Opis usluge

Endocervikalni polip je česta, dobroćudna promjena vrata maternice. To je zadebljanje cilindričnog epitela cervikalnog kanala u koju je uključeno osim epitela i vezivno tkivo ispod njega. Polipi mogu biti na širokoj bazi ili na peteljci, a može se naći jedan ili više polipa. Postoji nekoliko teorija o njihovom nastanku, a najčešće spominjane su one o infektivnom ili endokrinom uzorku.
Liječe se mehaničkim uklanjanjem (ablacijom) koja je jednostavna i bezbolna intervencija.
Ablaciju cervikalnog polipa trebate ako imate polip uz eventualne simptome poput pojačanog vaginalnog sekreta, nepravilnih krvarenje ili krvarenja poslije odnosa.

Što obuhvaća ablacija cervikalnog polipa?

Ako je polip na tankoj peteljci uklanja se rotirajućim pokretima kliještama. Polip s debljom peteljkom ponekad treba ukloniti kirurškim skalpelom kojim se presječe peteljka. Mali sesilni polipi se često uklanjaju kliještama za biopsiju. Poslije ablacije polipa obvezno je učiniti ekskohleaciju (struganje sluznice iz kanala vrata maternice) cervikalnog kanala, a u određenim slučajevima se na tu intervenciju nastavlja i kiretaža materišta. Materijal dobiven intervencijom šalje se na patohistološku analizu. Poslije ablacije polipa krvarenje je oskudno, kratkotrajno i prestane spontano. Intervencija ne zahtijeva izostanak s posla niti prekid svakodnevnih životnih aktivnosti. Savjetuje se seksualna apstinencija za vrijeme trajanja krvarenja.

Kako se pripremiti?

Prije ablacija polipa obavezno je napraviti PAPA obrisak.

Opis usluge

Biopsija je metoda kojom držimo pod kontrolom, određujemo stadij i liječimo displazije vrata maternice. Abnormalne stanice koje su sastavni dio takvih promjena razlikuju se od normalnih stanica i ako se ne kontroliraju mogu se razviti u karcinom vrata maternice. Odstranjeni uzorak će omogućiti procjenu stadija bolesti te u slučaju odstranjivanja promjene u cijelosti, osim postavljanja dijagnoze, postići ćemo i izlječenje.
Biopsiju je potrebno učiniti u slučaju abnormalnog citološkog nalaza (PAPA test) ili abnormalnog kolposkopskog nalaza kod kojih se dijagnosticiraju promjene na stanicama koje oblažu vrat maternice ili kanal koji vodi u maternicu.

Što obuhvaća biopsija pod kontrolom kolposkopa?

Pretraga obuhvaća pregled vrata maternice kolposkopom (poseban aparat sličan mikroskopu) pomoću kojeg se pod povećanjem od 10 do 30 puta procjenjuje stadij i veličina promjene. Postoje dva načina izvođenja biopsije pod kontrolom kolposkopa, a to su "punch" biopsija, kod koje se uzorak tkiva uzima kliještama za biopsiju te LETZ biopsija/ekscizija, kod koje se uzorak uzima finom električnom omčicom s mjesta koje je najjače promijenjeno ili se abnormalno tkivo u istom aktu odstrani u cijelosti.
Uzorak tkiva šalje se na histološku analizu.

Kako se pripremiti?

Prije biopsije potrebno je učiniti kolposkopski pregled u našoj poliklinici te dogovoriti prikladan datum za izvođenje zahvata ovisno o fazi ciklusa. Ako imate dodatna pitanja ili nejasnoće u vezi pretrage ovo je izvrsna prilika da ih postavite. Na pregled je potrebno donijeti svu medicinsku dokumentaciju te obavijestiti liječnika o lijekovima koje uzimate ili alergijama koje imate.

Što je Cancer Screen?

Cancer screen je genetski test kojim se analizira do 49 gena povezanih sa povećanim rizikom razvoja 17 vrsta nasljednih oblika raka. Određene patogene mutacije gena mogu značajno povećati rizik od razvoja raka tijekom života i rezultat ovog testa uključuje informacije o svakoj otkrivenoj patogenoj promjeni na genima i njenom utjecaju na rizik od razvoja nasljednih oblika raka.

Test otkriva najčešće mutacije na genima BRCA1 i BRCA2 koje značajno povećavaju rizik za razvoj raka dojke i jajnika, kao i promjene na genima koje povećavaju rizik za razvoj raka debelog crijeva, kao i drugih oblika ove bolesti. Rezultat testa može biti koristan i za članove obitelji.

Što obuhvaća Cancer Screen?

Prije samog testiranja radi se konzultacija sa liječnikom specijalistom Specijalne bolnice AGRAM. Samo testiranje se provodi uzimanjem uzorka sline pacijenta koji se šalje u specijalizirani laboratorij. Rezultati testiranja su dostupni u roku od 4 tjedna nakon čega ćete dobiti detaljan izvještaj, kao i daljnje preporuke liječnika odnosno genetičara u slučaju pozitivnog nalaza.

Kako se pripremiti?

Sat vremena prije uzimanja uzorka ne smije se ništa jesti, piti, pušiti i ne žvakati žvakaću gumu.

Opis usluge

Kardiotokografija je dijagnostička metoda kojom se registriraju kucaji fetalnog srca - KFS (kardiografija) i tonus maternice (tokografija). Kontrakcije se bilježe posebno konstruiranim prijamnikom (sondom) koji se postavlja na prednju stijenku maternice preko trbušne stijenke. CTG je jedna od najosjetljivijih i najsigurnijih metoda za praćenje stanja ploda tijekom trudnoće i u porodu. CTG impulse pretvara u zvučne signale. Na temelju izgleda krivulje i promjena krivulje u ovisnosti o kontrakcijama dobiva se uvid u stanje fetusa te njegovu opskrbu kisikom (normoksemija ili hipoksemija). Tijekom trudnoće CTG se može snimati bez opterećenja odnosno bez uterinih kontrakcija (non stress test) ili s opterećenjem kontrakcijama.
Kardiotokografija se radi redovito od 38. tjedna trudnoće i kontinuirano pri porodu, a po preporuci perinatologa i ranije.

Što obuhvaća CTG – kardiotokografija?

Trudnici se u ležećem položaju na trbuh postavljaju dva prijamnika (sonde), jedan na fundus maternice koji bilježi kontrakcije, a drugi u projekciji fetalnog srca.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Elektrokauterizacija je metoda uklanjanja kondiloma (virusnih bradavica) visokofrekventnom strujom. Kondilomi genitalnog područja uzrokovani su HPV-om niskog rizika, a elektrokauterizacija je najefikasnija metoda za njihovo uklanjanje.
Ako imate kondilome (bradavice) genitalnog područja.

Što obuhvaća elektrokauterizacija kondiloma?

Zahvatu prethodi pranje i dezinfekcija rodnice i vulve odnosno područja na kojem se nalazi promjena (kondilom). U lokalnoj anesteziji se električnim instrumentom (omča, kuglica ili iglica) učini ekscizija promjene.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Ultrazvučno praćenje rasta folikula zove se folikulometrija. Folikulometrija služi procjeni stanja jajnika i za određivanje ovulacije (praćenje rasta folikula i oslobađanja jajne stanice čime se omogućuje oplodnja).
Folikulometrija se radi u sklopu ispitivanja bračne neplodnosti, kada dolazi do poremećaja u menstruacijskom ciklusu i u sklopu pregleda žena koje planiraju trudnoću.

Što obuhvaća folikulometrija?

Folikul se počinje pratiti 9. ili 10. dana ciklusa (od prvog dana menstrualnog krvarenja). UZV pregled se ponavlja 11., 13. i 15. dana ciklusa. Pet dana prije ovulacije moguće je prikazati dominantni folikul koji raste brzinom 2 do 3 mm na dan do ovulacije, dok preostali folikuli zaostaju u rastu i prelaze u stadij atrezije. Srednja veličina (promjer) folikula pred ovulaciju varira od 17,4 do 27 mm. Ta 3 do 4 UZV pregleda najčešće su dovoljna da se utvrdi rast folikula, tj. pucanje folikula (ovulacija). Paralelno s rastom folikula mjeri se i zadebljanje endometrija maternice koje mora biti najmanje od 7 do 8 mm debljine. Ukoliko je debljina sluznice maternice 6 mm ili manja, mali su izgledi za trudnoću.

Kako se pripremiti?

Pratiti kada je prvi dan ciklusa (prvi dan menstruacije) te prema tome planirati folikulometriju.

Opis usluge

Frakcionirana kiretaža je mehaničko uklanjanje sluznice (endometrija) maternice i predstavlja manji kirurški zahvat. Indikacije za kiretažu se postavljaju na osnovi kliničke slike, ginekološkog pregleda, ultrazvučnog pregleda, citoloških obrisaka (PAPA, uterobrush) i tumorskih markera koji se mjere u krvi (CA19-9 i CA125).
Frakcionirana kiretaža se izvodi na indikaciju liječnika.

Što obuhvaća frakcionirana kiretaža?

Uzimanje uzoraka sluznice vrata maternice i sluznice maternice (endometrija) koji se šalju na patohistološku analizu.

Kako se pripremiti?

Pri dolasku u zdravstvenu ustanovu pacijentica treba donijeti originalnu krvnu grupu i potpisati suglasnost, informirani pristanak za izvođenje zahvata. Prije zahvata ne smije se jesti 7 do 8 sati i morate isprazniti mokraćni mjehur.

Opis usluge

U trudnoći se ultrazvučni pregled koristi za pregled anatomije nerođenog djeteta. Na taj način omogućuje se identifikacija ili isključuje postojanje najvećeg broja malformacija. Primjena 3D/4D tehnike olakšala je prikaz anatomije nerođenog djeteta te prikaz i analizu struktura poput lica i udova.
Pregled možete raditi tijekom cijele trudnoće. U periodu od 18. do 24.tjedna trudnoće se UZV pregled koristi prvenstveno za potvrdu normalne fetalne anatomije (prikazuje se npr kralježnica, koštani sustav i sl). Uspješnost pregleda odnosno dobar 3D/4D prikaz struktura ovisi o većem broju čimbenika, kao što su vrijeme snimanja (npr. nakon 30-og tjedna najčešće zbog položaja nije moguć prikaz lica djeteta), položaj djeteta (licem prema ultrazvučnoj sondi, ručice ispred lica), položaju posteljice, potrebna je primjerena količina plodne vode i sl. Neki od čimbenika mogu otežati ili onemogućiti dobivanje željene slike ploda u 4D prikazu, u tom slučaju ćete s ginekologom dogovoriti ostale mogućnosti.

Što obuhvaća 4D UZV?

U ranoj trudnoći pregled se obavlja vaginalnom sondom i tada se osim 3D/4D prikaza morfologije fetusa (udovi, trup, morfologija glavice, kralježnica) utvrđuje veličina fetusa, određuje dužina trajanja trudnoće, utvrđuje postojanje i veličina nuhalnog prosvjetljenja i nosne kosti, a mogu se raditi i hemodinamski color doppler pregledi pojedinih fetalnih krvnih žila.
Od drugog tromjesečja pa do poroda UZV pregled se radi transabdominalnom sondom (pregled izvana preko trbušne stijenke).
3D/4D ultrazvučni pregled može trajati i do 1 sat, a pacijentica nakon pregleda dobije slike i snimku na USB.

Kako se pripremiti?

Prilikom dolazaka na preglede molimo da donesete sve ranije nalaze i snimke.

Opis usluge

Color Doppler je suvremena ultrazvučna pretraga koja služi za precizno mjerenje protoka krvi u krvnim žilama maternice i jajnika. Mjeri se indeks otpora (RI) i pulsatilni indeks (PI). Ultrazvučni aparati koriste dopplerov princip te tako analiziraju protoke krvi kroz krvne žile. Ovakve karakteristike aparata omogućuju proučavanje i krvnih žila čija duljina iznosi samo 0,5 mm. Metoda je bezbolna i neškodljiva te pouzdana u svojem mjerenju.

Pretraga je indicirana kada se ultrazvukom nađe patologija mišićnog zida maternice (miomi, adenomioza, sarkomi, i dr.), patologija sluznice maternice (zadebljani endometrij, obilna krvarenja, polipi, submukozni miomi i dr.) te kod cista i tumora jajnika.

Što obuhvaća ginekološki color doppler?

Vaginalnim pristupom smo vrlo blizu maternici i jajnicima te pomoću color dopplera tražimo krvne žile od kojih svaka ima svoj standardni dopplerski zapis i određene vrijednosti indeksa otpora (RI) i pulsatilnog indeksa (PI). Tumor stvara svoje krvne žile (tumorska angiogeneza) jer raste, a novostvorene žile preuzimaju ulogu prehrambenih struktura za nove procese rasta. Takve novostvorene krvne žile imaju svoju posebnu građu (vijugav i nepravilni oblik te nedostatak mišićnog zida u stijenci) i daju karakterističan zapis pri color dopplerskoj analizi.
Zloćudne novotvorine prikazuju se znatno intenzivnije prokrvljene sa sniženim indeksom otpora (RI) i velikim pulsatilnim indeksom (PI) dok dobroćudne tvorbe imaju normalnu građu krvnih žila, a samim tim i viši indeks otpora.
Prema tim karakteristikama pomoću color dopplera razlikujemo dobroćudne od zloćudnih tumora.

Kako se pripremiti?

Ne koristiti vaginalete nekoliko dana prije pregleda te netom prije pregleda isprazniti mokraćni mjehur.

Opis usluge

Ginekološki ultrazvuk je dijagnostička metoda kojom prikazujemo organe u maloj zdjelici. Pretragom se definira položaj,
veličina i morfologija maternice, kontinuitet, debljina i izgled sluznice maternice te veličina i morfologija oba jajnika i eventualna
slobodna tekućina u maloj zdjelici.

Kada trebate ginekološki UZV?

Ginekološki UZV trebate zbog prikaza anatomije i morfologije maternice, sluznice maternice, jajnika, jajovoda, mokraćnog mjehura, uretre i vaginalnih stijenki kada postoji sumnja na urođene malformacije maternice (npr. dvoroga maternica, arkuatna maternica, septirana maternica). Ultrazvukom se prikazuje i patologija mišićnog zida maternice (miomi, adenomioza), kao i patologija sluznice maternice (hiperplazija endometrija, zadebljani endometrij, obilna krvarenja, polipi, submukozni miomi). Jajnici se prikazuju do najsitnijih detalja te se pretraga koristi u postupku potpomognute oplodnje (folikulometrija) kao i za dijagnostiku i praćenje različitih dobroćudnih i zloćudnih tumora jajnika.
Jajovodi se ne vide na ultrazvuku, ali se prikazuju ukoliko su ispunjeni tekućim sadržajem (kontrastna sredstva, hidrosalpings) ili solidnim ili cističnim tumorima.

Što obuhvaća ginekološki UZV?

Postoje tri načina na koji se radi ginekološki UZV:

1. Transabdominalni pristup kod kojeg se sondom kroz trbušni zid prikazuju strukture u zdjelici žene, no tu se trebaju ukloniti crijevne vijuge ispunjene zrakom koje prekrivaju unutarnje organe zdjelice i tako onemogućuju uvid u njihovu strukturu. To se postiže tehnikom „ punog mjehura“ koja zahtijeva od žene da prije pregleda napuni mokraćni mjehur. Kada se mokraćni mjehur napuni, potisne crijeva i tako omogućuje snopu ultrazvučnih zraka pristup organima, a samim tim i vizualizaciju organa. Takav pristup se koristi kod žena koje još nisu imale odnose (virgo intacta) i kod onih gdje je transvaginalni pristup onemogućen (zračenje, operacije)
2. Transvaginalni pristup kod kojeg se sonda uvodi u rodnicu, a prethodno se vrh sonde prekrije ultrazvučnim gelom te
se na sondu navuče posebna gumena navlaka ili prezervativ. Pri tom pristupu potrebno je prije pregleda isprazniti mokraćni mjehur. Blizina ispitivanog područja kao i viša frekvencija ultrazvučnih providnika omogućuje kvalitetniju sliku i jasniji prikaz ginekoloških struktura
3. Transrektalni pristup kod kojeg se sonda nježno uvodi u rektum te se prikazuju strukture male zdjelice. Takav pristup koristi se kod žena koje nisu imale odnose ili je transvaginalni pristup onemogućen (zračenje, operacije). Prije pregleda sonda se priprema prekrivanjem ultrazvučnim gelom i dvostrukom gumenom navlakom te vazelinom.

Kako se pripremiti?

Ukoliko niste imali odnos, trebate napuniti mokraćni mjehur, (oko 5 čaša vode) te se transabdominalnim pristupom (preko trbušne stijenke) pristupa pregledu vaših organa. Kod transvaginalnog pristupa važno je izvaditi iz rodnice tampon, ne koristiti vaginlete nekoliko dana prije te netom prije pregleda isprazniti mokraćni mjehur.

Opis usluge

HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva HPV - humani papiloma virus. Procjenjuje se da 80 do 100% spolno aktivnih djevojaka u dobi do 25 godina dođe u kontakt s virusom. Ovisno o imunološkom statusu pacijentice, do infekcije dolazi samo u 30% slučajeva. Postoji više od 130 tipova HPV virusa koji su podijeljeni u dvije skupine: niskorizični (6,11,…) koji uzrokuju kondilome (bradavice) i visokrizični (16,18,31,33,...) koji uzrokuju cervikalne displazije (CIN I, CIN II, CIN III i rak vrata maternice. HPV tip 16 i 18 su najčešći uzročnici teških displazija CIN II i CIN III te raka vrata maternice. HPV tipizacija je postupak koji se preporučuje u primarnom probiru za karcinom vrata maternice kod žena starijih od 30 godina te kod žena koje imaju abnormalan PAPA test kao i u praćenja poslije konizacije.

Što obuhvaća HPV tipizacija?

Tijekom ginekološkog pregleda, pomoću spekula se prikaže vrat maternice i štapićem s pamučnim vrhom ili četkicom se uzme uzorak iz cervikalnog kanala te u transportnom mediju (hranjivoj podlozi-epruveti) dostavlja u mikrobiološki laboratorij.

Kako se pripremiti?

Prije uzimanja uzoraka za HPV tipizaciju preporučuje se suzdržavanje od seksualnih odnosa od 24 do 48 sati prije postupka. Ne koristiti vaginalne lijekove ili kupke.

Opis usluge

Incisio gl. Bartholini je kirurški zahvat kojim se liječi apsces Bartholinove žlijezde. Bartholinova žlijezda je veličine graška i u normalnim uvjetima se ne pipa. To je parna žlijezda na ulasku u rodnicu na donjem dijelu usana. Njezino povećanje najčešće nastaje zbog začepljenja izvodnog kanala zbog kojeg se on cistično proširuje. To stanje redovito prethodi bakterijskoj upali i nastanku gnojne nakupine, apscesa. Vodeći simptom je bol. Liječenje je kirurško i lijekovima. Kirurško je liječenje obuhvaća inciziju žlijezde i evakuaciju gnoja te po potrebi marsupijalizaciju žlijezde. Potrebna je i terapija antibioticima.
Zahvat trebate kada se upala ne povlači na antibiotsku terapiju, oteklina postaje sve veća, a bolovi se pojačavaju.

Što obuhvaća incizija gl. Bartholini?

Zahvat se izvodi ambulantno, a pacijentica leži na ginekološkom stolu. Vanjsko spolovilo se opere te se nakon lokalne anestezije
vrhom skalpela ubode i zareže apsces i odstrani gnoj. Postupak momentalno oslobađa od boli, a drenaža koja slijedi i postavljanja komadića katetera ili lašvice omogućuje istjecanje sekreta. Ordiniraju se antibiotici.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Kolposkopija je pregled vrata maternice pod velikim povećanjem. Omogućuje ginekologu detaljan pregled i uvid u eventualne promjene na sluznici vrata maternice i rodnice. Kolposkop je zapravo dvogled koji organ približi i uveća.
Postoji podjela na SISTEMSKU (pregled svakog pacijenta bez iznimke) i CILJANU (pregled indiciran lošim rezultatom PAPA testa) kolposkopiju. Preporučuje se SISTEMSKI pristup jer kolposkopija zajedno s histološkom analizom (ako je indicirana), povećava točnost PAPA testa (koja je inače 75 do 80%) na gotovo 95%. To je pregled koji omogućuje i pacijentu i ginekologu sustavno, godišnje praćenje stanja na vratu maternice.

Što obuhvaća kolposkopija?

Pregled je bezbolan i kratkotrajan (traje oko 2 minute), obično se izvodi u sklopu ginekološkog pregleda ili zasebno, na indikaciju ili zahtjev pacijentice. Kolposkopom se uočavaju i markiraju sumnjive promjene na sluznici, koje se onda biopsijom uzimaju za patohistološku analizu. Nakon liječenja, kolposkopija služi za potvrdu izlječenja i za daljnje praćenje stanja na vratu maternice.

Kako se pripremiti?

Najbolje je kolposkopiju obaviti u sredini menstruacijskog ciklusa.

Opis usluge

LETZ (Loop Excision of the Transformation Zone) biopsija cerviksa je zahvat kojim se odstranjuje transformacijska zona vrata maternice niskovoltažnom „dijatermijskom petljom", električnom omčicom i služi za uklanjanje bolesnog tkiva vrata maternice (CIN) u transformacijskoj zoni, za konizaciju te za direktnu i ciljanu biopsiju vrata maternice pod kontrolom kolposkopa. Prednost ove metode je to što se izvodi ambulantno, ne boli (lokalna anestezija), minimalno je invazivna i maksimalno poštedna te kratkotrajna (oko 5 minuta). Predstavlja sigurno, alternativno rješenje konizaciji. Prednosti su što je smanjen dugi postoperativni oporavak pacijentice. Cijeljenje rane je optimalno te je prisutno minimalno postoperativno krvarenje i bolovi. Dobiveni materijal je pogodan za patohistološku analizu (PHD). Vidljiv je i izvrstan krajnji kozmetički efekt što je od presudne važnosti za žene koje još nisu rađale.
LETZ konizacija ili LETZ biopsija indicirana je kod patološkog nalaza PAPA testa (CIN I, CIN II, CIN III), a nakon kolposkopije i patohistološkog nalaza.

Što obuhvaća LETZ?

Niskovoltažnom „dijatermijskom petljom", električnom omčicom, odstranjuje se transformacijska zona vrata maternice pri čemu istodobno duž crte reza dolazi i do koagulacije tkiva, odnosno zatvaranja krvnih žila. LETZ, između ostalog, služi i za liječenje kondiloma, biopsiju, konizaciju, neke ginekološke operacije u općoj anesteziji, uklanjanje genitalnih lezija i izraslina i dr.

Kako se pripremiti?

Najbolje je LETZ obaviti u sredini menstruacijskog ciklusa.

