, a koja predviđa najvjerojatnije ponašanje osobe u određenim situacijama.

Kada trebate psihološki pregled liječnika za specijalizaciju?

Pregledi liječnika za specijalizaciju provode se za potrebe upisa na kirurške grane medicine, no, po potrebi, i za sva ostala područja specijalizacije i fakultete.

Što obuhvaća psihološki pregled liječnika za specijalizaciju?

Testiranje obuhvaća ispitivanje manualne spretnosti te ispitivanje kognitivnih sposobnosti, ispitivanje osobina ličnosti i psihologijski intervju. Testiranje obično traje do 60 min. i provodi se individualno.

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno naručiti se dan do dva prije željenog termina. Na dogovoreni termin potrebno je doći na vrijeme, a u slučaju spriječenosti ili bolesti potrebno je odjaviti dogovoreni termin (npr. ne preporučuje se pristupiti obradi psihologa ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, nakon neprospavane noći, nikako pod utjecajem sredstava ovisnosti, i sl.). Na pregled je potrebno ponijeti vidno i/ili slušno pomagalo ako ih pojedinac koristi, važeću zdravstvenu i/ili eventualnu psihološku dokumentaciju.

Što je psihološko savjetovanje?

Psihološko savjetovanje je jedan od oblika podrške pri suočavanju sa svakodnevnim teškoćama ili izvanrednim životnim događajima. Savjetovanje predstavlja pružanje psihološke podrške kroz suradnički odnos pojedinca i psihologa.

Kada trebate psihološko savjetovanje?

Svatko od nas se ponekad nađe u izazovnim životnim situacijama iz kojih ne vidi izlaz i tada osjeća tugu, strah, beznađe i sl. Bilo da se radi o poteškoćama u vidu strahova, tjeskobe, depresivnih simptoma, narušenim odnosima s članovima obitelji, prijateljima ili kolegama, ili o želji za boljim komunikacijskim vještinama, boljem funkcioniranju u poslovnom okruženju, savjetovanje je uvijek dobrodošlo. Iako svatko od nas posjeduje snagu i sposobnosti za nošenje s takvim situacijama, u određenom trenutku nam je potreban stručan savjet i vođenje. Ponekad se ne radi o novonastaloj situaciji već jednostavno o naučenim obrascima ponašanja kojima više ne rješavamo poteškoće jednako efikasno kao do sada te je vrijeme za promjene.

Što obuhvaća psihološko savjetovanje?

Savjetovanje se obično provodi jednom tjedno u trajanju od 60 min., a u razgovoru sa savjetodavcem odlučujete da li su potrebni i češći susreti. Tijekom daljnjeg rada mijenjat će se raspored i trajanje susreta u skladu s Vašim potrebama i napretkom. Tijekom prvog susreta u radu sa savjetodavcem utvrđujete koje su Vaše poteškoće, želje, očekivanja i ciljevi te zajednički postavljate plan i način daljnjeg rada. Na prvim susretima pojedinac i savjetodavac zajednički rade na međusobnom odnosu povjerenja kako bi daljnji rad bio što ugodniji i produktivniji. Napredak prvenstveno ovisi o motivaciji pojedinca za promjenom i radom na sebi. Tijekom savjetovanja pojedinac može osjetiti i negativne emocije, potrebu za plakanjem i sl., no to je sve prirodno i pojedinac se ne treba ustručavati u iskazivanju svojih potreba. Savjetodavac je tu da ga sasluša i pruži podršku. Savjetovanje ne služi kako bi se postavila „dijagnoza“ ili propisala „terapija“. Psihološko savjetovanje je razgovor koji služi da pojedinac u radu sa savjetodavcem spozna koji su njegovi potencijali u nošenju sa svakodnevnim i nepoznatim životnim izazovima. Kroz spoznavanje vlastitih sposobnosti pojedinac mijenja percepciju sebe i svoje okoline usvajanjem pozitivnih uvjerenja te uviđa da opet postaje samostalan u rješavanju poteškoća s kojima će se suočavati u budućnosti.

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno naručiti se dan do dva prije željenog termina. Na dogovoreni termin treba doći na vrijeme, a u slučaju spriječenosti ili bolesti treba odjaviti dogovoreni termin (npr. ne preporučuje se pristupiti obradi psihologa ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, nakon neprospavane noći, nikako pod utjecajem sredstava ovisnosti, i sl.). Na pregled je potrebno ponijeti vidno i/ili slušno pomagalo ako ih pojedinac koristi, važeću zdravstvenu i/ili eventualnu psihološku dokumentaciju.