Opis usluge

Obriscima cerviksa (vrata maternice) kontroliramo prisutnost klamidije (Chlamydia trachomatis), ureaplazme (Ureaplasma urealyticum), mikoplazme (Mycoplasma hominis) te aerobnih bakterija. Kasno dijagnosticirane i neliječene spolne bolesti mogu imati ozbiljne posljedice. Upale jajovoda i jajnika uzrokovane klamidijama, ureaplazmom, mikoplazmom te aerobima mogu dovesti do stvaranja ožiljkastih promjena, apscesa i začepljenja jajovoda koji pridonose rastu rizika za neplodnost i nastanak ektopične (izvanmaternične) trudnoće.
Cervikalne obriske je potrebno učiniti:
1. Kod sumnje na spolno prenosive bolesti ili druge upale spolnih organa
2. U sklopu priprema za trudnoću u predkoncepcijskoj obradi kako bismo na što manju mjeru sveli moguće komplikacije uzrokovane infekcijom u trudnoći
3. Kod abnormalnog PAPA testa
4. U obradi prije dijagnostičkih ili operacijskih zahvata koji uključuju ulazak u materište (dijagnostička ili operacijska histeroskopija, histerosalpingografija - ispitivanje prohodnosti jajovoda)

Što obuhvaća uzimanje obrisaka (AE,MK,UR,KL)?

Postupak uzimanja cervikalnih obrisaka je bezbolan, a obavlja se tijekom ginekološkog pregleda nakon postavljanja spekuluma. Pomoću štapića s pamučnom vatom na vrhu uzima se obrisak iz cervikalnog kanala ili evantualno rodnice. Uzorak se u transportnom mediju (hranjivoj podlozi-epruveti) dostavlja u mikrobiološki laboratorij gdje se provodi analiza. Obriscima cerviksa kontroliramo prisutnost klamidije, ureplazme, mikoplazme te aeroba.

Kako se pripremiti?

Prije uzimanja uzoraka za cervikalne obriske preporučuje se suzdržavanje od seksualnih odnosa od 24 do 48 sati prije postupka. Ne koristite vaginalnu terapiju i ne ispirite rodnicu irigatorima. Nakon antibiotske terapije treba proći najmanje 7 dana ukoliko Vam liječnik nije savjetovao drugačije.

Opis usluge

PAPA test ili PAPA razmaz je sigurna, neinvazivna medicinska pretraga koja se sastoji od uzimanja stanica s rodnice i vrata maternice (cerviksa) i prenošenja uzorka na staklo. Stanice se posebno fiksiraju i obrađuju nakon čega ih analiziraju citotehnolog i klinički citolog. Pravilnim uzimanjem, obradom i analizom PAPA testa omogućuje se rano otkrivanje karcinoma vrata maternice i promjena na stanicama koje mu prethode te otkrivanje raznih infekcija.
Kada žena postane seksualno aktivna ili navrši 18 godina treba obavljati redovite ginekološke preglede koji uključuju i PAPA test jednom godišnje, kontinuirano kroz cijeli život. PAPA test se uzima jednom godišnje jer je razvoj cervikalnog karcinoma nepredvidljiv i ni jedan test nije 100% točan. Većina prekanceroznih abnormalnosti sporo napreduje i zahvaljujući tome moguće ih je otkriti i liječiti prije nego se razviju u karcinom. Ipak, neke abnormalnosti brzo napreduju otežavajući otkrivanje i liječenje. Kod žena koje redovito rade PAPA test vjerojatnije je da će se prekancerozne abnormalnosti na vrijeme otkriti.

Što obuhvaća pretraga?

Uzimanje uzorka tijekom ginekološkog pregleda, obradu u citološkom laboratoriju bojenjem po Papanicolau i citološku analizu PAPA razmaza.

Kako se pripremiti?

Zakazati pregled tako da se razmaz može uzeti 10 do 20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, ne za vrijeme krvarenja. Ako imate tegoba, na pregled idite odmah. Nemojte koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, deodorante, pudere ili kupke 48 do 72 sata prije testa. Nemojte imati seksualne odnose 24 do 48 sati prije testa. Sve nabrojeno može utjecati na interpretaciju i rezultate PAPA testa zbog mogućnosti ispiranja ili prikrivanja abnormalnih stanica.

Opis usluge

Šiljasti kondilomi su spolno prenosiva virusna bolest koju prenosi Humani papiloma virus ( HPV). Bolest je visokozarazna pa nakon spolnog odnosa oboli 60% partnera. Kondilomi se mogu uklanjati i premazivanjem s 10 do 25% otopinom podofilina, jednom tjedno, tijekom 4 do 6 tjedana. Uspješnost metode je od 45 do 88%.
Premazivanje podofilinom trebate ako imate kondilome na vanjskim spolnim organima.

Što obuhvaća podofilinski premaz?

Premazivanje kondiloma provodi se otopinom podofilina.

Kako se pripremiti?

Prije testa nije uputno stavljati vaginalete ili lijek u rodnicu kao ni koristiti dezinfekcijske tekućine.

Opis usluge

Intrauterini uložak (IUD - intrauterine device ili spirala) izrađena je od plastike koja je svojim oblikom prilagođena unutrašnjosti maternice. Obložena je bakrenom žicom (bakrena spirala) ili sadrži mali spremnik hormona (hormonska spirala).
Intauterini uložak se postavlja u svrhu zaštite od začeća ili regulacije obilnih krvarenja, ovisno o odabiru intrauterinog uloška. Postavljanje intrauterinog uloška (spirale) najbolje je učiniti pri samom kraju menstruacijskog krvarenja zbog lakše prohodnosti kroz kanal vrata maternice.

Što obuhvaća postavljanje intrauterinog uloška (spirale)?

Sam postupak provodi se dok pacijentica leži na ginekološkom stolu. Prvo se opere vanjsko spolovilo i rodnica dezinfekcijskim sredstvom. U rodnicu se postavlja opstetričko zrcalo (spekulum), jednozubom hvataljkom nježno se prihvate prednje usne vrata maternice. Sondom se prođe kroz kanal vrata maternice i uđe u šupljinu maternice do fundusa (dna maternice) te se izmjeri dužina. Potom kalibriramo intrauterini uložak prema danim mjerama te ga pomoću aplikatora nježno uvedemo u materište. Izvadimo aplikator i podrežemo niti intrauterinog uloška koje prominiraju iz cervikalnog kanala vrata maternice . Ultrazvukom provjerimo je li spirala na svom mjestu u materištu. Ultrazvučna kontrola se preporuča nakon sljedećeg menstruacijskog krvarenja.

Kako se pripremiti?

Postavljanje intrauterinog uloška radi se od 3. do 5. dana menstrualnog ciklusa (ovisno o obilnosti krvarenja).

Opis usluge

Pesar je gumeni ili silikonski vaginalni prsten koji se postavlja u rodnicu u svrhu podizanja spuštene maternice, a djeluje tako da organe drži na fiziološkoj poziciji i podiže prednju stijenku rodnice, a time i vrat mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi.
Premda je liječenje takve inkontinencije danas primarno kirurško, kod malog broja starijih žena i onih koje ne mogu podnijeti operaciju i anesteziju zbog bolesti, pesar još uvijek ima svoje mjesto u liječenju.
Postavljanje pesara spada u konzervativno liječenje žena koje imaju urinarnu statičku inkontinenciju (nemogućnost voljnog zadržavanja mokraće) ili descenzus i prolaps genitalnih organa (ispadanje maternice i rodnice).

Što obuhvaća pretraga?

Uvođenje pesara u rodnicu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Pregled ginekologa je specijalistički pregled kojim se na temelju anamneze, kliničkog pregleda te određenih pretraga postavlja dijagnoza bolesti i propisuje terapija.

Ginekološki pregled trebate kod bolova u donjem trbuhu koji mogu biti praćeni i povišenom temperaturom, kod neredovitih ciklusa, obilnih i bolnih menstruacija, sumnje na spolno prenosive bolesti, obilnog iscjetka, neugodnog mirisa, ako trebate konzultaciju oko sigurne spolne aktivnosti i izbora kontracepcije te ako ste trudni ili sumnjate na trudnoću.
Preporučljivo je obaviti pregled ginekologa jednom godišnje zbog održavanja dobrog reproduktivnog i seksualnog zdravlja.

Što obuhvaća pregled ginekologa?

Pretraga počinje pregledom vanjskih spolnih organa - stidnice i predvorja rodnice. Slijedi pregled u spekulima gdje se kontrolira rodnica, vrat maternice te vaginalni iscjedak. Moguće je učiniti stupanj čistoće kako bismo u uzorku vaginalnog iscjetka analiziranog mikroskopom prepoznali znakove infekcije ili poremećaja flore u rodnici. PAPA test - citološki obrisak vrata maternice je rutinski dio ginekološkog pregleda kao metoda probira za displazije i karcinom vrata maternice. Bimanualni pregled (pregled opipom) daje informaciju o veličini, bolnosti i pomičnosti organa male zdjelice. Pregled obično završava ultrazvučnom (slikovnom) vizualizacijom maternice, jajovoda, jajnika i organa male zdjelice.

Kako se pripremiti?

Neposredno prije pregleda potrebno je isprazniti mokraćni mjehur. Preporuča se 48 do 72 sata prije pregleda ne koristiti vaginalne tablete, kreme, pjene ili kupke.

Opis usluge

Prvi pregled u trudnoći trebali biste napraviti od 6. do 10. tjedna trudnoće. Ukoliko je trudnoća uredna, pregled će liječnik planirati u razmacima od 3 do 4 tjedna, a nakon navršenog 36. tjedna trudnoće i češće, svakih 7 do 14 dana. Klinički pregledi ključan su preduvjet u adekvatnom nadzoru trudnoće. Brojne studije su dokazale čvrstu povezanost između broja pregleda tijekom trudnoće i njezina ishoda.

Što obuhvaća pregled trudnice?

Prvi pregled obuhvaća uzimanje precizne anamneze, izračun trajanja trudnoće i određivanje termina porođaja te pregled u spekulima i bimanualnu palpaciju. Preporučuje se uzeti i PAPA obrisak te brisove vrata maternice na bakterije i ostale mikroorganizme), učiniti laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor, ujedno se kontrolira i mokraća test trakom), izmjeriti krvni tlak i tjelesnu težinu te obaviti ultrazvučni pregled (oko 10. tjedna trudnoće). Na sljedećim redovitim pregledima kontrolira se mokraća test trakom, mjeri se krvni tlak i tjelesna težina te obavlja ginekološki i ultrazvučni pregled, a preporučuje se i OGTT (do 27. tjedna).

Kako se pripremiti?

Prilikom dolazaka na preglede donijeti sve ranije nalaze i snimke.

Upute trudnicama za OGTT test

Što je prenatalni test?

Prenatalni test je neinvazivan test za otkrivanje mogućih trisomija ploda poslije 10. tjedna trudnoće: obuhvaća: T 21, 18, 13, 22, 16 , 9 + spol + aneuplodije spolnih kromosoma + mikrodelecije + Van der Woudev sindrom. Temelji se na uzimanju venske krvi i daljnjoj analizi DNK ploda iz majčine krvi. Test je i za trudnicu i za plod sasvim bezopasan. Trisomija je kromosomski poremećaj gdje se umjesto dvije pojave tri kopije određenog kromosoma (ljudi imaju 23 para kromosoma koji su građeni od DNA i nose nasljednu/gensku informaciju). Trisomija 21 (T21, sindrom Down), trisomija 18 (T18, sindrom Edwards), trisomija 13 (T13, sindrom Patau) te bolesti vezane uz spolne kromosome gdje postoji višak ili nekompletna kopija jednog spolnog kromosoma su poremećaji koji se otkrivaju u ovom testu s visokom pouzdanošću (uspješnost detekcije je veća od 99%, a stopa lažno pozitivnih rezultata manja od 1%). Radi se o 3 najčešće trisomije u trudnoći (učestalost T21 je jedno od 700 rođene djece, a T18 i T13 je jedno od 7000 rođene djece).

Kada trebate prenatalni test?

Ako ste trudnica koja želi visoko pouzdan, a neinvazivan test koji otkriva poremećaje u broju kromosoma djeteta (trisomije i/ili poremećaji spolnih kromosoma) ova pretraga bi bila idealna za Vas. Kojim trudnicama se preporučuje neinvazivni prenatalni test? 1. Trudnicama koje žele pouzdan probir za poremećaje u broju kromosoma djeteta uz minimalnu štetnost dijagnostičkog postupka u trudnoći. 2. Trudnicama koje su u probirnom testu u I. ili II. tromjesečju trudnoće razvrstane u skupinu visokog rizika za pojavu trisomije. Danas se najčešće provodi kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir u I. tromjesečju trudnoće. 3. Trudnicama koje imaju povećan rizik za komplikaciju invazivnih dijagnostičkih postupaka u trudnoći kao što su amniocenteza (uzorkovanje plodove vode) ili aspiracija korionskih resica. Poremećaji u trudnoći koji povećavaju rizik štetnih posljedica invazivnog zahvata su placenta previa, prethodni habitualni pobačaji, hepatitis B, HIV infekcija te povećani rizik za pobačaj. Test je pouzdan u blizanačkim trudnoćama kao i u trudnoćama nastalim uz pomoć metoda potpomognute oplodnje. U oko 5% slučajeva, zbog niske koncentracije fetalne DNA u uzorku majčine krvi, potrebno je ponoviti uzorkovanje venske krvi (ponovljeni postupak se dodatno ne naplaćuje).

Što obuhvaća prenatalni test?

Testiranje je jednostavno i sastoji se od uzimanja venske krvi trudnice u kojoj se analizira fetalna DNA, a može se izvesti počevši od 10. tjedna trudnoće.

Kako se pripremiti?

Prije testiranja nije potrebna posebna priprema (ne morate biti natašte). Morate biti u razdoblju trudnoće od barem navršenog 10. tjedna trudnoće.

Što je prenatalni test?

Prenatalni test je neinvazivan test za otkrivanje mogućih trisomija ploda poslije 10. tjedna trudnoće: NIFTY (BASIC) - T 21, 18, 13+ spol;  NIFTY - T 21,18,13 + spol + aneuplodije spolnih kromosoma. Temelji se na uzimanju venske krvi i daljnjoj analizi DNK ploda iz majčine krvi. Test je i za trudnicu i za plod sasvim bezopasan. Trisomija je kromosomski poremećaj gdje se umjesto dvije pojave tri kopije određenog kromosoma (ljudi imaju 23 para kromosoma koji su građeni od DNA i nose nasljednu/gensku informaciju). Trisomija 21 (T21, sindrom Down), trisomija 18 (T18, sindrom Edwards), trisomija 13 (T13, sindrom Patau) te bolesti vezane uz spolne kromosome gdje postoji višak ili nekompletna kopija jednog spolnog kromosoma su poremećaji koji se otkrivaju u ovom testu s visokom pouzdanošću (uspješnost detekcije je veća od 99%, a stopa lažno pozitivnih rezultata manja od 1%). Radi se o 3 najčešće trisomije u trudnoći (učestalost T21 je jedno od 700 rođene djece, a T18 i T13 je jedno od 7000 rođene djece).

Kada trebate prenatalni test?

Ako ste trudnica koja želi visoko pouzdan, a neinvazivan test koji otkriva poremećaje u broju kromosoma djeteta (trisomije i/ili poremećaji spolnih kromosoma) ova pretraga bi bila idealna za Vas. Kojim trudnicama se preporučuje neinvazivni prenatalni test? 1. Trudnicama koje žele pouzdan probir za poremećaje u broju kromosoma djeteta uz minimalnu štetnost dijagnostičkog postupka u trudnoći. 2. Trudnicama koje su u probirnom testu u I. ili II. tromjesečju trudnoće razvrstane u skupinu visokog rizika za pojavu trisomije. Danas se najčešće provodi kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir u I. tromjesečju trudnoće. 3. Trudnicama koje imaju povećan rizik za komplikaciju invazivnih dijagnostičkih postupaka u trudnoći kao što su amniocenteza (uzorkovanje plodove vode) ili aspiracija korionskih resica. Poremećaji u trudnoći koji povećavaju rizik štetnih posljedica invazivnog zahvata su placenta previa, prethodni habitualni pobačaji, hepatitis B, HIV infekcija te povećani rizik za pobačaj. Test je pouzdan u blizanačkim trudnoćama kao i u trudnoćama nastalim uz pomoć metoda potpomognute oplodnje. U oko 5% slučajeva, zbog niske koncentracije fetalne DNA u uzorku majčine krvi, potrebno je ponoviti uzorkovanje venske krvi (ponovljeni postupak se dodatno ne naplaćuje).

Što obuhvaća prenatalni test?

Testiranje je jednostavno i sastoji se od uzimanja venske krvi trudnice u kojoj se analizira fetalna DNA, a može se izvesti počevši od 10. tjedna trudnoće.

Kako se pripremiti?

Prije testiranja nije potrebna posebna priprema (ne morate biti natašte). Morate biti u razdoblju trudnoće od barem navršenog 10. tjedna trudnoće.

Što je stupanj čistoće?

Stupanj čistoće predstavlja mikroskopsku analizu sadržaja rodnice, prikaz stanica i mikroorganizama u svrhu daljnjeg liječenja.
Pretraga je dio redovitog ginekološkog pregleda ili se radi kod upalnih stanja rodnice (kolpitisa).

Što obuhvaća stupanj čistoće?

Iscjedak se boji s otopinom briljant krezila ili miješa s fiziološkom otopinom na predmetnom stakalcu te se takav preparat mikroskopski analizira. Pod velikim povećanjem analiziraju se epitelne stanice, fioziološki nazočni laktobacili, leukociti, bakterije, te eventualni Trihomonas vaginalis, gljivice, Gardnerella vaginalis i dr. Na temelju zastupljenosti spomenutih pokazatelja stupnjuje se rodnički iscjedak u 3 stupnja čistoće, a II. i III. stupanj zahtijevaju liječenje.

Kako se pripremiti?

Nemojte koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, deodorante, pudere ili kupke 48 do 72 sata prije testa. Izbjegavajte seksualne odnose 24 do 48 sati prije testa.

Opis usluge

Test za dijagnozu (PPO) je test koji pomaže pri dijagnozi prsnuća plodovih ovoja kod trudnica u kojih postoje znaci i simptomi koji govore u prilog takvog prsnuća. Test otkriva najmanje količine proteina amnijske tekućine (PAMG-1) koji se pojavljuje u iscjetku rodnice nakon prsnuća plodovih ovoja. Test je brz i vrlo osjetljiv, a njime se otkrivaju i najmanje količine amnijske tekućine u iscjetku rodnice. Točnost testa je 99%.
Test trebate ako imate simptome prsnuća plodovih ovoja (pojačana sekrecija ili iscjedak iz rodnice, iznenadna veća količina tekućine koja izlazi iz rodnice, ultrazvučno uočeno smanjenje količine plodne vode (manji AFI - indeks) te ako nadležni ginekolog zatraži test. Test se može koristiti od 11. do 42. tjedna trudnoće.

Što obuhvaća test za dijagnozu PPO?

Uzorak iscjetka rodnice prikupi se sterilnim štapićem te se štapić uranja u bočicu s otapalom. Traka za testiranje se uranja u otapalo nakon štapića i za 10 minuta se očitava nalaz. Ako postoji jedna crta na test traci, nema prsnuća plodovih ovoja. Dvije crte ukazuju na prsnuće plodovih ovoja.

Kako se pripremiti?

Prije testa nije uputno stavljati vaginalete ili lijek u rodnicu kao ni koristiti dezinfekcijske tekućine.
Test ne treba koristiti kod obilnijeg krvarenja.

Opis usluge

Ultrazvučnim pregled je dijagnostička metoda kojom se tijekom trudnoće prati razvoj ploda.
Ritam ultrazvučnih pregleda dogovorit ćete sa svojim liječnikom ovisno o stanju trudnoće.

Što obuhvaća UZV pregled trudnice?

Prvi ultrazvučni pregled poželjno je napraviti od 6. do 10. tjedna trudnoće jer je tada najtočnija procjena trajanja same trudnoće. Ujedno je potrebno potvrditi normalan razvoj trudnoće i implantaciju u maternici te odrediti broj fetusa.
Ultrazvučni pregled koji omogućuje uvid u anatomiju ploda, procjenu rizika za kromosomske abnormalnosti te dijagnostiku ili postavljanje sumnje na fetalne anomalije potrebno je učiniti od 11. do 13. + 6 tjedana trudnoće "mini anomaly scan".
Od 18. do 22. tjedna trudnoće izvodi se ultrazvučni pregled, „anomaly scan” koji podrazumijeva detaljan pregled fetalne anatomije. Ultrazvučnim pregledom u 32. tjednu trudnoće posebnu pažnju posvećujemo rastu fetusa i funkciji posteljice mjerenjem dopplerskih protoka i uvidom u morfologiju.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

UZV ispitivanje jajovoda s kontrastom je dijagnostička i terapijska metoda kojom se ispituju prohodnost i izgled maternice i jajovoda i jedna je od metoda koja se koristi u dijagnostici neplodnosti.
Pretraga se preporučuje u obradi neplodnosti. Uvjet za izvođenje pretrage su uredni obrisci vrata maternice.

Što obuhvaća UZV ispitivanje jajovoda?

Pri zahvatu pacijentica je smještena u položaj na ginekološkom stolu. Nakon pranja vanjskog spolovila i rodnice te sterilnog pokrivanja, u rodnicu se uvodi kateter. Kroz kateter se unosi kontrastno sredstvo pod tlakom koje ulazi u šupljinu maternice, jajovode i prolazi u trbušnu šupljinu. Pod kontrolom utrazvuka (color-doppler, PW-doppler, 3D-doppler) pratimo protok kontrasta kroz materište, jajovode i trbušnu šupljinu. Prikazuje se anatomija i prohodnost materišta i jajovoda. Mogu se prikazati razvojne anomalije maternice, a pri slabije izraženim priraslicama na jajovodima postiže se učinak poboljšanja i uspostave prohodnosti jajovoda. Nakon zahvata ostaje se na opservaciji oko dva sata.

Kako se pripremiti?

Cervikalni obrisci na Chlamydiu trachomatis, Mycoplasmu hominis, Ureaplasmu urealyticum i bakteriološki na aerobnu floru moraju biti sterilni. Sat vremena prije zahvata uzeti oralno Normabel od 5 mg i analgetik. Pretraga se izvodi od 8. do 12. dana ciklusa.
Kontraindikacije za UZV:
Preosjetljivost i alergija na kontrastna sredstva koja se upotrebljavaju.
Moguća uterina trudnoća.
Jaka uterina krvarenja.

Kontraindikacije za UZV:

Preosjetljivost i alergija na kontrastna sredstva koja se upotrebljavaju.
Moguća uterina trudnoća.
Jaka uterina krvarenja.

Opis usluge

Uterobrush je metoda uzimanja uzorka sluznice maternice (endometrija) koja se šalje na citološku analizu.
Indicira se ako imate krvarenja u menopauzi, zadebljanu sluznicu maternice, obilna, dugotrajna ili neredovita krvarenja. Koristi se u detekciji endometrijskih karcinoma i hiperplazije endometrija.

Što obuhvaća uterobrush?

Pretraga se izvodi ambulantno, nije potrebna anestezija. Uzorak sluznice maternice uzima se posebno dizajniranom tankom četkicom koja se nježno kroz vrat maternice uvede u unutrašnjost maternične šupljine te se skida zaštitna plastična ovojnica oko četkice. Potom se četkicom uzima uzorak sluznice maternice, postavlja se ponovo plastična zaštita oko četkice te se zajedno s plastičnom ovojnicom četkica izvadi iz maternice. Dobiveni materijal se s četkice nanese na predmetno stakalce i šalje na citološku analizu.

Kako se pripremiti?

Ne stavljati vaginalete u rodnicu prije zahvata.

Opis usluge

Intrauterini uložak (IUD - intrauterine device ili spirala) građena je od plastike koja je svojim oblikom prilagođena unutrašnjosti maternice. Obložena je bakrenom žicom (bakrena spirala) ili sadrži mali spremnik hormona (hormonska spirala).
Ekstrakcija ili vađenje intrauterinog uloška je podjednako brz i siguran postupak kao i njezina ugradnja.
Vađenje intrauterinog uloška radi se kod isteka roka sigurnog kontraceptivnog djelovanja, ako planirate trudnoću ili kada iz bilo kojeg razloga ne želite imati intrauterini uložak.

Što obuhvaća vađenje IUD-a?

Nakon toalete vanjskog spolovila i rodnice u spekulima prikažu se niti intrauterinog uloška (spirale), prihvate se hvataljkom, te se u cijelosti odstrani. Postupak je brz i bezbolan.
Ako se na opisani način ne može odstraniti intauterini uložak, pristupa se drugim metodama (kiretaži ili histeroskopiji).

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je brzi ureaza test?

Brzim ureaza testom provjerava se postojanje bakterije Helicobacter pylori u bioptičkim uzorcima želučane sluznice.

Kada trebate brzi ureaza test ?

Test trebate kada imate dispeptičke ili ulkusne smetnje poput boli u gornjem trbuhu, žgaravice, nadimanja, slabosti i mučnine.

Što obuhvaća brzi ureaza test ?

Tijekom gastroskopije liječnik uzima komadić sluznice želuca za brzi test ureaze (engl. Rapid urease test = RUT).
Test se zasniva na činjenici da bakterijska ureaza (emzim H. pylori) u bioptičkom uzorku mijenja boju specijalnog medija
na test traci.
Rezultati testa gotovi su do 1 sat nakon pretrage (najčešće nakon 30 minuta).

Kako se pripremiti?

Opis usluge

Dobra edukacija o dijabetičkoj dijeti je preduvjet uspješnog liječenja. Nakon što Vas liječnik dijabetolog informira o šećernoj bolesti, načinu prehrane, samokontroli i tjelovježbi, medicinska sestra daje dodatne upute do u detalje kako bi se što spremniji vratili u normalan život. Uz sve to dobivate individualizirane pisane upute o prehrani u kojima se definiraju optimalni energetski unos, odnosno dnevna količina hrane te broj i raspored obroka prilagođen tjelesnoj masi, terapiji, tjelesnim aktivnostima, navikama i potrebama bolesnika.

Nakon postavljene dijagnoze šećerne bolesti ili ako Vam je nakon internističkog/sistematskog pregleda rečeno da imate povećan rizik za šećernu bolest (stanje predijabetesa), potrebna Vam je edukacija o dijabetološkoj prehrani.

Što obuhvaća edukacija o dijabetološkoj prehrani?

Edukacija obuhvaća detaljne upute o načinu prehrane s obzirom na tip dijabetesa, ranije navike, vrstu posla, itd. Savjetovanje traje oko 30 minuta.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je EKG?

Snimanje elektrokardiograma (EKG) neinvazivni je postupak koji se provodi u svrhu prikupljanja podataka o elektrofiziologiji srca, a omogućuje grafički prikaz električne aktivnosti srčanih otkucaja. Ukazuje na promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog krvnog tlaka te usmjerava tijek daljnjih pretraga.

Kada trebate EKG?

EKG se radi u sklopu internističkog ili kardiološkog pregleda, a posebno kod prisutnosti boli u prsima, osjećaja nepravilnog rada srca, kod povišenog krvnog tlaka te u dijagnostici i praćenju koronarne bolesti (angina, infarkt miokarda).

Što obuhvaća EKG?

Snimanje se provodi u ležećem položaju. Na stijenku prsnog koša postavlja se šest elektroda prekordijalno (ispred srca) te elektrode na obje ruke i lijevu nogu, dok se na desnu nogu obično spaja elektroda koja služi kao uzemljenje. Prije snimanja oslobodit ćete prsni koš i donje dijelove ekstremiteta, a za vrijeme snimanja morate mirovati.

Kako se pripremiti?

Kod kardiološkog pregleda uz novo snimljeni EKG potrebno je priložiti i starije EKG zapise jer se usporedbom može utvrditi jesu li eventualne postojeće promjene u EKG-u starije ili su novonastale.

Opis usluge

Ergometrija ili test opterećenja je neinvazivna dijagnostička metoda koja može otkriti simptome i znakove oboljenja srca i krvnih žila (koronarna bolest srca) koji nisu prisutni u mirovanju i kojom se može procijeniti srčana funkcija.

Najčešće se izvodi zbog procjene ishemije srca u opterećenju i sumnje na koronarnu bolest srca, praćenja bolesnika kod kojih je već evidentirana koronarna bolest srca (stanje nakon infarkta srca, ugradnje stenta ili kardiokirurškog zahvata s ugradnjom premosnica) pri čemu se određuje težina, prognoza i eventualna progresija bolesti tijekom vremena, procjene kretanja tlaka i pulsa u opterećenju te funkcionalnog statusa, tj. kako se ponaša srce kao pumpa (npr. u ispitanika s kardiomiopatijama). Također se izvodi zbog pojave srčanih aritmija, osobito onih koje mogu biti pogibeljne, procjene efekta medikamentnog ili invazivnog liječenja (ugradnja stenta ili premosnica) te procjene sposobnosti za neka zanimanja (profesionalni vozači, piloti, sportaši i sl.).

Što obuhvaća ergometrija?

Ergometrija se izvodi na test traci ili biciklu uz progresivni porast stupnjeva opterećenja prema standardiziranom protokolu pri čemu se bilježe vrijednosti krvnog tlaka i pulsa, promjene u EKG-u te subjektivne tegobe ispitanika (bol u prsima, zaduha, bol u nogama, vrtoglavica i sl..

Kako se pripremiti?

Preporučamo najmanje tri sata prije testiranja ne jesti, ne konzumirati kofeinske napitke i ne pušiti. Prije testiranja izbjegavati i veće fizičke poslove. Potrebno je obući udobnu obuću i odjeću te uzeti svu redovitu terapiju. Prema savjetu liječnika ponekad je potrebno izbjeći uzimanje nekih lijekova na dan ili nekoliko dana prije testiranja, ali to nikako ne učiniti bez dogovora sa svojim liječnikom.

Što je gastroskopija?

Gastroskopija je endoskopska pretraga kojom se pregledava unutrašnjost jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva, odnosno dvanaesnika, optičkim, savitljivim instrumentom poput teleskopa kojeg nazivamo endoskop. To je jedina pretraga kojom sa sigurnošću otkrivamo promjene sluznice tj. upale i oštećenja sluznice kao što su erozije (površinska oštećenja sluznice), ulkusi (vrijed, čir, dublja oštećenja sluznice) i tumori (dobroćudni i zloćudni).

Kada trebate gastroskopiju?

Gastroskopiju trebate kada imate tegobe kao što su probavne smetnje, bolovi u gornjem trbuhu, otežano gutanje, gubitak tjelesne težine, povraćanje i krvarenje te kod razvoja sideropenične anemije (slabokrvnost uslijed manjka željeza).

Što obuhvaća gastroskopija?

Prije pretrage, grlo će Vam pošpricati lokalnim anestetikom kako bi se smanjio osjet i refleks povraćanja koji se može javiti prilikom prolaska endoskopa kroz grlo. Gastroskopija se obavlja dok ležite na boku. Nakon postavljanja usnika (mala tubica koju morate zagristi i držati zubima), liječnik će kroz njega pažljivo uvesti endoskop u usta. Zamolit će Vas da progutate kako bi endoskop lakše prošao do jednjaka i želuca. Tijekom pretrage možete normalno disati. Kada se endoskopom uđe u želudac, obično se upuše malo zraka kroz cijev kako bi se želudac napuhnuo, a stjenke izravnale te sluznica želuca što bolje vidjela. U tom trenutku možete osjetiti kratku mučninu.
Sićušna kamera na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti Vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava Vaš jednjak, želudac i tanko crijevo.
U slučaju potrebe, liječnik će uzeti uzorak tkiva želuca (bioptat) za patohistološku analizu i/ili ukloniti polipe. To se obavlja sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop i uglavnom je bezbolno i brzo. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi van brzo i jednostavno.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.
Tijekom pretrage potrebno je pažljivo slušati savjete liječnika i medicinske sestre kako bi zahvat bio što manje neugodan.
Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti naknadno.

Kako se pripremiti?

Na dan pregleda potrebno je doći natašte, odnosno ništa ne jesti, ne piti te ne pušiti!

Opis usluge

Holter EKG je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se kontinuiranim EKG snimanjem prati rad srca tijekom 24 sata. Izvodi se tako što se na prsni koš postave elektrode koje su povezane s malim aparatom koji je obješen oko vrata, a tijekom kojeg ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Holter EKG se izvodi kod pojave subjektivnih tegoba (preskakanje i ubrzan rad srca, gubitak svijesti, omaglice i vrtoglavice i sl.), patološkog nalaza EKG-a te kod praćenja bolesnika koji se liječe zbog bolesti srčanog mišića (npr. kardiomiopatije, koronarna bolest i dr.).

Što obuhvaća holter EKG?

Pretraga se izvodi tako što se na prsni koš postave elektrode koje su povezane s malim aparatom koji se objesi preko ramena ili zaveže oko pojasa, a tijekom kojeg ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Holter tlaka je 24-satno mjerenje arterijskog tlaka uz pomoć posebnog uređaja koji višekratno tijekom dana i noći (po danu svakih pola sata, a tijekom noći, od 22 do 6 sati, svakih sat vremena) mjeri krvni tlak. Tim se načinom dobije jasna slika kretanja krvnog tlaka tijekom 24 sata.

Holter tlaka trebate kod sumnje na povišen krvni tlak ili kod praćenja bolesnika s hipertenzijom radi procjene učinka terapije te eventualne modifikacije ovisno o vrijednostima krvnog tlaka.

Što obuhvaća holter tlaka?

Pretraga se izvodi tako što se postavi manžeta na nadlaktici koja je spojena s aparatom koji se objesi preko ramena ili zaveže oko pojasa, a koji snima i bilježi vrijednosti krvnog tlaka tijekom 24 sata. Tijekom snimanja ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je BMI?

Indeks tjelesne mase je pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe.

Kada trebate BMI?

BMI je potreban kada je Vaša tjelesna težina iznad ili ispod normale predviđene za dob i spol.
Iako BMI nije idealan pokazatelj uhranjenosti za sve osobe (npr. sportaši), ali je odličan vodič u praćenju liječenja pretilosti ili neuhranjenosti.

Što obuhvaća pretraga?

Izračun indeksa tjelesne mase obuhvaća mjerenje tjelesne težine i visine.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Pregled dijabetologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od iscrpne anamneze (razgovora s bolesnikom o nastanku tegoba) i fizikalnog pregleda po svim sustavima. Svrha je postaviti dijagnozu i ako je bolest poznata od ranije provjeriti odgovara li stvarnom stanju, evaluirati metaboličku regulaciju i dosadašnju terapiju i provjeriti ima li već kroničnih komplikacija, koji su sustavi i koliko zahvaćeni te postoje li paralelno i druge bolesti koje mogu bitno utjecati na stanje organizma i terapijski izbor.

Kada trebate pregled dijabetologa?

Pregled trebate kako biste potvrdili ili isključili dijagnozu šećerne bolesti i dobili sve potrebne smjernice za liječenje, a nakon pojave simptoma šećerne bolesti ili samo sumnje na bolest, najčešće na prijedlog liječnika obiteljske medicine ili internista.

Što obuhvaća pregled dijabetologa?

Nakon anamneze i fizikalnog pregleda te uvida u dostupnu dokumentaciju i laboratorijske nalaze donosi se novi terapijski plan uz osnovne informacije bolesniku o stanju njegove bolesti, prognozi, načelima dijabetičke prehrane i dogovor o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima. Pregled traje 40 do 60 minuta.

Kako se pripremiti?

Za dijabetološki pregled nije potrebna posebna priprema, ali kako su uz pregled redovito potrebne i druge pretrage (laboratorijske, EKG, ultrazvuk trbušnih organa i sl.), dobro je pri dolasku na pregled biti natašte.

Opis usluge

Pregled endokrinologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od anamneze i fizikalnog pregleda s posebnim naglaskom na moguće promjene koji su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezda.

Kada trebate pregled endokrinologa?

Endokrinološki pregled trebate kako bi provjerili radi li se kod Vas o poremećaju žlijezda s unutarnjim lučenjem u koje spadaju hipofiza, štitnjača, doštitne žlijezde, gušterača, nadbubrežne žlijezde te spolne žlijezde (jajnici u žena, testisi u muškaraca) tj. kada postoji sumnja ili je dokazano da jedna od gore navedenih žlijezda ne radi dobro zbog nedostatne ili prekomjerne hormonske aktivnosti. Pregled je potreban i ako postoji sumnja ili je dokazana osteoporoza, ako imate poteškoća zbog prekomjerne ili nedostatne tjelesne težine, ako se uz dosadašnje lijekove ne osjećate dobro ili kao kontrolni pregled.

Što obuhvaća pregled endokrinologa?

Pretraga obuhvaća razgovor sa specijalistom endokrinologom o bolestima članova rodbine, Vašim bolestima od rođenja i sadašnjim tegobama, pregledom kompletne medicinske dokumentacije te fizikalnim pregledom s posebnim naglaskom na moguće promjene koje su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezde (visina, težina, indeks tjelesne mase, izgled kose, očiju, štitnjače, kože, okrajina, vrijednost krvnog tlaka). Nakon pregleda i uvida u sve nalaze, endokrinolog će postaviti radnu ili konačnu dijagnozu te, ukoliko je potrebno, preporučiti dodatne pretrage, poput mjerenja hormona, slikovne preglede žlijezda kao što su ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija te eventualne citološka punkcija pod kontrolom UZV-a i nakon toga odlučiti o načinu liječenja.

Kako se pripremiti?

Preporučuje se donijeti nalaze prethodno učinjenih pretraga i podatke o lijekovima koje eventualno uzimate kao i o podatke o bolestima u obitelji.

Što je pregled gastroenterologa?

Gastroenterološki pregled je subspecijalistički pregled kojim se na temelju anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza procjenjuje potreba za daljnjom gastroenterološkom dijagnostičkom obradom.

Kada trebate pregled gastroenterologa?

Pregled gastroenterologa trebate kada imate probavne smetnje, bolove u gornjem trbuhu, povraćanje, promjene u funkciji crijeva (izmjene proljeva i zatvora) ili krvarenje.

Što obuhvaća pregled gastroenterologa?

Gastroenterološki pregled se sastoji od uzimanja anamneze, razgovora o dosadašnjim bolestima i postojećim teškoćama, pregleda učinjenih nalaza te kliničkog pregleda. Pregled obuhvaća dijagnostiku i liječenje tegoba probavnog sustava (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, jetra, žučni mjehur i gušterača). Gastroenterološkim pregledom se na temelju laboratorijskih nalaza i kliničkog pregleda procjenjuje potreba za daljnjom gastroenterološkom dijagnostičkom obradom. Takva obrada može uključivati gastroskopiju, kolonoskopiju i UZV pregled trbušne šupljine koji se obavljaju u ambulantnim uvjetima ili eventualno invazivnije dijagnostičke postupke koji se obavljaju u bolničkim uvjetima (biopsija jetre, ERCP, itd).

Kako se pripremiti?

Na gastroenterološki pregled potrebno je donijeti medicinsku dokumentaciju te znati nazive lijekova koje uzimate.

Što je pregled internista?

Internistički pregled obavlja liječnik specijalist interne medicine. Pregled uključuje razgovor s pacijentom tijekom kojeg liječnik uzima detaljne podatke o prijašnjim bolestima pacijenta, bolestima u obitelji i sadašnjim tegobama (anamneza) te od detaljnog kliničkog pregleda.

Kada trebate pregled internista?

Internistički pregled je potreban kod pojave zdravstvenih tegoba, kao sistematski (preventivni) pregled ili u sklopu predoperativne obrade.

Što obuhvaća pregled internista?

Nakon iscrpne anamneze, liječnik obavlja klinički pregled koji obuhvaća inspekciju, palpaciju, perkusiju i auskultaciju što znači da će liječnik utvrditi kakvo je opće stanje pacijenta, pogledati kožu i vidljive sluznice, laganim pritiscima vrhovima prstiju pregledati limfne čvorove, krvne žile, trbušne organe i poslušati srce i pluća te izmjeriti krvni tlak.
Po završenom razgovoru i pregledu s EKG-om, u dogovoru s pacijentom liječnik će odlučiti o daljnjim potrebnim pretragama ili pregledima. Točna dijagnoza na temelju dobivenih podataka, pretpostavka je za uspješno liječenje pacijenta.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti sve ranije nalaze. Poželjno je na pregled doći natašte zbog eventualnih laboratorijskih pretraga.

Opis usluge

Pregled kardiologa je pregled subspecijalista koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda i dodatnih dijagnostičkih pretraga postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Kada trebate pregled kardiologa?

Pregled kardiologa Vam je potreban ako imate subjektivne tegobe (bol u prsima, netolerancija napora, gubitak svijesti, zaduha, ubrzan i nepravilan rad srca i dr.), patološki nalaz EKG-a, šum na srcu ili već evidentiranu bolest srca zbog koje je potrebno kontinuirano praćenje.

Što obuhvaća pregled kardiologa?

Pregled kardiologa obuhvaća uzimanje anamneze, klinički pregled, EKG te eventualne dodatne dijagnostičke pretrage temeljem kojih se donosi zaključak.

Kako se pripremiti?

Na pregled ponijeti prethodnu medicinsku dokumentaciju.

Opis usluge

Kardiovaskularni rizik se računa pomoću SCORE tablica proisteklih iz epidemioloških istraživanja, a koje se temelje na sljedećim čimbenicima rizika: dob, spol, pušenje, sistolički arterijski tlak i ukupni kolesterol. Ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema SCORE modelu izražen je kao apsolutni rizik za razvoj smrtonosnog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina. Temeljem tog izračuna dijelimo osobe po skupinama na nizak, umjeren, visoki i vrlo visoki rizik. Tablice rizika mogu pomoći u procjeni i smanjenju rizika, ali se moraju tumačiti u svjetlu kliničkog znanja i iskustva te vjerojatnosti za razvoj kardiovaskularne bolesti u određenog bolesnika.

Score tablice se koriste u osoba koje nemaju dokazanu kardiovaskularnu bolest, dijabetes, kroničnu bubrežnu bolest ili vrlo visoku razinu pojedinačnih čimbenika rizika. Osobe s dijagnosticiranim navedenim bolestima ionako imaju visoki rizik i potrebno im je intenzivno savjetovanje i liječenje.

Što obuhvaća procjena kardiovaskularnog rizika?

Računanje rizika prema SCORE modelu ili procjena liječnika temeljem kliničkog znanja, iskustva i pridruženih faktora rizika kojom se određuje vjerojatnost za razvoj kardiovaskularne bolesti u određenog bolesnika.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je rektosigmoidoskopija?

Rektosigmoidoskopija je pregled završnog dijela debelog crijeva optičkim, savitljivim instrumentom (endoskop) koji omogućuje prikaz svih anatomskih struktura ravnog, zavojitog i silaznog dijela debelog crijeva.

Kada trebate rektosigmoidoskopiju?

Pretragu trebate ukoliko postoji sumnja na postojanje tumorskih i ostalih lezija u debelom crijevu, a prvenstveno kod bolesnika starijih od 50 godina.

Što obuhvaća rektosigmoidoskopija?

Rektosigmoidoskopija je kratka kolonoskopija kojom se pregledava ravni, zavojiti i silazni dio debelog crijeva (sigmoidno crijevo i rektum) u dužini od 60 do 70 cm.

Kako se pripremiti?

link

Što je sistematski pregled?

Sistematski pregled je cjeloviti, detaljni pregled tijela i većine organa ("od glave do pete"). Preporučeno je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika. Starija životna dob, kronične bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih čimbenika rizika opravdavaju i češće sistematske preglede. Užurbani način života modernom čovjeku ne dopušta brigu o vlastitom zdravlju u mjeri u kojoj zaslužuje, no, u Specijalnoj bolnici AGRAM smo Vam osigurali sve preglede na jednom mjestu u jednom danu uz minimalno čekanje. Individualni preventivni pregled pruža Vam cjelovit uvid u zdravstveno stanje i priliku da se s našim specijalistima savjetujete o održavanju urednog zdravstvenog stanja i/ili eventualnom daljnjem liječenju nastalih tegoba.

Kada trebate sistematski pregled?

Sistematski pregled trebate radi ranog otkrivanja bolesti i pravovremenog liječenja. U današnje vrijeme, prema učestalosti i smrtnosti, na prvome mjestu su bolesti krvožilnog sustava, a odmah nakon njih slijede maligne bolesti, potom bolesti dišnih putova, reumatske i druge bolesti. Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za nastanak ovih bolesti. Nerijetko se čimbenici rizika ovih oboljenja, inače latentno prisutni mjesecima i godinama, otkriju prilikom sistematskog pregleda. Uspjeh liječenja i prognoza malignih bolesti (rak prostate u muškaraca, rak dojke i maternice u žena, rak debelog crijeva, rak želuca, rak pluća) značajno ovise o pravovremenom otkrivanju bolesti. Međutim, često se razvijaju podmuklo, bez ikakvih ili ozbiljnijih simptoma. Redoviti sistematski pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje nekih malignih promjena probiranjem (npr. određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 40 godina, pregled i ultrazvuk dojke u svih žena, određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina) ili ciljanom dijagnostikom u članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.

Što obuhvaća sistematski pregled?

Ako se tijekom sistematskog pregleda pojavi potreba za kontrolom od ranije prisutne bolesti ili se otkrije nova, predlaže se dopuna standardnog programa i obavljaju se dodatne pretrage ili dijagnostički postupci (npr. ako se nađe povišena koncentracija glukoze u krvi, određuje se HbA1c ili ako se nađe povećana štitnjača, po potrebi se rade i druge pretrage vezane za funkciju štitne žlijezde te ultrazvuk štitne žlijezde).

Kako se pripremiti?

Doći natašte odnosno minimalno 4 sata prije pregleda ne jesti i ni piti (izuzev vode). Donijeti raniju medicinsku dokumentaciju

 

Što je spirometrija?

Spirometrija je osnovni test za ispitivanje plućne funkcije. Spirometrijom možemo dokazati jesu li Vaše smetnje povezane
s plućnim bolestima ili je uzrok druge prirode (npr. bolesti srca, psihički poremećaj i sl.).

Kada trebate spirometriju?

Spirometriju trebate ako ste pušač, ako imate tegoba s disanjem u mirovanju ili naporu, ako imate noćna gušenja, osjećaj
piskanja u prsima ili uporni kašalj. Nalaz spirometrije zajedno s nalazima drugih dijagnostičkih metoda (RTG pluća i srca, fizikalni pregled, krvni nalazi) doprinosi postavljanju konačne dijagnoze i donošenje odluke o daljnjem liječenju.

Što obuhvaća spirometrija?

Spirometrija je bezbolna metoda kod čijeg izvođenja je vrlo važna suradnja pacijenta te pravilna tehnika. Radi veće
točnosti, testiranje se izvodi tri puta zaredom.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Ukoliko ste već radili spirometriju, potrebno je donijeti ranije nalaze radi usporedbe.

Što je kolonoskopija?

Kolonoskopija je sigurna i učinkovita metoda za vizualno ispitivanje sluznice crijeva pomoću dugog, fleksibilnog, cjevastog instrumenta (kolonoskopa) koji na vrhu ima malu kameru. Koristi se za dijagnosticiranje problema debelog crijeva i rektuma te za obavljanje biopsija i uklanjanje polipa debelog crijeva. Kolonoskopijom je sada moguće otkriti i ukloniti većinu polipa bez abdominalne operacije.
Kolonoskopija je točnija od irigografije debelog crijeva za otkrivanje polipa ili ranog karcinoma debelog crijeva. Često se pronađeni polipi mogu odmah i ukloniti, a pravovremenim uklanjanjem polipa u crijevu sprečavamo razvoj karcinoma. Većina kolonoskopija se izvodi ambulantno uz minimalnu nelagodu, obično bez sedacije. Prednosti kolonoskopije bez sedacije su izbjegavanje mogućih komplikacija (presediranost, aspiracija, bronhospazam), a i skraćuje se vrijeme pregleda.

Kada trebate kolonoskopiju?

Kolonoskopiju trebate kada imate zatvor ili proljev nepoznatog uzroka ili krvarenje, a što ukazuje na moguće probleme debelog crijeva ili rektuma, za provjeru neobjašnjivih bolova u trbuhu te kada postoji gastrointestinalno krvarenje (pozitivan nalaz krvi u stolici - okultno krvarenje).
Pretragu trebate i ako bolujete od kronične upalne bolesti crijeva (kolitis), ako je potrebno otklanjanje polipa, zaustavljanje krvarenja, odstranjivanje stranih tijela te za praćenje bolesnika s anamnezom polipa ili raka debelog crijeva.
Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva zauzima drugo mjesto po učestalosti kod ukupne populacije. Zbog toga je preporuka Svjetskog gastroenterološkog društva da je kolonoskopija potrebna svakoj osobi iznad 50 godina starosti, bez obzira na simptome, a osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju bi trebale učiniti najkasnije s 40 godina starosti.

Što obuhvaća kolonoskopija?

Prije samog pregleda odjenut ćete gaće za jednokratnu uporabu s otvorom u području završnog dijela debelog
crijeva. Pregled se radi u ležećem položaju na lijevom boku s koljenima lagano primaknutima bradi. Liječnik započinje pregled stavljajući oko izlaza debelog crijeva gel koji je lokalni anestetik. Nakon toga napravi pregled anusa i završnog debelog crijeva
prstom (digitorektalni pregled), a zatim stavi vrh kolonoskopa u završni dio debelog crijeva. Zatim, upuhujući zrak pomiče savitljivu cijev kroz crijevo prema početnom dijelu debelog crijeva (cekum).
Nakon što se pregleda i ovaj dio crijeva, kolonoskop se polako izvlači. Liječnik može zatražiti da se tijekom pregleda okrenete na leđa ili na desni bok kako bi lakše napredovao kroz crijevo. Također može zatražiti od Vas ili od medicinske sestre da rukom pritisne određena mjesta na trbuhu kako bi se ograničilo izvijanje kolonoskopa.
Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti nekoliko dana kasnije.
Možete osjećati napuhnutost par sati nakon pregleda uz puštanje plinova pri čemu se prazni zrak koji je upuhnut u crijeva tijekom pretrage. Možete primijetiti i malo krvi s prvom stolicom.
Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi iskusan liječnik i većina ljudi nema nikakvih problema nakon pretrage.

Opis usluge?

UZV srca je temeljna dijagnostička metoda koja se koristi ultrazvukom za slikovno prikazivanje srca, uz morfološku i funkcionalnu analizu srčanih struktura. Koristi se ne samo za dijagnozu bolesti nego i za njeno praćenje i odabir terapije.

Ukoliko imate šum na srcu, patološki nalaz EKG-a, poremećaj srčanog ritma, subjektivne tegobe (intolerancija napora, zaduha, osjećaj gušenja, bol u prsima, nepravilan rad srca, gubitak svijesti…) te kod praćenja niza bolesti kao što su hipertenzija, ishemijska bolest srca, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatije, bolesti aorte, prirođene srčane greške i dr.

Što obuhvaća UZV srca?

UZV srca se izvodi prislanjanjem ultrazvučne sonde na lijevu stranu prsnog koša čime se dobiva vjerni prikaz anatomskih oblika i odnosa u živoj slici s dobrom vremenskom i prostornom rezolucijom.

Kako se pripremiti?

Potrebno je sa sobom donijeti prethodnu medicinsku dokumentaciju te EKG nalaz.

Što je AFP?

Alfa-fetoprotein (AFP) je tumorski biljeg za pomoć u dijagnosticiranju i praćenju bolesnika s primarnim tumorom jetre i karcinomom testisa.
AFP pripada grupi onkofetalnih proteina. To su proteini koji normalno nastaju u fetusu za vrijeme trudnoće, a nakon rođenja njihova se koncentracija u krvi naglo smanjuje.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada Vaš liječnik posumnja na mogućnost pojave karcinoma jetre, testisa ili ovarija, u intervalima za vrijeme i nakon terapije jednog od spomenutih karcinoma, te ponekad kada bolujete od kroničnog hepatitisa ili ciroze jetre.
Prema preporuci ginekologa tijekom II tromjesečja trudnoće (počevši od 15. tjedna trudnoće), ako je ultrazvučno postavljena sumnja na fetalne malformacije ili ako je preporučen biokemijski probir od 15. do -21. tjedna trudnoće, AFP se određuje u krvi trudnice, a u iznimnim slučajevima i u plodovoj vodi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AFP uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je albumin?

Albumin je najzastupljeniji protein u krvi. Važan je za održavanje onkotskog tlaka unutar vaskularnog prostora, a ima i transportnu funkciju.

Kada trebate pretragu?

Smanjene vrijednosti albumina u krvnom serumu nalazimo u bolestima jetre kada je smanjena njegova proizvodnja, kada je smanjena apsorpcija hranjivih tvari u probavnom sustavu ili kada je pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega. Određivanje albumina u urinu trebate obaviti preventivno 1 do 2 puta godišnje ako ste dijabetičar ili ako bolujete od povišenog krvnog tlaka.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje albumina u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje albumina u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja albumina u krvi i mokraći su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije neophodno biti natašte. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je alergen specifični IgE?

Ovaj test mjeri količinu alergen specifičnog imunoglobulina E u krvi kao dokaz alergije (preosjetljivost) na pojedine specifične supstance iz okoliša (alergeni). Određivanje ukupnog IgE u krvi omogućuje otkrivanje alergijske reakcije u organizmu. Određivanje specifičnog IgE daje odgovor na pitanje koji je alergen uzrokovao alergijsku reakciju. Alergene razlikujemo prema načinu i putu ulaska u organizam (inhalacijski, nutritivni, itd). Ovim testom mjerimo pojedinačno specifični IgE na 20 najčešćih alergena koje možemo unijeti u organizam dišnim putem. To su alergeni iz skupine: trava (Prstasti troskot (g2) i Livadna mačica (g6)), korova (ambrozija (w1)t divlji pelin (w6), trputac (w9), ljekovita crkvina (w19)), polen drveća breze (t3), lijeske (t4), masline (t9), platane (t11), čempresa (t23), kaline (t210), kućne grinje/prašina (d1, d2) i pregalj brašna (d70), dlaka i epitel mačke (e1), psa (e2), konja (e3), plijesni (m2, m6)

Kada trebate pretragu?

Kada Vaš liječnik sumnja na alergijsku reakciju, a nejasno je što ju je uzrokovalo, kada postoji sumnja da ste alergični na neki od ovih alergena (trave, korov, polen drveća, grinje i kućna prašina, pregalj brašna, dlaka i epitel mačke, psa, konja, različite vrste plijesni). Isto tako, kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis) te ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima). Također, kod pojave crvenila, pojačanog suzenja ili osjećaja svrbeža očiju te ukoliko Vaš liječnik sumnja da bolujete od astme.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje specifičnog IgE uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi za 7 dana.

Kako se pripremiti?

Za određivanje specifičnog IgE nije potrebna posebna priprema. Ne treba prekidati antihistaminsku terapiju.

Što je alergen specifični IgE?

Ovaj test mjeri količinu alergen specifičnog imunoglobulina E u krvi kao dokaz alergije (preosjetljivosti) na pojedine specifične supstance iz hrane (alergeni). Određivanje ukupnog IgE u krvi omogućuje otkrivanje alergijske reakcije u organizmu.
Određivanje specifičnog IgE daje odgovor na pitanje koji je alergen uzrokovao alergijsku reakciju. Alergene razlikujemo prema načinu i putu ulaska u organizam (inhalacijski, nutritivni, itd). Ovim testom mjerimo pojedinačno specifični IgE na 20 najčešćih alergena koje možemo unijeti u organizam hranom: bjelanjak (f1), žumanjak (f75), kravlje mlijeko (f2), pekarski kvasac (f45), pšenično brašno (f4), raženo brašno (f5), riža (f9), soja (f14), kikiriki (f13), lješnjak (f17), badem (f20), zelena jabuka (f49), kivi (f84), marelica (f237), rajčica (f25), mrkva (f31), krumpir (f35), celer (f85), bakalar (f3), rakovi (f23).

Kada trebate pretragu?

Kada Vaš liječnik sumnja na alergijsku reakciju a nejasno je što ju je uzrokovalo.
Kada postoji sumnja da ste alergični na neki od ovih alergena: bjelanjak, žumanjak, kravlje mlijeko, pekarski kvasac, pšenično brašno, raženo brašno, riža, soja, kikiriki, lješnjak, badem, zelena jabuka, kivi, marelica, rajčica, mrkva, krumpir, celer, bakalar, rakovi.
Kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis).
Ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima).
Kod pojave kroničnih probavnih problema, bolova u trbuhu, učestalih povraćanja i/ili proljeva.

Što obuhvaća pretraga?

ZZa određivanje specifičnog IgE uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi za 7 dana.

Kako se pripremiti?

Za određivanje specifičnog IgE nije potrebna posebna priprema.
Ne treba prekidati antihistaminsku terapiju.

Što je alfa-amilaza?

Amilaza je jedan od probavnih enzima koje sintetizira gušterača i izlučuje u probavni trakt. Žlijezde slinovnice u ustima također izlučuju amilazu.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače ili nakon operacije odstranjivanja žučnih kamenaca.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje amilaze uzima se krv iz vene. Za određivanje amilaze u mokraći uzima se slučajni uzorak urina. Rezultati određivanja amilaze u krvi i urinu gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ALP?

Alkalna fosfataza (ALP) je enzim prisutan u kostima, jetri, epitelu žučnih vodova, bubrezima i tankom crijevu. Povišene vrijednosti ALP u krvi najčešće su vezane uz bolesti jetre i kostiju. Djeca i adolescenti imaju očekivano više vrijednosti ALP u krvi jer njihove kosti još rastu u dužinu.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice. Ako osjećate učestale bolove u kostima ili imate česte prijelome kostiju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ALPa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu dobro je biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Što je ALT?

Alanin aminotransferaza (ALT) je enzim prisutan većinom u jetri i bubrezima, ali ga u manjoj količini ima i u srcu i mišićima. ALT smatramo „specifičnim" enzimom za jetru, jer ga u drugim organima ima relativno malo. Povišene vrijednosti ALT ukazuju na oštećenje jetre puno prije pojave simptoma bolesti, kao što je to slučaj kod žutice.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, svrbež, povraćanje, bolovi u trbuhu ili otečenost trbušne stijenke, tamna boja urina, svijetla boja stolice. ALT je potrebno određivati i ukoliko imate povećan rizik oboljenja jetre zbog alkoholizma, izloženosti virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili netko u obitelji boluje od jetrenih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ALTa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je AMH?

AMH je hormon koji stvaraju spolne žlijezde, jajnici i testisi. Koncentracije AMH u krvi značajno ovisi o spolu i dobi. U žena tijekom reproduktivne dobi, koncentracija AMH u krvi odgovara ovarijskoj rezervi tj. potencijalnom broju nezrelih jajnih stanica koje mogu biti pobuđene u menstruacijskom ciklusu i dati zrelu, za oplodnju spremnu jajnu stanicu. Kako taj broj starenjem opada, koncentracija AMH u krvi s godinama se proporcionalno smanjuje.
Suprotno tome, žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOSy) imaju povišenu koncentraciju AMH u krvi (neovisno o ovarijskoj rezervi).

Kada trebate pretragu?

Koncentraciju AMH određujemo kod procjene funkcije jajnika, problema plodnosti, utvrđivanja ulaska u menopauzu te kod žena s policističnim jajnicima.
U rijetkim slučajevima karcinoma jajnika koji stvara AMH, AMH se može određivati i kao tumorski biljeg (prije i za vrijeme terapije).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AMH uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ANA?

Antinuklearna antitijela (ANA) je grupa posebnih antitijela stvorenih vlastitim imunološkim sustavom osobe koji pogrešno cilja i napada vlastito tkivo. Ova autoantitijela mogu uzrokovati upalu tkiva i organa, bolove u zgobovima i mišićima, umor i groznicu, promjene na koži. Prisutnost ANA je glavni pokazatelj autoimunog procesa te upućuje na nekoliko autoimunih bolesti, ali se najčešće vidi u sistemskom lupusu.
Lažno pozitivne rezultate ANA testa možemo dobiti u starijih ljudi bez ikakve poznate autoimune bolesti, a mogu biti posljedica i uzimanja nekih lijekova.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika ako zbog kronične upalne bolesti pojedinih organa i tkiva, ustrajnih bolova u zglobovima i mišićima, simptoma umora i slabosti i specifičnih promjena na koži, postoji sumnja na autoimuni poremećaj ili ako
treba potvrditi sumnju liječnika na sistemski lupus (SLE).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ANA titra ili panela uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi za 2 tjedna.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je androstendion?

Androstendion je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama te muškim i ženskim spolnim žlijezdama (testisi i jajnici).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) i/ili kada imate promjene na koži koje se dovode u vezu s viškom androgena kod žena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje androstendiona u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju androstendiona unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje androstendiona.
Na koncentraciju androstendiona mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, neki lijekovi u terapiji karcinoma prostate, itd).

Što je Anti SARS-Cov-2 serološki test?

Novi koronavirus (SARS-Cov-2) uzrokuje bolest COVID-19. Za ulazak virusa u stanice domaćina odgovoran je S (engl. Spike) protein virusa. Nakon zaraze virusom, u krvi većine bolesnika stvaraju se antitijela što nazivamo serološkim odgovorom. Antitijela koja se u domaćinu stvaraju na S protein virusa smatramo neutralizacijskim antitijelima jer onemogućuju ulazak virusa u organizam i štite osobu od bolesti u slučaju ponovnog kontakta (zaraze) s novim koronavirusom.

Ova pretraga je certificirani serološki test druge generacije za novi koronavirus. Test s visokom pouzdanošću otkriva prisutnost ukupnih antitijela (imunoglobulina klase A, G, M) na S protein SARS-Cov-2 virusa KVANTITATIVNOM laboratorijskom analitičkom metodom ECLIA.

Kada trebate test?

Serološki testovi ne služe za dijagnostiku aktivne infekcije i bolesti COVID-19. Za to su namijenjeni isključivo dijagnostički molekularni (PCR) ili antigen testovi iz brisa nazofarinksa. Jednako tako, serološki testovi ne mogu dati odgovor na pitanje je li osoba zarazna za svoju okolinu (ukućane, radne kolege, i sl.). Za to, također, služe dijagnostički testovi iz brisa nazofarinksa.
Imunološki odgovor organizma na SARS-Cov-2 virus je specifičan po tome što se IgM i IgG antitijela pojavljuju gotovo istovremeno u krvi bolesnika 7-14 dana nakon zaraze virusom. Neke osobe razviju samo IgA antitijela. Stoga serološki testovi koji daju odvojene rezultate za IgM i IgG antitijela nemaju veću korisnost u odnosu na serološke testove koji mjere ukupan serološki odgovor (IgA+IgM+IgG).
Serološki test trebate po preporuci liječnika kao nadopunu dijagnostičkom testu za koronavirus. Ako ste preboljeli COVID-19, pozitivan rezultat ovog serološkog testa znači da ste stekli otpornost na virus (imunost) što može biti značajno npr. prilikom povratka na vaše radno mjesto. S obzirom da test mjeri titar (koncentraciju) antitijela na S protein novog koronavirusa, ovim testom možete pratiti dinamiku tj. promjenu količine neutralizacijskih antitijela kroz vrijeme. Za očekivati je, prema trenutno dostupnim iskustvima, da većina osoba razvije maksimalnu (vršnu) koncentraciju ovih antitijela nakon 4. tjedna od početka bolesti. Nakon toga, titar antitijela može stagnirati i s vremenom opadati. Serološki odgovor u smislu izmjerene koncentracije antitijela nakon preboljene zaraze koronavirusom se značajno razlikuje između pojedinih osoba. Vrlo često osobe koje su preboljele COVID-19 bez simptoma ili s blagim oblikom bolesti, imaju niži titar ovih antitijela u odnosu na osobe koje su preboljele srednje teški ili teški oblik bolesti, ali to nikako nije pravilo koje vrijedi za sve. Također, za pretpostaviti je da u osoba koje imaju nižu vršnu koncentraciju ovih antitijela, serološki odgovor (i obrana organizma) može trajati kraće nego u osoba koje su razvile visoke vrijednosti.

Serološkim testom možete provjeriti jeste li bili zaraženi novim koronavirusom bez pojave simptoma (poglavito ako ste živjeli u bliskom kontaktu, npr. zajedničkom kućanstvu ili na radnom mjestu, s dokazano pozitivnom osobom) i jeste li uopće bili u kontaktu s ovim virusom za vrijeme pandemije.

Neutralizacijska antitijela na S protein novog koronavirusa mogu razviti i osobe koje su cijepljene. Stoga ovaj test može služiti i za praćenje umjetno izazvanog serološkog odgovora nakon cijepljenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene. Rezultat testiranja je kvantitativan i predstavlja broj tj. titar antitijela u jedinicama mjere U/ml. Rezultat mjerenja <0,4 U/ml je ispod granice detekcije i smatra se nemjerljivo niskim (negativnim). Za interpretaciju rezultata mjerenja koristi se granična vrijednost 0,8 U/ml. Izmjereni titar antitijela koji je manji od 0,8 U/ml smatra se negativnim, a izmjereni titar antitijela koji je 0,8 U/ml ili veći smatra se pozitivnim.

Na lokaciji SBA Zagreb rezultati testiranja su gotovi isti dan. Na ostalim SBA lokacijama, rezultati su najčešće gotovi sljedeći radni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Ukoliko trenutno imate simptome COVID-19 bolesti (povišena tjelesna temperatura, groznica, kašalj, poteškoće s disanjem) trebate bris nazofarinksa i dijagnostički antigen ili PCR test)

Što je Anti Tg?

Ovaj test mjeri antitijela na tireoglobulin (Tg) iz štitnjače. Autoantitijela nastaju kad se poremeti imunološki sustav koji dijelove vlastitog tijela prepozna kao strano tijelo.
Prisutnost antitijela na štitnjaču može dovesti do kroničnih bolesti povezanih s hipotireozom ili hipertireozom. Hipotireoza uzrokuje simptome kao što su debljanje, umor, gušavost, suha koža, gubitak kose, netolerancija na hladnoću, zatvor. Hipertireoza može uzrokovati simptome kao što su znojenje, ubrzani rad srca, uznemirenost, drhtanje, umor, poteškoće sa spavanjem te nagli gubitak tjelesne težine.

Kada trebate pretragu?

Određivanje antitijela na štitnjaču prvenstveno služi u dijagnostici autoimune bolesti štitnjače, što znači da ovaj test trebate ako ne znate koji je uzrok Vaše gušavosti ili ako imate druge znakove koji ukazuju na disfunkciju Vaše štitnjače (promjene u tkivu štitnjače uočene ultrazvučnim pregledom i promjene u razini hormona štitnjače (T3, T4, FT3, FT4) i/ili TSH).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti TPO?

Ovaj test mjeri količinu specifičnih autoantitijela na tkivo štitnjače. Autoantitijela se stvaraju kad imunološki sustav pogrešno prepozna dijelove vlastite štitnjače kao strane. Autoantitijela mogu dovesti do kronične upale štitnjače (tireoiditis), oštećenja tkiva i ometanja funkcije štitnjače.
Pozitivna Anti-TPO mogu se ponekad naći i u zdravih osoba, osobito u starijoj populaciji, u nekim neimunološki uvjetovanim bolestima štitnjače ili u autoimunim bolestima drugih organa (npr. šećerna bolest tip I).

Kada trebate pretragu?

Ako hormoni štitnjače (T3, T4, FT3, FT4) i/ili TSH pokazuju odstupanja od normalnih vrijednosti, ako imate promjene u tkivu štitnjače uočene ultrazvučnim pregledom, ako imate poznati autoimuni poremećaj štitnjače, ako ste gušavi te ako ste trudnica s povećanim rizikom za poremećaj funkcije štitnjače.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja u Zagrebu su gotovi isti dan, u ostalim podružnicama sljedeći radni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što su anticitrulinska antitijela (anti-CCP)?

Anti-CCP su antitijela koje se javljaju u autoimunim bolestima, najčešće u reumatoidnom artritisu. To je jedna od najčešćih autoimunih upalnih bolesti koja zahvaća zglobove, te izaziva bol i jutarnju ukočenost.

Kada trebate pretragu?

Anti-CCP je noviji i točniji test za dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa. Ima bolju specifičnost i osjetljivost u usporedbi s dosadašnjim testom - reumatoidnim faktorom. Osim za potvrđivanje bolesti, mjerenjem anticitrulinskih antitijela može se pratiti i predviđati tijek reumatoidnog artritisa kao i odgovor na liječenje.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje Anti-CCP uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HAV IgM?

Ovaj test se koristi za rano otkrivanje hepatitisa A. Hepatitis A je upala jetre uzrokovana virusom (HAV), a karakterizirana povećanjem jetre. Prenosi se zaraženom hranom i vodom ili kontaktom sa zaraženima (bolest prljavih ruku).
U kontaktu s virusom hepatitisa A organizam proizvodi antitijela (anti-HAV) koja možemo odrediti u krvi. Anti HAV IgM antitijela pojavljuju se u krvi bolesnika 2-7 tjedana nakon zaraze i perzistiraju u cirkulaciji još 3 do 8 mjeseci.
Hepatitis A se ralikuje od hepatitisa B i C prema putevima zaraze, rizičnim skupinama i minimalnoj vjerojatnosti za razvoj kroničnih komplikacija. Smatra se značajno blažom bolesti i u čak 90% zaraženih osoba prolazi bez razvoja simptoma (groznica, umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, abdominalna bol, tamni urin, svijetla stolica, žutica).

Kada trebate pretragu?

Anti-HAV-IgM određujemo kada postoji klinička sumnja na akutni hepatitis kao serološki test pri dijagnosticiranju infekcije virusom hepatitisa A. Osobe koje su uspješno preboljele hepatitis A i koje su cijepljene imaju negativan rezultat u Anti-HAV IgM testu.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HBc?

Anti-HBc se koristi u dijagnostici akutnog i kroničnog hepatitisa B. Zajedno s HBsAg određujemo ga za dijagnosticiranje akutne infekcije. Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HBs?

Anti-HBs je antitijelo koje nastaje kao odgovor organizma na virus hepatitisa B. Određuje se u praćenju kroničnog hepatitisa B i njegovog liječenja te u praćenju odgovora na cijepljenje. Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako ste primili cjepivo protiv hepatitisa B i treba provjeriti titar zaštitnih protutijela, kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Također, ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je Anti-HCV?

Anti - HCV su anititijela u krvi koja nastaju kao odgovor na zarazu virusom hepatitisa C (HCV). Virus hepatitisa C uzrokuje infekciju jetre koju karakterizira upala i oštećenje jetre. Prenosi se krvlju i spolnim putem. Mogući putevi zaraze su kontakt sa zaraženom krvlju (transfuzija, zdravstveni radnici), pribor koji dijele intravenski ovisnici o narkoticima i spolni odnosi bez zaštite.
Posljedica infekcije virusom može biti i kronični hepatitis te ciroza jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kod sumnje da ste bili izloženi virusu hepatitisa C (npr. kod kontakta sa zaraženom krvlju), ako imate simptome bolesti jetre, ako ste pripadnik rizične skupine (intrvenski ovisnici, homoseksualci, ako često mijenjate seksualne partnere, bebe majki zaraženih s HCV), ako imate povišene rezultate drugih jetrenih testova, ako imate i druge simptome poput žutice, tamnog urina, mučnine, neočekivanog porasta ili gubitka težine.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je APTV ?

APTV je brzi test za otkrivanje poremećaja unutrašnjeg puta zgrušavanja. Testom je moguće otkriti hemofiliju, a koristi se i za praćenje heparinske terapije.
Rezultat se izdaje u sekundama i kao omjer (radi ujednačavanja rezultata iz različitih laboratorija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada je potrebno isključiti nasljedni (hemofilija) ili stečeni poremećaj u zgrušavanju krvi, ako se pripremate za operaciju, ako imate bolesnu jetru ili ste na terapiji nefrakcioniranim heparinom.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje APTV uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje APTV).

Što je AST?

Aspartat aminotransferaza (AST) je enzim prisutan u raznim tkivima, ali ga najviše ima u srcu i jetri. U manjoj mjeri prisutan je u bubregu i mišićima. Povišene vrijednosti AST ukazuju na oštećenje jetre ili mišića, a uspoređivanje s vrijednostima ALT i drugih jetrenih enzima omogućuje bolje razlikovanje mjesta i uzroka oštećenja. Mjerenje AST u krvi važno je u potvrđivanju i praćenju srčanih bolesti i bolesti mišićnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost i umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke ili bolesti srčanog i skeletnih mišića (bolovi u prsima ili bolovi i slabost tjelesnih mišića). AST je potrebno određivati i ako imate povećan rizik oboljenja jetre, ako ste bili zaraženi virusima hepatitisa, ako koristite lijekove koji oštećuju jetru ili ako netko u obitelji boluje od jetrenih, srčanih ili mišićnih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ASTa uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ASO?

Antistreptolizin (AST/ASO) je antitijelo protiv određenog toksina stvorenog od strane bakterije iz roda Streptococcus grupe A.
Pozitivan titar ovog antitijela u krvi bolesnika predstavlja dokaz da je osoba zaražena bakterijom. Ukoliko se ne izliječi početna infekcija (uključujući i upalu grla), može doći do komplikacija kao što su reumatska groznica i glomerulonefritis.

Kada trebate pretragu?

AST/ASO se određuje ako liječnik posumnja na komplikacije preboljele streptokokne infekcije ili na infekciju koja je u tijeku tj. ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju, bolove u prsima, umor, bolove i oticanje zglobova, kožni osip, otežano mokrenje, itd.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje AST/ASO uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je ASTA?

Nakon kontakta s bakterijom Stafilococcus Aureus, organizam stvara specifična obrambena antitijela, Antistafilolizinski titar - ASTA.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada postoji sumnja na stafilokoknu infekciju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ASTA u krvi uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je beta-hCG?

Korionski gonadotropin stvaraju u vrlo malim količinama (od 2 do 4 IU/L) stanice hipofize u oba spola, a u značajno većim količinama stanice posteljice u trudnoći. Korionski gonadotropin stvaraju neuobičajeno i neki tumori, npr. tumori testisa (neseminomi) i tumori posteljice (gestacijske bolesti trofoblasta).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada Vaš liječnik posumnja na mogućnost pojave karcinoma testisa, posteljice, ovarija, mokraćnog mjehura, pankreasa, želuca, pluća ili jetre, u intervalima za vrijeme i nakon terapije jednog od spomenutih karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je beta-hCG?

Korionski gonadotropin stvaraju u vrlo malim količinama stanice hipofize (u oba spola od 2 do 4 IU/L), a značajno posteljica u trudnoći. Već oko 15. dana nakon oplodnje hCG dospijeva u krvotok i urin trudnice gdje ga možemo mjeriti. Stoga je on idealan najraniji pokazatelj trudnoće. Nakon dokazivanja trudnoće, određivanjem hCG-a u krvi trudnice svaka 2 dana može se pratiti tijek i ishod trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Kod dokazivanja trudnoće, hCG treba određivati nakon što je izostalo očekivano menstrualno krvarenje. Ako se greškom hCG određuje prerano (npr. odmah nakon spolnog odnosa ili ovulacije), može doći do pojave lažno negativnih rezultata. U tom slučaju mjerenje hCG-a treba ponoviti za 7 do 14 dana.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Ako se hCG određuje u mokraći, najbolje je donijeti uzorak prve jutarnje mokraće. Analiza se može raditi i u slučajnom uzorku mokraće prikupljenom tijekom dana, ali je prije toga potrebno smanjiti unos vode (prekomjerno razrijeđen urin može dati lažno negativan rezultat).
Određivanje hCG-a u krvi je pouzdanije od određivanja u mokraći.

Rezultati su u Zagrebu gotovi isti dan, a u ostalim poliklinikama sljedeći radni dan.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema osim što je dobro znati datum zadnje menstruacije (prvi dan posljednjeg mjesečnog krvarenja).

Što je konjugirani bilirubin?

Konjugirani ili direktni bilirubin se stvara u jetri, a izlučuje se putem žuči. Određuje se kod jetrenih i žučnih oboljenja.

Kada trebate pretragu?

Liječnik će preporučiti određivanje konjugiranog bilirubina ako imate povišene vrijednosti ukupnog bilirubina, kod sumnje na zastoj žuči ili oštećenje jetre izazvano lijekovima te za razlikovanje patološke hiperbilirubinemije od funkcionalne (Gilbertov sindrom).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje konjugiranog bilirubina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za određivanje konjugiranog bilirubina nije potrebna posebna priprema.

Što je bilirubin?

Bilirubin je žučni pigment, a nastaje razgradnjom eritrocita (hemoglobina).

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome oštećenja ili bolesti jetre, hemolitičku anemiju, žučne kamence, virusni hepatitis, cirozu jetre, infektivnu mononukleozu, žuticu (žuta boja kože, sluznice, bjeloočnice).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje bilirubina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 125?

CA 125 je je tumorski biljeg za pomoć u dijagnosticiranju i praćenju bolesnica s karcinomom jajnika. Kao i većinu ostalih tumorskih biljega niti CA 125 nije opravdano koristiti za probiranje karcinoma jajnika u svih žena jer nije specifičan. Naime, koncentracija CA 125 u krvi može biti povišena i u drugim stanjima kao što je normalna menstruacija, trudnoća, endometrioza i upala.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika prije početka terapije karcinoma jajnika te za vrijeme i nakon liječenja, zatim kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika. Prema preporuci ginekologa, CA 125 se određuje za dijagnozu i praćenje liječenja endometrioze.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 125 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Krv ne treba uzimati za vrijeme redovitog mjesečnog krvarenja jer to može biti uzrok povišenih vrijednosti CA 125.

Što je CA 15-3?

CA 15-3 je protein koji se stvara u stanicama sekrecijskog epitela dojke. Kao i većina tumorskih biljega nije organ specifičan i kao takav ne može se koristiti za probir karcinoma dojke u svih žena.
Povišene vrijednosti CA 15-3 se također mogu naći i kod drugih malignih bolesti kao što su karcinom pluća, gušterače, jajnika, jetre i debelog crijeva. S druge strane, 25 do 30% žena koje boluju od karcinoma dojke nemaju povišeni CA 15-3 u krvi.

Kada trebate pretragu?

CA 15-3 se određuje prije početka i tijekom liječenja invazivnog karcinoma dojke. CA 15-3 daje podatke o stadiju bolesti i o uspjehu liječenja karcinoma dojke, odnosno o pojavi metastaza ili recidiva kod već ustanovljene bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 15-3 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 19-9?

CA 19-9 je protein koji se nalazi na površini tumorskih stanica. CA 19-9 nije uzrok karcinoma, ali ga izlučuju stanice nakon maligne preobrazbe. Povećane vrijednosti CA 19-9 u krvi nalaze se u bolesnika s karcinomom gušterače ali i u drugim gastrointestinalnim karcinomima. Oko 30% bolesnika s karcinomom gušterače nema povišen CA 19-9 u krvi. Suprotno tome, CA 19-9 može biti umjereno povišen u krvi osoba s upalom gušterače (pankreatitis), benignim bolestima jetre i u potpuno zdravih osoba.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom gušterače ili za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma gušterače.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA 19-9 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CA 72-4?

CA 72-4 je glikoprotein važan u dijagnostici karcinoma želuca i kolona, ali ne i kod benignih oboljenja istih organa. Koristi se i kao sekundarni biljeg za mukozni tumor jajnika. Nakon uklanjanja tumora, vrijednosti CA 72-4 počinju opadati. CA 72-4 može biti povišen i kod nekih nemalignih oboljenja bubrega, pluća i jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom želuca ili kolona te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CA-72-4 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CEA?

Karcinoembrionalni antigen (CEA) je složeni glikoprotein koji spada u grupu onkofetalnih antigena koji se normalno izlučuju u embrionalnom i fetalnom razvoju. Kod odraslih osoba se nalaze u vrlo niskim koncentracijama, ali ih tumori mogu izlučivati u većim količinama. CEA je jedan od prvih klinički korištenih tumorskih biljega. Visoka koncentracija CEA u krvi nije specifična ni za jednu malignu bolest, ali je potvrda prisutnosti tumora općenito, osobito kada se radi o metastatskoj bolesti.
Povišene vrijednosti CEA nalaze se povremeno u krvi osoba koje boluju od nemalignih bolesti, pooput ciroze, hepatitisa, pankreatitisa i kolecistitisa. Također, kod pušača se mogu očekivati nešto više vrijednosti.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika kada postoji sumnja na karcinom te za praćenje tijeka bolesti i liječenja karcinoma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CEA uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CRP?

C-reaktivni protein (CRP) je protein akutne faze koji nastaje u jetri kao odgovor organizma na infekciju ili upalu općenito. Osim za detekciju, CRP se određuje i za praćenje upalnog procesa i uspješnosti terapije. Služi i kao potvrda postojanja akutne organske bolesti, kao što su akutni infarkt miokarda, tromboza dubokih vena te infekcije ili kroničnih stanja, kao što su maligni tumor, reumatske bolesti te upala.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, kod sumnje na infekciju, ako bolujete od upalnih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, artritisa i sl. Poznavanje razina CRP ima važnost i u dijagnostici kardiovaskularnih bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CRP uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu ne morate biti natašte.

Što je CYFRA 21-1?

CYFRA 21-1 je tumorski biljeg koji se koristi za praćenje terapije nemikrocelularnog karcinoma pluća (NSCLC). Ovom pretragom se mjeri prisustvo citokeratina 19 u serumu.
Kod benignih bolesti CYFRA 21-1 je vrlo rijetko povišena.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika kod diferencijalne obrade infiltrata na plućima sa sumnjom na karcinom pluća i kasnije prilikom longitudinalnog praćenja liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CYFRA 21-1 uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je DHEA?

Dehidroepiandrosteron (DHEA) je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama i u muškaraca i u žena.

Kada trebate pretragu?

Višak androgena kod žena povezan je s poremećajima u menstruacijskom ciklusu i smanjenom plodnošću te s promjenama na koži kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje DHEAs uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju DHEA unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje DHEA.

Što je estradiol?

Estradiol (E2) je ženski spolni hormon koji stvaraju jajnici paralelno s rastom i dozrijevanjem jajne stanice u svakom mjesečnom ciklusu. Mjerenje estradiola u krvi služi za procjenu endokrine uloge jajnika, ali indirektno govori i o paralelnom dozrijevanju jajne stanice, odnosno vjerojatnosti oplodnje i zanošenja. Estradiol se stvara u velikim količinama tijekom trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), iznenadno i produženo vaginalno krvarenje, kada ste u postupku potpomognute reprodukcije (IVF) i treba pratiti učinak lijekova za stimulaciju jajnika i kada treba potvrditi je li nastupila menopauza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje estradiola uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju estradiola unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje estradiola.
Za praćenje stimulacije jajnika, E2 se određuje u I fazi ciklusa, prema preporuci ginekologa i paralelno s UZV mjerenjem.
Na koncentraciju E2 mogu utjecati lijekovi (klomifen, oralni kontraceptivi, kortikosteroidi).

Što je feritin?

Višak željeza u organizmu pohranjuje se u obliku feritina za buduće potrebe u stanicama jetre, slezene i koštane srži.

Kada trebate pretragu?

Ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a poglavito ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza. Ako imate simptome anemije kao što su kronični umor, vrtoglavica, slabost, glavobolja jer je nedostatak željeza u organizmu najčešći uzrok slabokrvnosti. Nakon akutnog ili dugotrajnog krvarenja (menstrualno krvarenje, hemeroidi, itd.), kod kroničnih gastrointestinalnih bolesti kod kojih dolazi do poremećeja u probavi i apsorpciji hrane ili do kroničnog krvarenja, kod povećanih potreba za željezom u trudnoći i dojenju.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje feritina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. U nekim bolestima, određivanje koncentracije feritina u krvi ne može se dovesti u direktnu vezu sa sadržajem rezervnog željeza. To su sve upalne bolesti u akutnoj fazi i bolesti jetre, slezene i koštane srži kod kojih dolazi do oštećenja stanica i prelaska feritina u krvotok.

Što je fibrinogen?

Fibrinogen je protein koji sudjeluje u zgrušavanju krvi. Pod djelovanjem drugih čimbenika zgrušavanja stvara ugrušak i tako sprječava gubitak krvi. Stvara se isključivo u jetri, a njegovo povećanje povezano je i s upalama, tumorima, traumama, opeklinama.
Povišene vrijednosti fibrinogena mogu se normalno naći u trudnoći.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako se pripremate za operaciju, ako uzimate ili planirate uzimati oralne kontraceptive, ako bolujete od reumatskih ili vaskularnih bolesti, ako imate akutnu ili kroničnu bolest jetre, ako ste naglo izgubili puno krvi (akutno krvarenje).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje fibrinogena uzima se krv iz vene. Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje fibrinogena).

Što je folna kiselina?

Folna kiselina ili vitamin B9 je sastojak koji organizam dobiva hranom ili ga stvaraju crijevni mikroorganizmi. Potreban je za sazrijevanje eritrocita. Povećane potrebe za folnom kiselinom imaju tudnice.

Kada trebate pretragu?

Kako bi se dijagnosticirao uzrok anemije ili neuropatije. Ovu pretragu trebate kada imate anemiju (smanjen broj eritrocita i/ili smanjena koncentracija hemoglobina u krvnoj slici) kojoj nije uzrok nedostatak željeza, kada uzimate terapiju zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline te kod dijagnostike neuropatije.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje folne kiseline u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja folne kiseline.
NAPOMENA za osobe na terapiji folatom: Prije kontrolnog određivanja folne kiseline treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što su fosfati?

Fosfor u organizam unosimo hranom, a njegova uloga vezana je uz proizvodnju energije, rad živčanog i mišićnog sustava te izgradnju kosti i zuba. Fosfor je mineral prisutan u organizmu u različitim spojevima, a ono što određujemo u krvi je fosfor prisutan u anorganskim fosfatima.

Kada trebate pretragu?

Fosfati se u krvi određuju u osoba sa simptomima nedostatka kalcija u organizmu (umor, mišićna slabost, grčevi, problemi s kostima), bolestima bubrega i gastrointestinalnog trakta, loše kontroliranim dijabetesom, problemima u radu štitnjače ili u osoba koje uzimaju preparate koji sadrže kalcij i/ili fosfate (npr. u terapiji osteoporoze). Fosfati se pojavljuju u mokraći kao soli kalcijeva fosfata u neutralnom i slabo kiselom urinu ili kao kristali tripel fosfat u alkalnom urinu. Fosfati se u mokraći određuju prema preporuci liječnika kada treba pratiti izlučivanje kalcija i fosfata iz organizma ili kada se pojave simptomi poremećaja u radu bubrega (bol, edemi, učestalo mokrenje).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje fosfata uzima se krv iz vene. Za određivanje fosfata u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je FSH?

FSH je hormon hipofize koji upravlja radom spolnih žlijezda, jajnika i testisa. FSH regulira obje važne uloge spolnih žlijezda, a to su endokrina (stvaranje ženskih i muških spolnih hormona) i gametogena (rast i dozrijevanje ženskih i muških spolnih stanica, jajne stanice i spermija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili smanjen broj i/ili pokretljivost spermija. FSH se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca.
Određivanje FSH može potvrditi je li nastupila menopauza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje FSH uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju FSH unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje FSH.
Na koncentraciju FSH mogu utjecati lijekovi (klomifen i oralni kontraceptivi).

Što je GGT?

Gama glutamiltransferaza (GGT) je enzim prisutan najvećim dijelom u jetri, ali ga ima i u gušterači, slezeni i bubrezima. Vrijednosti GGT su vrlo osjetljiv pokazatelj promjena u radu jetre, u prvom redu smetnji u protoku žuči uzrokovanih žučnim kamencima. Povišena razina GGT u krvi prisutna je kod oštećenja jetre uslijed uzimanja alkohola.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja ili na pregledu prije operacije u općoj anesteziji. Kada imate simptome bolesti jetre kao što su slabost, umor, gubitak apetita, mučnina, bolovi i/ili otečenost trbušne stijenke. Uvijek kada imate povišene vrijednosti ALP čak i ako nisu prisutni simptomi bolesti jetre. Ako se liječite od alkoholizma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje CK-MB uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte najmanje 8 sati, jer su vrijednosti nakon obroka niže.

Što je glukoza?

Glukoza je najznačajniji izvor energije u organizmu. Unosimo je hranom, a razina glukoze u krvi kod svakog pojedinca se mijenja ovisno o tjelesnoj aktivnosti i vremenu proteklom od konzumiranja jela.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako imate simptome hiperglikemije (pojačan osjećaj žeđi, učestalo mokrenje, nagli gubitak na tjelesnoj težini, poremećaj vida, učestale uroinfekcije) ili hipoglikemije (pojačano znojenje, glad, nervoza, konfuzija, poremećaj vida), ako bolujete od dijabetesa prilikom samopraćenja (dnevni profil glukoze), ili ako ste trudni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje glukoze u krvi uzima se krv iz vene. Za određivanje glukoze u mokraći uzima se prvi jutarnji ili slučajni uzorak urina. Mjerenje glukoze se vrši test trakom. Rezultati određivanja glukoze u krvi i urinu su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte.

Što je HBsAg?

HBsAg je protein prisutan na površini virusa koji uzrokuje hepatitis B. Javlja se kod akutne i kronične infekcije pa ga određujemo za probiranje i dokazivanje HBV infekcije. Najraniji je pokazatelj akutnog hepatitisa B, često se detektira i prije pojave prvih simptoma bolesti, a primarni je pokazatelj i kronične infekcije.
Hepatitis B je bolest karakterizirana upalom i povećanjem jetre koju uzrokuje virus hepatitisa B (HBV). HBV je najčešći uzročnik akutnog hepatitisa i najrašireniji uzročnik kroničnih virusnih infekcija jetre. Prenosi se zaraženom krvlju ili spolnim putem. Kronični hepatitis B ponekad može uzrokovati cirozu i karcinom jetre.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome hepatitisa ili ste bili izloženi riziku zarazom s HBV, ako imate kroničnu bolest jetre zbog nekog drugog uzroka, ako se liječite od hepatitisa B, ako ste intravenski ovisnik o opijatima ili prakticirate spolne odnose bez zaštite. Isto tako, ako imate simptome poput groznice, umora, gubitka apetita, mučnine, povraćanja, abdominalne boli, tamnog urina, blijede stolice, žutice, ako ste trudni, zaraženi HIV-om ili ste bili u bliskom kontaktu s oboljelima od hepatitisa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je HDL?

Kolesterol se nalazi u svim stanicama organizma i potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. U krvi se kolesterol prenosi u česticama lipoproteina. One mogu biti visoke (HDL) ili niske (LDL) gustoće. HDL se smatra „dobrim" lipoproteinom jer „čisti" krvne žile od kolesterola i prenosi ga u jetru gdje se kolesterol prerađuje bez štetnih posljedica.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HDL kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što su HE4 i ROMA?

HE4 (Human Epididymal Protein) je novi tumorski biljeg koji se zajedno s CA 125 može koristiti u dijagnosticiranju i praćenju bolesnica s karcinomom jajnika. Kao i CA 125, niti HE4 nije opravdano koristiti za probiranje karcinoma jajnika u svih žena. Pojedinačno gledano, HE4 je osjetljiviji i specifičniji tumorski biljeg za otkrivanje karcinoma jajnika od CA 125, poglavito u ranijim fazama razvoja tumora (stadij I) kada bolest nema izražene simptome. Ipak, najbolji uspjeh otkrivanja karcinoma jajnika postiže se istovremenim određivanjem oba ova tumorska biljega.
ROMA (Risk of Ovarian Malignancy Algorithm) je matematički izračun vjerojatnosti (rizika) za karcinom jajnika kod žena u kojih je istovremeno izmjerena koncentracija HE4 i CA 125 u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate prema preporuci liječnika prije početka terapije karcinoma jajnika te za vrijeme i nakon liječenja, zatim kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HE4 uzima se krv iz vene.
Za izračun ROMA određuju se u venskoj krvi prvo CA 125 i HE4. Potrebno je znati je li žena u premenopauzi ili postmenopauzi. Na nalazu se prikazuju sve 3 vrijednosti (ROMA, CA 125, HE4).
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Krv ne treba uzimati za vrijeme redovitog mjesečnog krvarenja jer to može biti uzrok povišenih vrijednosti CA 125. HE4 može biti lažno povišen kod žena sa značajno oštećenom funkcijom jetre i/ili bubrega. ROMA izračun nije pouzdan kod žena koje su trenutno na kemoterapiji kao i kod onih koje su mlađe od 18 godina.

Što je Helicobacter Pylori?

H. Pylori živi na stjenci želuca i dvanaesnika, uzročnik je akutnih i kroničnih upala želuca (gastritis). Ova pretraga određuje antigen bakterije Helicobacter pylori u stolici. Test služi za dijagnostiku aktualne infekcije bakterijom i kontrolu eradikacijske terapije.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome gastrointestinalne bolesti, kao što su bol, iznenadni gubitak tjelesne težine, česte mučnine i povraćanje, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti. Simptomi koji zaslužuju posebnu pažnju su oštra, iznenadna i perzistirajuća bol u želucu te povraćanje sadržaja s primjesama krvi.
Kako biste otkrili je li bakterija Helicobacter Pylori prisutna u gastrointestinalnom traktu.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba donijeti uzorak stolice.
Uzorak stolice treba testirati odmah te ga treba dostaviti u laboratorij unutar 1 sata. Ako to nije moguće, preporučuje se čuvati uzorak u hladnjaku (na temperaturi od 2 do 4°C) i unutar jednog dana dostaviti u laboratorij.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Testiranje treba odgoditi kod proljeva ii vodenaste stolice.
NAPOMENA ZA OSOBE NA ERADIKACIJSKOJ TERAPIJI HPYLORI - određivanje antigena HPylori u stolici treba provesti nakon što prođe najmanje 2 tjedna od zadnje doze lijeka.

Što je H.pylori?

H.pylori je bakterija koja obitava na stijenci želuca i dvanaesnika, a može biti uzrok akutne ili kronične upale želuca (gastritis, želučani ulkus ili čir). Osobe inficirane bakterijom H. Pylori stvaraju specifična antitijela koja možemo mjeriti u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako želite doznati jeste li bili u kontaktu s bakterijom Helicobacter Pylori. Nedostatak ovog testa je u tome što i osobe koje su prebolile infekciju s HPylori imaju i dalje pozitivna antitijela, kao „uspomenu" na prethodni kontakt, premda bolest više nije aktivna. Zato je u slučaju kada osjećate simptome gastrointestinalne bolesti (bol u trbuhu, gubitak tjelesne težine, učestale mučnine i povraćanje, itd.), pouzdanije napraviti ureja izdisajni test ili odrediti antigen bakterije Helicobacter Pylori u stolici.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje antitijela na H. Pylori treba izvaditi krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je hemoglobin A1c?

Hemoglobin A1c je hemoglobin na koji je vezana glukoza. Njegova koncentracija odražava prosječnu vrijednost glukoze u krvi tijekom zadnjih 8 do 12 tjedana. Zato se HbA1c određuje u praćenju učinkovitosti liječenja dijabetesa tj. regulacije koncentracije glukoze u krvi.

Kada trebate pretragu?

Ako bolujete od šećerne bolesti trebate određivati hemoglobin A1c svaka 3 do 6 mjeseci, ovisno o preporuci liječnika. Ponekad se HbA1c određuje i kod osoba kod kojih je nejasno boluju li od dijabetesa ili ne.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje HbA1c uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja HbA1c su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna priprema. NAPOMENA: Na HbA1c nema mnogo utjecaja hrana pojedena posljednjih nekoliko dana prije uzimanja uzorka krvi te se ni njegova vrijednost ne može smanjiti preskakanjem obroka prije same pretrage ili poboljšanjem nadzora nad glukozom u krvi dan prije uzimanja uzorka.

Što je homocistein?

Homocistein je aminokiselina koja potencijalno ima toksične učinke na endotel krvnih žila, učinke na proces zgrušavanja krvi i oksidaciju „lošeg“ kolesterola (LDL). Zbog toga se povišena koncentracija homocisteina u krvi (hiperhomocisteinemija) dovodi u vezu s rizikom za aterosklerozu kao i arterijsku i vensku trombozu. Mjerenje koncentracije homocisteina u krvi je jedan od parametara za procjenu rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti. Hiperhomocisteinemiju možemo očekivati kod ljudi koji boluju od nedostatka vitamina B12, B6 i B9 (folna kiselina) u organizmu, kao i kod naslijeđenoga poremećaja metabolizma tj. smanjene aktivnosti MTHFR enzima.

Kada trebate pretragu?

Kada trebate procjenu rizika od srčanog ili moždanog udara ili u praćenju liječenja i oporavka od kardiovaskularnih oboljenja. Kada liječnik posumnja na nedostatak vitamina B6, B12 ili folata u vašem organizmu.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje homocisteina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte.

Što je IgA?

Imunoglobulin A čini 15% imunoglobulina u serumu, a ima ga i u slini, suzama, respiratornim i probavnim izlučevinama te majčinom mlijeku.
Imunoglobulini imaju važnu ulogu u određivanju ili praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kada organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline i antitijela. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela te sprječava reinfekciju.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja na urođeni manjak IgA, ako bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kad Vaš liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja određenih stanja kao što su infekcija HIV-om (AIDS) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgE?

Imunoglobulin E (IgE) je protein koji se pojačano stvara u alergijskim reakcijama organizma (preosjetljivost na alergene iz hrane ili okoliša) i nakon infekcije parazitima. Po svojoj prirodi IgE je antitijelo i dio je imunološkog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kod pojave simptoma alergijskih reakcija kao što su promjene na koži (osip, ekcem,dermatitis).
Ako učestalo imate poteškoće slične prehladi (začepljen nos, kašalj, curenje iz nosa), a isključeni su mikrobiološki uzročnici (infekcija bakterijama ili virusima).
Kod pojave crvenila, pojačanog suzenja ili osjećaja svrbeža očiju.
Ako Vaš liječnik sumnja da bolujete od astme.
Kod učestalih bolova u trbuhu praćenih probavnim smetnjama za koje liječnik sumnja da su posljedica alergijske reakcije.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje imunoglobulina E uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgG?

Imunoglobulin G čini 70 do 80% ukupne količine imunoglobulina u krvi. Osnova su dugoročne zaštite od mikroorganizama. Počinju se proizvoditi za vrijeme infekcije, rastu nekoliko tjedana, a zatim počinju padati.
Imunoglobulini imaju važnu ulogu u praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kad organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela i sprječava reinfekciju.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kada liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja pojedinih stanja kao što su AIDS (HIV) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je IgM?

Imunoglobulini imaju važnu ulogu u praćenju imunološkog stanja pojedinca. To su proteini koje proizvode plazma stanice kao odgovor na bakterije, viruse i druge mikroorganizme. Kada organizam dođe u kontakt sa stranom supstancom (antigenom) imunološki sustav je prepoznaje kao tuđu i stimulira plazma stanice da proizvode imunoglobuline i antitijela. U ponovnom kontaktu s antigenima imunološki sustav prepoznaje strane stanice, proizvodi više antitijela i spriječava reinfekciju.
Imunoglobulini M se proizvode kao prvi odgovor na novu infekciju i pružaju kratkoročnu zaštitu. Rastu nekoliko tjedana, a koncentracija im počinje padati s porastom imunoglobulina G.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada liječnik posumnja da bolujete od infekcija koje se ponavljaju, kroničnih proljeva, kada liječnik sumnja na pad imuniteta, kod praćenja pojedinih stanja kao što su AIDS (HIV) i multipli mijelom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti ili naredni dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je inzulin?

Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača. Bez inzulina glukoza ne može iz krvi prijeći u tjelesne stanice, a bez glukoze, stanice „gladuju“ tj. nemaju dovoljno energije.
Dijabetes tip 1 (stari naziv: dijabetes ovisan o inzulinu) je bolest uzrokovana potpunim nedostatkom inzulina koja traje cijeli život.
Dijabetes tip 2 (stari naziv: o inzulinu neovisan dijabetes) je bolest uzrokovana djelomičnim nedostatkom lučenja inzulina i/ili smanjenom osjetljivošću (rezistencija) tkiva i stanica na djelovanje inzulina.
Inzulinska rezistencija je smanjena sposobnost reagiranja na učinke inzulina. Budući da sve stanice u organizmu moraju dobiti glukozu kako bi imale dovoljno energije, tijelo kompenzira inzulinsku rezistenciju stvarajući dodatne količine hormona inzulina.

Kada trebate pretragu?

Inzulin se određuje u slučajevima kada je poremećena koncentracija glukoze u krvi bilo da se radi o hipoglikemiji (snižena glukoza u krvi) ili hiperglikemiji (povišena glukoza u krvi), kao i u pacijenata koji boluju od dijabetesa tipa 2 i liječnik želi pratiti količinu inzulina koju još stvara gušterača.
Inzulinska rezistencija određuje se u diferencijalnoj dijagnostici dijabetesa tipa 2, ako je razina glukoze i inzulina u granicama referentnog intervala, a postoji sumnja na inzulinsku rezistenciju i kod poremećaja u menstruacijskom ciklusu i sumnje na PCO sindrom (policističan izgled jajnika na ultrazvučnom pregledu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje inzulina i inzulinske rezistencije uzima se krv iz vene.
Inzulinska rezistencija se računa u HOMA kalkulatoru iz podataka o koncentraciji glukoze i inzulina izmjerenih u istom uzorku dok je pacijent natašte.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu je iznimno važno biti natašte.

Što je kalcij?

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala u tijelu. Omogućuje normalnu mišićnu, živčanu i srčanu aktivnost, neophodan je u procesu zgrušavanja krvi i izgradnji kostiju (oko 99% kalcija je u kostima). Otprilike polovica kalcija u krvi je metabolički aktivna, a ostatak je vezan za proteine i metabolički neaktivan. Zbog toga određujemo ukupni kalcij u krvi ili samo njegov aktivni oblik - ionizirani kalcij. U većini slučajeva, ukupni kalcij je dobar pokazatelj i aktivnog oblika kalcija, jer je njihov odnos stabilan i predvidiv. U mokraću prelazi slobodan kalcij iz krvi. Prolazom kroz bubrege, kalcij može stvarati kristale, ali i bubrežne kamence.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako osjećate umor, slabost, mučninu, bol u trbušnoj šupljini, gubitak apetita, povraćate, često mokrite, imate opstipaciju, grčeve u mišićima i trnce u prstima, promjene u srčanom ritmu. Kalcij je potrebno određivati u krvi ukoliko imate problema sa štitnjačom, bolestima crijeva, bubrega i kosti, ako imate neurološke poremećaje te ukoliko bolujete od malignih bolesti. Kalcij je potrebno određivati u urinu po preporuci liječnika ukoliko imate problema u radu bubrega, ako imate smanjenu gustoću kostiju (osteoporoza) ili ako imate simptome pojave bubrežnih kamenaca (iznenadna i jaka bol u trbuhu, pojava eitrocita u urinu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kalcija uzima se krv iz vene. Za određivanje kalcija u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Prije određivanja kalcija u krvi dobro je biti natašte. Poželjno je 7-10 dana prije vađenja krvi prestati uzimati pripravke koji sadrže kalcij u obliku lijeka, suplementa ili dodatka prehrani. Ukupni kalcij u krvi ovisi i o koncentraciji proteina, poglavito albumina. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je kalij?

Kalij je elektrolit prisutan najvećim dijelom u stanicama i u manjoj količini u tjelesnim tekućinama tj. krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, regulira volumen tjelesnih tekućina te stimulira mišićnu kontrakciju. Zbog toga što je koncentracija kalija u krvi vrlo niska i najmanje promjene mogu izazvati poslijedice u smislu poremećaja disanja ili promjene u srčanom ritmu.

Kada trebate pretragu?

Kalij se najčešće određuje u krvi i to kod povraćanja, proljeva, pojačanog znojenja, pothranjenosti, uzimanja diuretika, a naročito kod osoba koje imaju povišen krvni tlak i/ili promjene u srčanom ritmu (aritmija) ili radu srca. U mokraći se kalij ponekad određuje po preporuci liječnika kod bubrežnih bolesnika.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kalija uzima se krv iz vene. Za određivanje kalija u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je kalprotektin u stolici?

Kalprotektin je upalni protein. Ako se određuje u uzorku stolice, ukazuje na upalne bolesti crijeva i može biti probirni test prije endoskopskih zahvata (kolonoskopije).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome bolesti crijeva (kao što su učestala bol ili grčevi u trbuhu, krvave ili proljevaste stolice, iznenadni gubitak tjelesne težine, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti) ili kada vaš liječnik posumnja da bolujete od upalnih crijevnih stanja poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Određivanje fekalnog kalprotektina omogućuje razlikovanje relativno učestalog poremećaja iritabilnog crijeva od prethodno navedenih rijetkih oboljenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba donijeti uzorak stolice. Skupite uzorak stolice u čistu i suhu posudicu (preuzetu u laboratoriju ili kupljenu u ljekarni). Uzorak stolice treba uzeti izbjegavajući kontakt s vodovodnom vodom.

Rezultat testiranja je kvantitativan i predstavlja broj tj. količinu kalprotektina u jedinicama mjere: µg kalprotektina / g stolice. Rezultati mjerenja < 50 µg/g su negativni. Kalprotektin > 120 µg/g smatra se pozitivnim. Za interpretaciju rezultata kalprotektina od 50 do 120 µg/g (granično pozitivni) potrebno je ponoviti određivanje kalprotektina u drugom uzorku stolice za 4-6 tjedana.

Rezultati su najčešće gotovi isti dan ili najkasnije naredni radni dan (od ponedjeljka do petka). 

Kako se pripremiti?

Pretraga se ne preporučuje za vrijeme uzimanja nesteroidnih protuupalnih

lijekova (Aspirin, Andol, Ibuprofen itd.)

Što je klirens kreatinina?

Kreatinin klirens (KEK) je test za funkcionalnu sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma putem mokraće). Pod pojmom klirensa podrazumijeva se volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti" od neke tvari u jedinici vremena. Za izračun KEK-a određuje se kreatinin u krvi i kreatinin u 24-satnom urinu, mjeri se volumen skupljenog urina i izračunava se površina tijela (prema visini i težini pacijenta).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate po preporuci liječnika za provjeru funkcije bubrega, naročito ako imate dijabetes, visoki krvni tlak ili prethodno dijagnosticiranu bubrežnu bolest.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje klirens kreatinina iz krvi uzima se krv iz vene. Treba donijeti i mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za određivanje kreatinina u krvi ne trebate biti natašte. Dozvoljen je lagani (dijetalni) jutarnji obrok. Upute za pravilno skupljanje mokraće tijekom 24 sata pogledajte ovdje. LINK ZA UPUTU.

Što su kloridi?

Kloridni anion (klorid) je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Većinu vremena, koncentracije natrija i klorida u međusobnoj su ravnoteži. Kloride u organizam unosimo hranom (sol). Gotovo potpuno se apsorbiraju u probavnom traktu, a suvišak se izlučuje urinom.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate dugotrajan proljev ili povraćate, osjećate slabost i umor, akoi imate poteškoće s disanjem, uzimate lijekove koji mogu dovesti do neravnoteže elektrolita u organizmu, ako se liječite zbog povišenog krvnog tlaka, bolesti srca ili bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje klorida uzima se krv iz vene. Za određivanje klorida u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je kolesterol?

Kolesterol je lipid koji se nalazi u svim stanica u organizmu, potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. Kolesterol većim dijelom unosimo hranom, a manjim dijelom stvaramo u organizmu. Višak kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila, povećavajući rizik za brojne zdravstvene probleme uključujući srčani i moždani udar.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što je kombinirani COVID-19 + GRIPA brzi antigenski test?

Ova pretraga je brzi dijagnostički test za dokazivanje antigena SARS-CoV-2 i virusa gripe tipova A i B u brisu ždrijela. Antigenski testovi omogućuju brzu i pristupačnu dijagnostiku a ovaj kombinirani test omogućuje iz jednog brisa ždrijela dokazivanje 3 virusa koji izazivaju slične simptome i šire se istovremeno u populaciji u nekim razdobljima godine.

Kada trebate pretragu?

Brzi antigen test (BAT) služi za dijagnostiku aktivne virusne infekcije kod SIMPTOMATSKIH bolesnika. Kako su simptomi infekcije novim koronavirusom i gripe slični, ovaj kombinirani BAT omogućuje bolju točnost u postavljanju dijagnoze. Iako se radi iz jednog brisa ždrijela, test daje 3 odvojena rezultata (negativno/pozitivno) za SARS-CoV-2 virus te viruse gripe tipa A i tipa B.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se bris ždrijela (nazofarinksa). Obvezno je prethodno naručivanje. Rezultati testiranja su gotovi isti dan, najčešće unutar 30 minuta od uzimanja brisa.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je kompletan pregled mokraće?

Kompletan pregled mokraće obuhvaća makroskopsku, kemijsku i mikroskopsku analizu. Makroskopskom se utvrdi izgled i boja, a test trakom kemijska analiza. Pregled mokraće test trakom omogućuje na brz i jednostavan način dobivanje informacija o metabolizmu glukoze, funkciji bubrega, acidobaznoj ravnoteži u organizmu, eventualnom prisustvu bakterija i koncentraciji otopljenih tvari u urinu. Mikroskopskim pregledom sedimenta dobivenog taloženjem mokraće možemo otkriti pojavu krvnih stanica u urinu, eritrocita i leukocita. U sedimentu vidimo i bubrežne stanice te stanice s vanjske površine spolovila, bakterije, kristale, soli, sluz, itd. Nalaz nekih od navedenih elemenata sedimenta može ukazivati na bolest bubrega i/ili mokraćnog sustava.

Kada trebate pretragu?

Kompletan pregled mokraće trebate kada se pojave simptomi bolesti bubrega i mokraćnog sustava (jaka bol, učestalo i bolno mokrenje, pojava krvi u urinu, itd.), kada ste na redovitom jednogodišnjem sistematskom pregledu zdravlja, a ako ste trudnica, tijekom svakog ginekološkog pregleda u trudnoći.

Što obuhvaća pretraga?

Za kompletnu analizu mokraće treba dati prvi jutarnji urin i to srednji mlaz nakon prethodne toalete vanjskog spolovila. Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Upute za davanje uzorka mokraće

Što je kompletna krvna slika?

Kompletnom krvnom slikom određujemo ukupan broj krvnih stanica (eritrociti, leukociti i trombociti), količinu hemoglobina, hematokrita, kao i eritrocitnih parametara (MCV, MCH i MCHC).
Osnovna razlika kompletne krvne slike (KKS) u odnosu na krvnu sliku (KS) je što se unutar KKS leukociti dodatno diferenciraju na subpopulacije: granulocite (neutrofili, eozinofili i bazofili), limfocite i monocite. To pomaže u razlikovanju akutne i kronične upale te bakterijske i virusne infekcije.
Kompletna krvna slika je pretraga koja se odnosi SAMO na krvne stanice. Za mjerenje glukoze, kolesterola, enzima i sl., treba po preporuci liječnika tražiti zasebne pretrage, jer to ne obuhvaća kompletna krvna slika

Kada trebate pretragu?

Ove pretrage trebate kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako se osjećate loše, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu, ako ste u infektu, ako postoji sumnja na anemiju, infektivnu mononukleozu, leukemiju, ako imate obilne menstruacije, krvarenje iz probavnog trakta, ako ste trudni, ako uzimate često lijekove, ako ste na kemoterapiji ili imate poremećaje zgrušavanja krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kompletne krvne slike uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je kortizol?

Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde. Pomaže u reakciji organizma na stres (fizički i psihički), kontrolira krvni tlak i metabolizam glukoze te djeluje protuupalno. Koncentracija kortizola u krvi se tijekom dana normalno mijenja. Vrijednosti ujutro su više od vrijednosti u popodnevnim i večernjim satima. U krvi je kortizol vezan za proteine, a u urin prelazi samo slobodni kortizol.

Kada trebate pretragu?

Liječnik će zatražiti određivanje kortizola ako imate skup specifičnih simptoma koji se nazivaju Cushingov sindrom, a posljedica su povišene koncentracije kortizola u krvi. Također, razlog mjerenja ovog hormona može biti i sumnja na smanjenu proizvodnju kortizola u nadbubrežnim žlijezdama (Addisonova bolest).
Kod bolesnika koji već imaju dokazan poremećaj u radu nadbubrežne žlijezde, kortizol se može određivati i prilikom praćenja učinka liječenja.
Osim bolesti nadbubrežne žlijezde, na koncentraciju kortizola mogu utjecati stres, trudnoća, bolesti štitnjače, lijekovi (kortikosteroidi, oralni kontraceptivi).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Ponekad je potrebno odrediti kortizol i u krvi i u urinu kako bi se ispravno postavila dijagnoza. Iako je teže pravilno sakupiti mokraću tijekom 24 sata u odnosu na vađenje krvi, slobodni kortizol u urinu je bolja pretraga za one kojima vađenje krvi izaziva stres i zbog toga lažno povišenu koncentraciju kortizola u krvi. Za određivanje slobodnog kortizola potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća).

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Koncentracija kortizola u krvi značajno se mijenja tijekom dana. Stoga je preporučeno vrijeme za uzimanje uzorka krvi ujutro do 10 sati.
Po preporuci liječnika može se određivati i ritam kortizola. U tom slučaju krv se prvi put vadi ujutro do 10 sati, a zatim još jednom popodne iza 16 sati.
Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU

Što je kreatinin?

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se uglavnom nalaze u mišićima pa je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi i vrlo malo se mijenja. Izlučuje se putem bubrega. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici bubrežnih oboljenja te u praćenju dijalize. Osim o bubrežnoj funkciji, koncentracija kreatinina u krvi ovisi o dobi pacijenta, tjelesnoj težini i spolu. Matematičkom modifikacijom svih ovih podataka moguće je izračunati (procijeniti) bubrežnu funkciju i izraziti je kao GFR (procjena glomerularne filtracije).

Kada trebate pretragu?

Kreatinin se određuje u krvi kada ste na redovitom godišnjem preventivnom i sistematskom pregledu zdravlja, ako imate akutnu ili kroničnu bolest bubrega, opstrukciju mokraćnog sustava, dijabetes te kod sumnje na atrofiju ili distrofiju mišića.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kreatinina uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je okultno krvatrenje (krv u stolici)?

Ovim testom nastojimo otkriti okultno (prikriveno, neprimjetno) krvarenje u gastrointestinalnom traktu koje ima za posljedicu pojavu oku nevidljivih tragova krvi (hemoglobina) u stolici.

Kada trebate pretragu?

Ova pretraga provodi se na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja u svrhu ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.

Što obuhvaća pretraga?

Postupak testiranja sastoji se od dvije faze koje provode pacijent i zdravstveni (laboratorijski) djelatnik. Prvu fazu postupka provodi pacijent kod kuće na način da pravilno prikupi uzorke stolice. Potrebno je uzeti po dva mala uzorka s različitih mjesta na površini tri uzastopne stolice u odgovarajuće posudice (npr. uzorke stolice I u posudicu I, uzorke stolice II u posudicu II, uzorke stolice III u posudicu III). Označite posudice imenom i prezimenom. Pohranite posudice s uzorcima stolice u hladnjaku (najduže 5 dana) i odmah nakon uzimanja treće stolice dostavite u laboratorij.
Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

7 dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.). Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i hematurije (pojava krvi - eritrocita u urinu).

Što je LDH?

Laktat dehidrogenaza (LDH) je enzim prisutan u svim tkivima i organima. U krvi je normalno prisutan u maloj količini. Stoga i najmanja oštećenja stanica i tkiva dovode do porasta vrijednosti LDH u krvi. Mjerenje LDH važno je u procjeni ishoda tumorskih, jetrenih i bubrežnih bolesti. Povišena vrijednost LDH ukazuje na moguće oštećenje mišića, a pomaže i u dijagnozi i praćenju oštećenja srčanog mišića kod infarkta miokarda.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja, ako osjećate slabost i umor, gubitak apetita, mučninu, bolove u mišićima i prsnom košu i prema preporuci liječnika ukoliko bolujete od neke akutne ili kronične bolesti.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LDH uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je LDL?

Kolesterol se nalazi u svim stanicama organizma i potreban je za sintezu nekih hormona i žučnih kiselina. U krvi se kolesterol prenosi u česticama lipoproteina. One mogu biti visoke (HDL) ili niske (LDL) gustoće. LDL se smatra „lošim" lipoproteinom jer donosi kolesterol do krvnih žila gdje se on ugrađuje u stijenku i pospješuje nastanak ateroskleroze.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji statinima za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LDL kolesterola uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što je LH?

LH je hormon hipofize koji upravlja radom spolnih žlijezda, jajnika i testisa. LH regulira obje važne uloge spolnih žlijezda, a to su endokrina (stvaranje ženskih i muških spolnih hormona) i gametogena (rast i dozrijevanje ženskih i muških spolnih stanica, jajne stanice i spermija).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili smanjen broj i/ili pokretljivost spermija. LH se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca.
U žena, nagli porast LH u krvi sredinom menstruacijskog ciklusa izaziva ovulaciju i omogućuje oplodnju jajne stanice, stoga određivanjem LH možete predvidjeti nastup ovulacije (plodni dani u menstruacijskom ciklusu).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje LH uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju LH unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje LH.
Za predviđanje ovulacije potrebno je određivati LH počevši od 10. pa sve do 14. dana ciklusa kako bi se pratio porast u izlučivanju hormona iz dana u dan.

Što je lipaza

Lipaza je jedan od probavnih enzima koji se sintetiziraju u gušterači te sudjeluje u razgradnji masti iz hrane. Smatra se da je lipaza enzim specifičan za gušteraču.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome bolesti gušterače kao što su bol u trbuhu, mučnina, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita ili kada ste u postupku liječenja bolesti gušterače.
U akutnom pankreatitisu aktivnost lipaze raste već 3-6 sati nakon pojave boli, te doseže vrijednosti i do 50 puta veće od gornje granice referentnog intervala dok su vrijednosti u kroničnom pankreatitisu blago povišene ili unutar referentnog intervala. Aktivnost lipaze se povećava u kroničnom pankreatitisu tijekom recidiva. Kod sumnje na akutni pankreatitis isto kao i u praćenju tijeka bolesti svakako je preporučeno učiniti ovu pretragu.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje lipaze uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja lipaze u krvi gotovi su isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Što je magnezij?

Magnezij je mineral važan za stvaranje energije, rad mišića i živčanog sustava te čvrstoću kostiju. U organizam ga unosimo hranom (zeleno povrće, cjelovite žitarice, lješnjaci, orasi). Nedostatak magnezija (hipomagnezemija) posljedica je pothranjenosti, smanjene apsorpcije zbog promjena u crijevima ili pojačanog izlučivanja urinom. Povišene vrijednosti magnezija (hipermagnezemija) mogu uzrokovati lijekovi koji sadrže magnezij ili smanjena funkcionalna sposobnost bubrega.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ako imate simptome snižene ili povećane koncentracije magnezija u krvi kao što su trzanje mišića, grčevi u mišićima, mučnina, proljev, gubitak apetita, utrnulost mišića, razdražljivost, zbunjenost i umor ili imate promjene u srčanom ritmu. Određivanje magnezija preporučuje se ukoliko bolujete od dijabetesa ili bubrežnih bolesti ili ako imate snižene vrijednosti kalcija i fosfata u krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje magnezija uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Poželjno je 7-10 dana prije vađenja krvi prestati uzimati pripravke koji sadrže magnezij u obliku lijeka, suplementa ili dodatka prehrani

Što je natrij?

Natrij je elektrolit prisutan najvećim dijelom u krvi. Neophodan je za normalno funkcioniranje organizma, naročito mišića i živaca. Natrij unosimo hranom (sol), potrebne količine ostaju u tijelu, a višak se izlučuje urinom. Održavanje ravnoteže natrija u organizmu omogućuju hormoni i osjećaj žeđi. Promjene količine natrija u krvi uzrokuju i promjene u količini vode u organizmu, što dovodi do dehidracije ili edema, naročito na nogama.

Kada trebate pretragu?

Simptomi snižene količine natrija u krvi (hiponatremija) su slabost, zbunjenost, ravnodušnost, pojačano znojenje, a povišene količine natrija u krvi (hipernatremija) su žeđ, smanjeno izlučivanje urina, grčevi u mišićima, nervoza. Ovu pretragu trebate i ako ste dijabetičar ili imate visok krvni tlak. Natrij u mokraći trebate odrediti prema preporuci liječnika ako imate poremećaj u radu bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje natrija uzima se krv iz vene. Za određivanje natrija u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Mnogi lijekovi (kortikosteroidi, laksativi, antitusici, oralni kontraceptivi, ACE inhibitori, diuretici, antibiotici, antidepresivi, itd.) utječu na koncentraciju natrija u krvi. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je OGTT?

Oralni test opterećenja glukozom (OGTT) je test kojim otkrivamo poremećaj u metabolizmu glukoze.

Kada trebate pretragu?

Ako ste trudnica preporučuje se raditi test oralne podnošljivosti glukoze barem jedamput, ponajbolje u II tromjesečju trudnoće i to u 3 točke (0, 60 i 120 minuta).

Što obuhvaća pretraga?

Prilikom izvođenja testa mjeri se glukoza u prvom uzorku krvi natašte, a nakon toga treba popiti 75grama glukoze otopljene u vodi. Trudnicama se uzimaju još 2 uzorka krvi, 60 i 120 minuta nakon opterećenja glukozom. Ostalima se uzima samo jedan uzorak i to u 120. minuti testa. Za vrijeme trajanja pretrage trebate mirovati, ne smijete jesti, niti piti i pušiti. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Upute za pravilnu pripremu pogledajte ovdje.

OGTT test - upute

Upute trudnicama za OGTT test

Što je probir na HIV ?

HIV je virus koji uzrokuje AIDS. Probirnim testom utvrđujemo jeste li zaraženi virusom humane imunodeficijencije (HIV). Ovim testom detektiramo simultano antitijela na HIV-1 i HIV-2 tipove virusa te p24 virusni antigen (kombinirani probirni test 4. generacije), čime je povećana uspješnost ranog otkrivanja zaraze HIV-om. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom (HIV imunoblot potvrdni test). Samo pozitivan rezultat potvrdnog testa znači zarazu HIV virusom. Pozitivan rezultat probirnog HIV testa znači da trebate napraviti potvrdni HIV test.

Kada trebate pretragu?

Ako mislite da ste bili u direktnom kontaktu s osobom koja je zaražena virusom HIV-a, ako bolujete od neke druge spolno prenosive bolesti (npr. sifilis, gonoreja), ako ste skloni rizičnom spolnom ponašanju, ako dijelite pribor s drugim intravenskim ovisnicima o narkoticima. Preventivno, probir na HIV se vrši na indikaciju liječnika prije i za vrijeme trudnoće.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje probirnog HIV testa uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nakon zaraze virusom potrebno je određeno vrijeme za razvoj antitijela na HIV kao i mogućnost uspješnog dokazivanja p24 virusnog antigena u krvi zaražene osobe. Za kombinirane HIV antitijelo + antigen probirne testove taj serološki prozor može biti od 2 do 6 tjedana. Stoga se, dogovorno, ne preporučuje raditi inicijalno testiranje HIV infekcije ranije od 4 tjedna nakon rizičnog događaja.

Što je probir sindroma Down?

Sindrom Down (prekobrojni 21. kromosom) javlja se s učestalošću od 1 na 700 živorođene djece. Neinvazivnim metodama kao što su ultrazvuk i određivanje biokemijskih pokazatelja u krvi majke, moguće je uspješno izdvojiti one trudnice koje trebaju dodatnu potvrdu radi li se doista o pojavi sindroma Down. Konačna dijagnoza postavlja se tek nakon analize fetalnih stanica dobivenih zahvatom amniocenteze.

Kada trebate pretragu?

Svaka trudnica bi trebala odlučiti u dogovoru sa svojim ginekologom o nekom obliku probira sindroma Down u trudnoći. Kombinirani ultrazvučni i biokemijski probir provodi se u I tromjesečju trudnoće (od 11. do navršenog 13. tjedna trudnoće) i uspješno otkriva 85 do 90% trudnoća s prekobrojnim 21. kromosomom uz pojavu 5% lažno-pozitivnih rezultata.

Što obuhvaća pretraga?

Ultrazvučni probir radi ginekolog i obuhvaća mjerenje nuhalnog zadebljanja (nuhalni nabor) i utvrđivanje gestacijske dobi mjerenjem udaljenosti tjemena i trtice fetusa (CRL). Biokemijski probir obuhvaća mjerenje koncentracije dva biljega (slobodni beta hCG i PAPP-A protein) u krvi trudnice. Uzima se krv iz vene. Konačni se ultrazvučni i biokemijski podaci objedinjuju u programu za izračun kombiniranog rizika.

Kako se pripremiti?

I ultrazvučni pregled i biokemijski probir (vađenje krvi) treba napraviti dok je trudnica u specifičnom razdoblju trudnoće, od 11+0 do 13+6 tjedana. Uobičajeno je da trudnica obavi prvo ultrazvučni pregled tijekom kojeg ginekolog ispuni obrazac. Unutar nekoliko dana od pregleda trudnica treba izvaditi krv. Razmak između ultrazvučnog pregleda i vađenja krvi ne smije biti prevelik kako biokemijski probir ne bi prešao granicu od 13+6 tjedana. Pogledajte obrazac za liječnika i informirani pristanak za trudnicu koji smo pripremili za kombinirani probir sindroma Down u I tromjesečju trudnoće  SBA_upute_Probir_Sindroma_Down .

Što je progesteron?

Progesteron je hormon koji stvaraju jajnici odnosno žuto tijelo koje nastaje u jajnicima nakon ovulacije jajne stanice u svakom mjesečnom ciklusu. Mjerenje progesterona u krvi služi za potvrdu da se ovulacija dogodila. Progesteron omogućuje pripremu tijela žene za trudnoću pa dovoljne količine ovog hormona u krvi znače i veću vjerojatnost oplodnje i zanošenja.
Progesteron se stvara u velikim količinama tijekom cijele trudnoće.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), iznenadno i produženo vaginalno krvarenje, kada treba utvrditi dolazi li do ovulacije (plodnosti) u mjesečnim ciklusima i u ranoj trudnoći po preporuci ginekologa.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje progesterona uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju progesterona unutar menstruacijskog ciklusa za potvrdu ovulacije, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 20. do 22. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 20. do 22. dan narednog ciklusa za određivanje progesterona.

Što je prolaktin?

Prolaktin je hormon hipofize koji se izvan trudnoće stvara u malim količinama u oba spola.
Tijekom trudnoće pojačano se luči i potiče stvaranje mlijeka u dojkama.
Benigni tumori hipofize (adenom, prolaktinom) mogu stvarati prolaktin u velikim količinama u oba spola.
Osim bolesti hipofize, na koncentraciju prolaktina može utjecati stres, trudnoća, bolesti štitnjače, lijekovi (antidepresivi, antipsihotici, neki antihipertenzivi, itd).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate simptome izrazito povišene koncentracije prolaktina u krvi (smetnje vida, glavobolja, galaktoreja (mliječni iscjedak iz dojke izvan trudnoće)), kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja, neplodnost), kada imate smanjen libido, koncentraciju testosterona u krvi ili broj i/ili pokretljivost spermija.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje prolaktina uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Koncentracija prolaktina u krvi značajno se mijenja tijekom dana.
Stoga je preporučeno vrijeme za uzimanje uzorka krvi ujutro između 8-10 sati, barem 2 sata nakon buđenja.
Potrebno je mirovati 15 minuta u sjedećem položaju prije vađenja krvi.
Ponekad se prolaktin određuje 30 ili 60 minuta nakon uvođenja intravenske kanile.
U žena treba izbjegavati određivanje prolaktina u sredini menstruacijskog ciklusa (oko ovulacije).

Što je protrombinsko vrijeme?

Protrombinsko vrijeme je brz i osjetljiv test koji se koristi u dijagnostici koagulacije, odnosno zgrušavanja krvi. Testom se mjeri vrijeme potrebno da dođe do zgrušavanja u uzorku krvi (plazmi). Rezultat se izražava u postotku, odnosno udjelu (>0,70), ili kao INR vrijednost (internacionalni normirajući omjer) radi ujednačavanja rezultata iz različitih laboratorija.
Nekim lijekovima nastoji se smanjiti brzina zgrušavanja, pa je rezultat testa tada manji (udjel), odnosno veći (INR). Preporuka za praćenje oralne antikoagulantne terapije je INR: 2,0-3,5.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako želite provjeriti je li sve u redu sa zgrušavanjem krvi u vašem organizmu, ako znate da imate neki nasljedni ili stečeni poremećaj zgrušavanja, ako želite uzimati ili već uzimate oralne kontraceptive, ako se pripremate za operaciju, imate bolesnu jetru, potkožna krvarenja (hematome), a naročito ako uzimate lijekove „protiv zgrušavanja krvi“ (npr. martefarin, varfarin).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje protrombinskog vremena uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte (jer uzimanje obroka neposredno prije vađenja krvi uzrokuje lipemiju koja može ometati mjerenje protrombinskog vremena).
NAPOMENA osobama koje su na oralnoj antikoagulantnoj terapiji: NE UZETI lijek neposredno prije vađenja krvi!

Što je PSA?

Prostata specifični antigen (PSA) je glikoprotein kojeg stvaraju stanice prostate, male žlijezde koja okružuje mokraćni kanal kod muškarca. PSA je tumorski marker za rak prostate i ne nalazimo ga ni u jednom drugom organu osim u prostati. Međutim, PSA nije tumor specifičan pa ga nalazimo u povišenim koncentracijama i kod benignih oboljenja prostate (npr. upala prostate).
Za postavljanje dijagnoze raka prostate, zlatni standard je biopsija prostate, a ne određivanje PSA. Međutim, vrijednost ukupnogi PSA i digitorektalni pregled zajedno su dobri pokazatelji potrebe za biopsijom prostate.
PSA egzistira u krvi u dvije forme: vezani i slobodni. Oko 20% ukupnog PSA u krvi je prisutno u slobodnoj formi (fPSA).
Određivanje fPSA i njegovog udjela u ukupnom PSA (fPSA/PSA) može dodatno poboljšati razlikovanje benignog uvećanja prostate od karcinoma prostate. Ova dijagnostička metoda se posebno preporučuje muškaracima kod kojih je izmjeren ukupni PSA u rasponu od 4-10 ug/L.

Kada trebate pretragu?

Određivanje PSA se preporučuje kao screening metoda jedanput godišnje kod muškaraca iznad 50 godina starosti.
PSA se određuje i u praćenju terapije karcinoma prostate kao i za detekciju recidiva.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnog i slobodnog PSA u krvi uzima se krv iz vene.

Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Izbjegavati ejakulaciju 24 sata prije uzimanja uzorka krvi, uzorkovanje je potrebno provesti prije digitorektalnog pregleda kao i prije biopsije prostate ili nekoliko tjedana nakon biopsije.
Klinički pregled prostate, rektalni pregled, cistoskopija, laserska terapija, biopsija prostate, kemoterapija, pa čak i dugotrajna vožnja bicikla podižu vrijednosti PSA.

Što je PTH?

Parathormon (PTH) proizvode i otpuštaju u krvotok paratireoidne žlijezde koje su smještene neposredno uz svaki režanj štitnjače. Izlučivanje PTH obrnuto je proporcionalno razini kalcija u krvi. Niska razina kalcija povećava rad paratireoidnih žlijezda i razinu PTH i obrnuto. Uloga PTH je da zajedno s vitaminom D i kalcitoninom mobilizira kalcij i fosfat iz koštanog tkiva, da povećava apsorpciju kalcija iz crijeva te izlučuje fosfate bubrezima.

Kada trebate pretragu?

Mjerenje koncentracije PTH ima klinički značaj u dijagnostici bolesti i poremećaja metabolizma kalcija, dijagnostici primarnog hiperparatireoidizma, lociranju PTH adenoma, praćenju uspješnosti operacije adenoma, dijagnostici paraneoplastičnog sindroma i dijagnostici hipoparatiroidizma.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje PTH u krvi uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je reumatoidni faktor?

Reumatoidni faktor je autoantitijelo koje nastaje u autoimunim bolestima. Nalazimo ga najčešće u krvi bolesnika s raumatoidnim artritisom.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kod sumnje na autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa i Sjogrenovog sindroma, kod kroničnog umora, bolova i otoka zglobova, slabosti mišića, osjećaja suhoće u ustima ili očima.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se krv iz vene.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je SARS-Cov-2 ANTIGEN test?

Novi koronavirus (SARS-Cov-2) izaziva bolest COVID-19 sa simptomima akutne infekcije dišnog sustava (nagli početak barem jednog od sljedećih znakova bolesti - kašalj, povišena tjelesna temperatura, nedostatak zraka) ili naglog gubitka mirisa, okusa ili promjene okusa. Neki bolesnici mogu imati blage i nespecifične simptome poput glavobolje, boli u zglobovima i/ili mišićima, osjećaja iznemoglosti, gastrointestinalne smetnje, s ili bez povišenja tjelesne temperature.

Ova pretraga je brzi dijagnostički test za novi koronavirus. Test otkriva prisutnost nukleokapsidnog antigena SARS-Cov-2 virusa u brisu ždrijela. Zlatnim standardom za dijagnostiku COVID-19 smatra se i dalje molekularni (PCR) dijagnostički test koji otkriva virusnu RNA. U uvjetima pojačanog širenja virusa u populaciji, kapacitet PCR testiranja može biti ograničen, a vrijeme završetka analize produženo. Antigen testovi omogućuju bržu i pristupačniju dijagnostiku.

U Specijalnoj bolnici AGRAM koristimo CLINITEST Rapid COVID-19 Antigen Test tvrtke Siemens s deklariranom relativnom osjetljivošću 96,72% i specifičnošću 99,22% u odnosu na PCR test.

Ovaj test se nalazi na listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice EU.

Kada trebate pretragu?

Brzi antigen testovi služe za dijagnostiku aktivne SARS-Cov-2 infekcije kod SIMPTOMATSKIH bolesnika. Oboljele osobe, s gore navedenim karakterističnim ili blažim simptomima kompatibilnim s COVID-19, treba testirati što ranije radi pravovremene dijagnoze i izolacije, te karantene njezinih bliskih kontakata. Ako je prošlo više od 5 dana od pojave simptoma, rezultat antigen testa može biti lažno-negativan u odnosu na rezultat PCR testa. Dakle, za osobe koje imaju neki od znakova COVID-19 bolesti,  preporučeno vrijeme testiranja antigena je rana simptomatska faza tj. prvih pet dana bolesti.

Pozitivan rezultat antigen testa kod osoba sa simptomima upućuje na možebitnu izloženost SARS-Cov-2 virusu. Preporučuje se obvezno javljanje liječniku i ostanak u izolaciji.

ASIMPTOMATSKI nosioci SARS-Cov-2 virusa su osobe koje nemaju gore navedene znakove bolesti i osjećaju se zdravo a nose virus u dišnom sustavu. Kod njih je nemoguće odrediti optimalan vremenski okvir za testiranje brzim antigen testovima jer izostaje pojava nekog od simptoma kao znak početka bolesti. Kod osoba koje nemaju niti jedan simptom COVID-19 bolesti, ali su bliski kontakti oboljele osobe, u obzir dolazi samo PCR testiranje prema preporuci liječnika.

 

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu uzima se bris ždrijela (nazofarinksa). Obvezno je prethodno naručivanje. Rezultati testiranja su gotovi unutar 1 sat. Na osobni zahtjev, osobama s negativnim nalazom testa izdajemo COVID-19 potvrdu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

COVID testiranje Upitnik i Privola

COVID testing Questionnaire and Consent

Što je sedimentacija eritrocita?

Sedimentacija eritrocita je proces nakupljanja eritrocita u veće ili manje nakupine koje se talože (sedimentiraju) na dno epruvete u trajanju od jednog sata.

Kada trebate pretragu?

Određujemo je kod sumnje na upalni proces u organizmu (akutni ili kronični), a koristi se i kao test u praćenju toka upalnog procesa. Sedimentacija eritrocita je ubrzana kod bakterijskih infekcija, reumatskih bolesti, neoplastičnih sindroma i degenerativnih bolesti.
Fiziološki povišena sedimentacija eritrocita nalazi se u trudnoći.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje sedimentacije eritrocita uzima se krv iz vene.
Nalaz je gotov isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema.

Što je SHBG?

SHBG je cirkulirajući plazma protein - globulin koji se stvara u jetri, specifično veže spolne hormone (testosteron, estradiol, itd.) i prenosi ih u krvi. Količina SHBG u cirkulaciji ovisi o dobi i spolu, o povećanom ili smanjenom stvaranju spolnih hormona i o nekim bolestima ili stanjima kao što su bolesti jetre, štitnjače, debljina.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate kada imate neki od poremećaja u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja), kada imate promjene na koži koje se dovode u svezu s viškom androgena kod žena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje SHBG uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Na koncentraciju SHBG u krvi mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, itd.).

Što je T3?

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni.
Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona - hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje. U slučaju manjka hormona štitnjače - hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaja probave.

Kada trebate pretragu?

Ako štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor.
Ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, javit će se simptomi hipertireoze, kao što su povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje T3 i FT3 uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.
Ako ste trudni uvijek treba određivati FT3, a ne T3.

Što je T4?

Štitnjača stvara i izlučuje u krv hormone tiroksin (T4), trijodtironin(T3) i kalcitonin. Oni se u organizmu nalaze vezani za proteine ili u slobodnoj formi (fT3 i fT4). Samo slobodni hormoni su aktivni.
Hormoni štitnjače djeluju na gotovo sva tkiva pa je normalna razina hormona štitnjače preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. U slučaju suviška hormona - hipertireoze, dolazi do ubrzanja metabolizma s brojnim smetnjama kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje. U slučaju manjka hormona štitnjače - hipotireoze, usporava se metabolizam, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaja probave.

Kada trebate pretragu?

Ako štitnjača ne proizvodi dovoljno tiroksina, osoba ima simptome hipotireoze kao što su debljanje, suha koža, nepodnošenje hladnoće, nepravilna menstruacija i umor.
Ako štitnjača proizvodi previše tiroksina, javit će se simptomi hipertireoze, kao što su povećani broj otkucaja srca, anksioznost, gubitak težine, poteškoće sa spavanjem, drhtanje ruku.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje T4 i FT4 uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ukoliko uzimate lijekove za liječenje bolesti štitnjače (npr. levotiroksin, Eutirox) potrebno je izvaditi krv prije uzimanja terapije (jer lijek može uzrokovati lažno povišene koncentracije hormona T4 i FT4). Nakon vađenja krvi trebate popiti svoj lijek.

Ako ste trudni uvijek treba određivati FT4, a ne T4.

Što je serološki test na sifilis?

Antitreponemski test služi dijagnosticiranju zaraze bakterijom Treponema Pallidum koja je uzročnik spolno prenosive bolesti - sifilisa (lues). Ovim testom detektiramo i IgM i IgG antitijela na bakteriju prisutna u krvi, čime je povećana uspješnost otkrivanja sifilisa. Antitreponemski test je superiorniji u detekciji sifilisa od VDRL testa. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom.

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome sifilisa (promjene na spolovilu, kožni osip, groznica, natečeni limfni čvorovi, grlobolja, slabost), ako imate neku drugu spolno prenosivu bolest kao što je gonoreja ili AIDS, ako ste skloni rizičnom spolnom ponašanju.

Zbog rizika prijenosa bakterije Treponema Pallidum od majke kroz posteljicu na fetus, sve trudnice trebaju preventivno napraviti ovaj test u ranoj trudnoći.

Antitreponemski test služi dijagnosticiranju zaraze bakterijom Treponema Pallidum koja je uzročnik spolno prenosive bolesti - sifilisa (lues). Ovim testom detektiramo i IgM i IgG antitijela na bakteriju prisutna u krvi, čime je povećana uspješnost otkrivanja sifilisa. Antitreponemski test je superiorniji u detekciji sifilisa od VDRL testa. Međutim, s obzirom da se radi o probirnom testu, svaki pozitivan rezultat je potrebno dokazati potvrdnim testom.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba izvaditi krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je testosteron?

Testosteron je muški spolni hormon (androgen) koji nastaje u testisima paralelno sa spermatogenezom (dozrijevanje spermija). Mjerenje testosterona u krvi služi za procjenu endokrine uloge testisa, ali nam indirektno govori i o plodnosti muškarca.
Testosteron je prisutan i u krvi žena, ali u značajno nižim vrijednostima nego u muškaraca. Višak testosterona kod žena povezan je s poremećajima u menstruacijskom ciklusu i smanjenom plodnošću.
U krvi je testosteron uglavnom vezan za proteine, a samo mala količina ovog hormona je u slobodnoj formi (slobodni testosteron).

Kada trebate pretragu?

Testosteron se često određuje u obradi neplodnosti i u žene i u muškarca. Indikacije za određivanje testosterona kod muškaraca su smanjen broj i/ili pokretljivost spermija u spermatogramu, seksualna disfunkcija (erektilna disfunkcija, poremećaj libida i ejakulacije) ili kod sumnje na tumor testisa.
Kod žena su to poremećaji u menstruacijskom ciklusu (policistični izgled jajnika, izostanak ovulacije, neredovita mjesečna krvarenja) ili promjene na koži koje se dovode u svezu s viškom androgena kao što su pojačana dlakavost i/ili pojava akni.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnog i slobodnog testosterona uzima se krv iz vene. Ukupni testosteron se mjeri direktno.
Slobodni testosteron se računa iz koncentracija ukupnog testosterona i proteinskog prenosioca (SHBG).

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Ako je prema preporuci liječnika potrebno izmjeriti koncentraciju testosterona unutar menstruacijskog ciklusa, optimalno vrijeme za vađenje krvi je od 3. do 6. dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstrualnog krvarenja).
Ako je menstrualno krvarenje izostalo više od mjesec dana (a isključena je trudnoća), nije potrebno čekati 3. do 6. dan narednog ciklusa za određivanje testosterona.
Na koncentraciju testosterona mogu utjecati lijekovi (oralni kontraceptivi, kortikosteroidi, androgeni, neki lijekovi u terapiji karcinoma prostate, itd.).

Što su trigliceridi?

Trigliceridi su masnoće koje organizam koristi kao izvor energije. Ukoliko se poremeti ravnoteža između unosa triglicerida hranom i njihove potrošnje, dolazi do prekomjernog nakupljanja masnoća u krvi i odlaganja u masno tkivo.

Kada trebate pretragu?

Kada ste na redovitom godišnjem sistematskom pregledu zdravlja. Ako bolujete od šećerne bolesti. Kada imate povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, povišen krvni tlak, kardiovaskularne bolesti u bliskih srodnika) te prema preporuci liječnika kada ste na dijeti ili terapiji za provjeru učinka liječenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje triglicerida uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte (preporučuje se 12 sati prije vađenja krvi).

Upute za određivanje masnoća

Što je TSH?

TSH je hormon koji se stvara u hipofizi, a regulira sekreciju hormona štitnjače. TSH stimulira štitnjaču koja proizvodi tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Kada se u krvi smanji koncentracija hormona štitnjače, povećava se oslobađanje TSH iz hipofize i obrnuto. Zbog toga je TSH osjetljiv biljeg za probir poremećaja funkcije štitnjače.

Kada trebate pretragu?

Ako imate simptome hipertireoze (ubrzani rad srca, gubitak težine, nervoza, drhtanje ruku, iritacije očiju i poteškoće sa spavanjem) ili hipotireoze (debljanje, suha koža, zatvor, nepodnošenje hladnoće, umor).
Ako imate dijagnosticiranu bolest štitnjače, za praćenje učinka liječenja.
Ako ste trudnica, preporuča se određivanje TSH odmah na početku trudnoće.
Ako ste žena starija od 50 godina, po preporuci Hrvatskog društva za štitnjaču.
Ako ste se rodili u RH, odmah po porodu određen Vam je TSH u sklopu nacionalnog novorođenačkog probira.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje TSH uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je tTg-IgA?

Ovim testom u krvi mjerimo IgA antitijela protiv tkivne transglutaminaze (tTg-IgA) kojima je moguće uspješno „tražiti" (probiranje) osobe koje boluju od celijakije. Unošenje glutena hranom (žitarice) kod genetski predodređenih osoba može izazvati poremećenu imunosnu reakciju (nepodnošljivost ili intolerancija glutena). Posljedice toga mogu biti oštećenje sluznica crijeva ali i mnogih drugih organa. Bolest se naziva celijakija ili glutenska enteropatija. U testu se određuju specifična antitijela klase IgA pa urođeni potpuni nedostatak ovog imunoglobulina uzrokuje lažno negativne rezultate testa tTg-IgA. S obzirom da je test kvalitativan nije pogodan za praćenje učinka terapije celijakije za koje je preporučeno kvantitativno određivanje titra (koncentracije) tTg-IgA.

Kada trebate pretragu?

Prema preporuci liječnika ukoliko imate učestalo bolove i osjećaj napuhanosti u trbuhu praćene proljevima, ako ste neuhranjeni ili konstantno gubite na tjelesnoj težini, ako imate promjene na koži nepoznatog uzroka, ako bolujete od slabokrvnosti (anemija) nepoznatog uzroka, ako netko od Vaših bliskih srodnika boluje od celijakije, ako bolujete od kroničnih ili autoimunih bolesti (šećerna bolest tip I, autoimune bolesti, kronični hepatitis, sindrom Down, mikroskopski kolitis, sindrom kroničnog umora, sindrom iritabilnog crijeva).

Što obuhvaća pretraga?

Za ovaj test uzima se krv iz prsta ili iz vene. Rezultati su gotovi za 60 minuta. Test je kvalitativan tj. daje rezultate negativan ili pozitivan.

Kako se pripremiti?

Test nije preporučen za djecu mlađu od 3 godine. Iznimno je važno da nekoliko tjedana prije testiranja konzumirate hranu koja sadrži gluten. Najčešći uzrok lažno negativnih (normalnih) rezultata je da osoba započne s glutenskom dijetom (izbaci iz prehrane hranu koja sadrži gluten) i onda dođe na testiranje.

Što su proteini?

Proteini su važne građevne jedinice našeg organizma, neophodne za rast i razvoj. Ukupni proteini u krvi daju uvid u nutritivni status organizma (stanje uhranjenosti) kao i u stanje jetre i bubrega.

Kada trebate pretragu?

Smanjene vrijednosti proteina u krvnom serumu nalazimo u bolestima jetre kada je smanjena njihova proizvodnja, kada je smanjena apsorpcija hranjivih tvari u probavnom sustavu ili kada je pojačan gubitak proteina u bolestima bubrega. Ukupne proteine možemo mjeriti i u dnevnoj mokraći. Porast koncentracije proteina u mokraći je jedan od prvih znakova oštećenja funkcije bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ukupnih proteina uzima se krv iz vene. Za određivanje proteina u mokraći potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja proteina u krvi i mokraći su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što su urati?

Urati ili mokraćna kiselina su konačni proizvod razgradnje egzogenih (hranom unesenih) i endogenih (u organizmu sintetiziranih) purina. Hranom se purini unose najvećim dijelom mesom, tako da na razinu urata u krvi utječe prehrana, ali i genetički faktori. Visoke vrijednosti urata u krvi i mokraći mogu uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca, ali i giht. Bolesnici na terapiji citostaticima ili tuberkulostaticima mogu imati povišene urate u krvi i mokraći.

Kada trebate pretragu?

Urate u krvi određujemo u sklopu sistematskog pregleda zdravlja ili kod sumnje na pojavu povišenih vrijednosti u krvi (hiperuricemija).

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje kreatinina uzima se krv iz vene. Za određivanje urata u urinu potrebno je donijeti mokraću prikupljanu tijekom čitavog dana i noći (dnevni urin ili 24-satna mokraća). Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Pogledajte upute za pravilno prikupljanje 24-satne mokraće. LINK ZA UPUTU.

Što je ureja?

Ureja nastaje u jetri kao konačni produkt metabolizma proteina u našem organizmu. Stoga koncentracija ureje ovisi o prehrani, pa osobe na prehrani bogatoj proteinima imaju veće vrijednosti. Više od 90% ureje izlučuje se iz tijela putem bubrega, pa određivanje ureje u krvi služi i kao pokazatelj bubrežne funkcije.

Kada trebate pretragu?

Ureju u krvi određujemo kod sumnje na bolesti jetre i bubrega.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje ureje u krvi uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja ureje u krvi su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Koncentracija ureje ovisi o prehrani i veća je kod osoba koje jedu hranu bogatu proteinima.

Što je ureja izdisajni test?

Ureja izdisajnim testom dokazujemo prisutstvo bakterije H.Pylori.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome gastrointestinalne bolesti, kao što su bol, iznenadni gubitak tjelesne težine, česte mučnine i povraćanje, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti. Simptomi koji zaslužuju posebnu pažnju su oštra, iznenadna i perzistirajuća bol u želucu te povraćanje sadržaja s primjesama krvi.

Što obuhvaća pretraga?

Za vrijeme izvođenja ureja izdisajnog testa pacijent popije otopinu koja sadrži 13C-ureju, koja je potpuno neškodljiva.
Prije uzimanja otopine ureje, treba popiti 2 dl 100%-tnog narančinog soka. U prisutnosti enzima bakterije Helicobacter Pylori (ureaza), 13C-ureja se metabolizira te se određuje sastav izdahnutog zraka prije i poslije konzumiranja otopine.

Kako se pripremiti?

Za pretragu je potrebno biti strogo natašte.
Zato se testiranje obavlja ujutro. Prije testa se ne smije ni pušiti, ni piti vodu, a preporučeno je da se to jutro ne peru zubi. Postupak testiranja traje oko 40 minuta.
Rezultati su gotovi nakon 6 do 8 radnih dana.

Za potrebe uzimanja i obrade 24 h urina potrebno je prethodno osigurati spremnik za prikupljanje urina. Spremnik možete dobiti u našem laboratoriju.

Cijena usluge odnosi se na jednokratnu uslugu vađenja krvi, neovisno o broju pojedinih laboratorijskih usluga.

Što je vitamin B12?

Vitamin B12 se nalazi u mesu, mlijeku i jajima, a u organizmu je značajan za sazrijevanje eritrocita.

Kada trebate pretragu?

Kako bi se dijagnosticirao uzrok anemije ili neuropatije. Ovu pretragu trebate kada imate anemiju (smanjen broj eritrocita i/ili smanjena koncentracija hemoglobina u krvnoj slici) kojoj nije uzrok nedostatak željeza, kada uzimate terapiju zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline te kod dijagnostike neuropatije.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje vitamina B12 u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte.
Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja vitamina B12.
NAPOMENA za osobe na terapiji vitaminom B: Prije kontrolnog određivanja vitamina B12 treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što je vitamin D?

Vitamin D u organizmu regulira apsorpciju kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sustav.

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate vrijednosti kalcija, fosfora, i/ili paratireoidnog hormona (PTH) izvan referentnog raspona, ako imate dokaze koštane bolesti ili slabosti kostiju, ako Vaš liječnik sumnja da možete imati nedostatak vitamina D, ako počinjete uzimati lijek za liječenje osteoporoze ili liječite manjak vitamina D. Isto tako, ukoliko ste osoba s visokim rizikom za nedostatak vitamina D (starija životna dob, loše prehrambene navike, kronične bolesti probavnih organa koje prati malapsorpcija, nedovoljna izloženost sunčevim zrakama tijekom godine, itd.), trebali biste se testirati.

Što obuhvaća pretraga?

Za testiranje količine vitamina D u organizmu uzima se krv iz vene.

Rezultati su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu potrebno je biti natašte. Ako uzimate sokove ili multivitaminske preparate, treba prestati s uzimanjem barem 7 dana prije određivanja vitamina D.
NAPOMENA za osobe na terapiji vitaminom D: Prije kontrolnog određivanja vitamina D treba proći barem 7 dana od završetka terapije.

Što je željezo?

Željezo je element neophodan za život svih živih bića. U organizam ga unosimo hranom, a odrastao čovjek ga sadržava svega 3,5 do 4,5grama. Stoga smanjen unos, povećane potrebe ili pojačan gubitak vrlo brzo dovode do deficita željeza. Glavnina željeza u organizmu nalazi se u eritrocitima, a ostatak je uskladišten u jetri, slezeni i koštanoj srži.

Kada trebate pretragu?

Određivanje statusa željeza u organizmu je opravdano ako u krvnoj slici imate snižen broj eritrocita i/ili sniženu koncentraciju hemoglobina, a poglavito ako uz to imate i smanjen volumen eritrocita (MCV). Ovakvi nalazi ukazuju na možebitnu mikrocitnu anemiju koja je često uzrokovana manjkom željeza. Simptomi anemije su kronični umor, vrtoglavica, slabost, glavobolja. Nedostatak željeza u organizmu je najčešći uzrok slabokrvnosti. Ako ste trudni te zbog povećanih potreba za željezom u trudnoći, trebate svakako provjeriti status željeza.

Što obuhvaća pretraga?

Za određivanje željeza, TIBC i UIBC uzima se krv iz vene. Rezultati određivanja su gotovi isti dan.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu morate biti natašte. Poželjno je 1 do 2 dana prije vađenja krvi prestati uzimati sokove obogaćene vitaminima. Ukoliko ste na terapiji preparatima željeza, odgodite vađenje krvi za tjedan dana nakon prestanka uzimanja željeza u obliku tableta, kapi ili sirupa, barem 3 dana nakon intravenoznog primanja i mjesec dana nakon intramuskularnog primanja željeza.

Što je pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Pregled kod kojeg se pomoću mikroskopa pregledava prednja površina oka, a kroz zjenicu i dio unutrašnjosti oka.

Kada trebate pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Kada su Vam oči podražene, crvene, suzne, žuljaju ili ima sekreta, nakon povrede oka, nakon operacije na oku, kada nosite kontaktne leće ili npr. kod osoba koje su profesionalno izložene ionizirajućem zračenju.

Što obuhvaća pregled prednjeg i srednjeg očnog segmenta?

Pregledom oka pod povećanjem prate se promjene kod alergije, upale (konjunktivitis), zamućenja u leći (katarakta, mrena), promjene kod povišenog tlaka u oku (glaukom), itd.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je bris oka na klamidiju?

Bris oka na klamidiju je postupak uzimanja uzorka s površine konjunktive oka.

Kada trebate bris oka na klamidiju?

Pretraga se radi u slučaju sumnje na konjunktivitis uzrokovan Chlamydiom kojeg karakterizira dugotrajnost crvenila oka
i tvrdokornost upale koja ne reagira na uobičajenu antibiotsku terapiju.

Što obuhvaća bris oka na klamidiju?

Pretraga obuhvaća energično brisanje konjunktivalnog prostora te slanje uzorka na mikrobiološku analizu.

Kako se pripremiti?

Prestati nositi kontaktne leće, ukoliko ih pacijent inače nosi te napomenuti liječniku uporabu lijekova koje pacijent koristi,
osobito ako se radi o azitromicinu (Sumamed), tetraciklinima i ostalim antibioticima.

Što je bris oka na gljivice?

Bris oka na gljivice je postupak uzimanja uzorka s površine konjunktive oka.

Kada trebate bris oka na gljivice?

Pretraga se koristi u manjem broju slučajeva u kojem postoji sumnja da je upala oka izazvana gljivicama.

Što obuhvaća bris oka na gljivice?

Pretraga obuhvaća brisanje konjunktivalnog prostora štapićem s pamučnom glavom te slanje uzorka na mikrobiološku analizu.

Kako se pripremiti?

Izvaditi kontaktne leće, ukoliko ih nosite. Osim toga nisu potrebne nikakve posebne pripreme za uzimanje brisa.

Što je bakteriološki bris ždrijela, nosa ili uha?

Obrisak je postupak uzimanja uzorka s površine sluznice ždrijela, nosa i/ili uha sterilnim vatiranim štapićima.

Kada trebate bris ždrijela, nosa ili uha bakteriološki?

Ukoliko liječenje upalnog procesa antibioticima nije dalo poboljšanja, uzima se bris sluznice kako bi se ciljano utvrdilo o kojoj se vrsti bakterije radi i na koji je antibiotik najosjetljivija. Pretraga se radi i u okviru preoperativne pripreme za neke kirurške/ortopedske zahvate. Također, kod sumnje na kliconoštvo, prisutnost opasnih bakterija bez znakova bolesti, koje može dovoditi do infekcija kod drugih ljudi.

Što obuhvaća bakteriološki bris ždrijela, nosa ili uha?

Pretraga obuhvaća bris sluznica i kože sterilnim vatiranim štapićima i obradu u mikrobiološkom laboratoriju.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.
Ako uzimate antibiotik, bris se uzima najranije tjedan dana nakon završetka terapije.
Ukoliko je prošlo manje od 5 dana od završetka prethodne antibiotske terapije nalaz bi mogao biti lažno negativan.

Što je razmaz periferne krvi?

U perifernoj krvi zdravih osoba nalaze se samo zrele stanice pojedinih krvnih loza: eritrociti, zreli granulociti (segmentirani te pokoji nesegmentirani neutrofilni, bazofilni i eozinofilni granulocit), zreli limfociti i zreli monociti, zrele krvne pločice - trombociti. Analizom razmaza periferne krvi iz prsta dobivaju se podaci o izgledu, veličini i broju krvnih stanica.

Kada trebate razmaz periferne krvi?

Citološku analizu razmaz periferne krvi trebate kada je preporuči liječnik u svrhu dijagnostike i praćenja infektivnih bolesti, dijagnostike hematoloških poremećaja te kod praćenja reakcije na citotoksičnu terapiju.

Što obuhvaća razmaz periferne krvi?

Pretraga obuhvaća uzimanje krvi iz prsta tankom iglom (0.5 mm) te mikroskopsku analizu uzoraka.
Citološki nalaz je gotov za 2 do 3 dana.

Kako se pripremiti?

Za ovu pretragu nije potrebna priprema.

Što je egzoftalmometrija?

Egzoftalmometrija je postupak mjerenja izbočenosti očnih jabučica pomoću egzoftalmometra po Hertellu.

Kada trebate egzoftalmometriju?

Egzoftalmometrija se radi u sklopu dijagnostičke obrade kod bolesti štitnjače kada mogu biti zahvaćene i oči tj. očni mišići, ovojnice i retrobulbarno masno tkivo što može dovesti do izbuljenih očiju, bolnosti pri pokretima očiju ili duple slike.

Što obuhvaća egzoftalmometrija?

Na sljepoočnice pacijenta nasloni se egzoftalmometar i provjeri izbočenost svakog pojedinog oka.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je epilacija trepavica?

Epilacija trepavica je postupak odstranjivanja suvišnih trepavica posebnom pincetom pod kontrolom biomikroskopa.

Kada trebate epilaciju trepavica?

Epilaciju trebate kod nepravilnog rasta trepavica koje mogu oštetiti prednju površinu oka.

Što obuhvaća epilacija trepavica?

Pod kontrolom biomikroskopa, posebnom pincetom se odstrane suvišne trepavice koje rastu u smjeru oka i grebu površinu oka te izazivaju osjećaj nelagode, odnosno osjećaj kao da je u oku strano tijelo.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled fundusa?

Pregled fundusa je pregled očne pozadine oftalmoskopom bez ili sa širenjem zjenica.

Kada trebate pregled fundusa?

Pregled fundusa trebate kada postoji sumnja na promjene u krvnim žilama uslijed dugotrajne arterijske hipertenzije, dijabetesa ili nekih drugih kroničnih bolesti koje ostavljaju posljedice na oku. Najčešće se izvodi na zahtjev liječnika interne medicine ili kada oftalmolog želi ustanoviti razlog slabljenja vida.

Što obuhvaća pregled fundusa?

Pregled očne pozadine oftalmoskopom bez ili sa širenjem zjenica.

Kako se pripremiti?

Za pretragu nije potrebna posebna priprema. Kod uske zjenice ili na indikaciju oftalmologa primjenjuju se kapi za širenje zjenica prije pregleda. Ne preporuča se vožnja automobila nakon pregleda.

Što je ispiranje suznih putova?

Ispiranje suznih putova je postupak proštrcavanja začepljenih ili suženih suznih kanala.

Kada trebate ispiranje suznih putova?

Za provjeru prohodnosti odvodnog kanala iz oka prema nosu, kod sumnje na začepljenosti (opstrukciju) ili suženje suznog kanala, kada se suze prelijevaju preko ruba donje vjeđe tj. kada oko nekontrolirano suzi.

Što obuhvaća ispiranje suznih putova?

Fiziološkom otopinom ili otopinom antibiotika s ili bez dodanog kortikosteroida proštrcavaju se suzni kanali koji mogu biti začepljeni ili suženi. Ako se tekućina gorkasto-slanog okusa ubrizgana na počeku suznog kanala pojavi u grlu, kanal je prohodan.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je kompjutorizirana refraktometrija?

Kompjutorizirana refraktometrija je mjerenje dioptrije pomoću računala, tzv. kompjuteriziranog refraktometra.

Kada trebate kompjutoriziranu refraktometriju?

Kada želite odrediti dioptriju za naočale ili kontaktne leće.

Što obuhvaća kompjutorizirana refraktometrija?

Kompjutorskim mjerenjem često se dobije veća vrijednost dioptrije od one koju je pacijent „sposoban“ nositi na naočalama te ga je važno uvijek dopuniti provjerom dioptrije „u živo“ tj. pomoću probnih stakala. Za pomagalo se odabire ona jačina uz koju se najbolje vidi.

Kako se pripremiti?

Ne nositi kontaktne leće: polutvrde najmanje 3 dana (odnosno onoliko dana koliko godina nosite RGP kontaktne leće), a mekane leće od večeri prije.

Što je bris uretre?

Bris je postupak uzimanja uzorka s površine sluznice mokraćne cijevi sterilnim vatiranim štapićima.

Kada trebate bris uretre?

Bris uretre trebate ukoliko su prisutni simptomi upale mokraćne cijevi ili ukoliko se želi provesti rutinsko testiranje mokraćne cijevi na spolno prenosive bolesti.

Što obuhvaća bris uretre?

Pretraga se izvodi kada pacijent leži na leđima te se u mokraćnu cijev uvodi sterilni vatirani štapić na dubinu od oko 3 centimetra i lagano se zarotira u trajanju od nekoliko sekundi. Može se učiniti testiranje uretre bakteriološki, na Chlamydiu trachomatis te na Ureaplasmu urealyticum i Mycoplasmu hominis.

Kako se pripremiti?

Prije uzimanja obrisaka mokaćne cijevi ne smije se mokriti 3 do 4 sata.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

-Obrazac 2-IN (opis poslova ispunjava poslodavac)

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim  kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija

- po potrebi testiranje sluha

- po potrebi elektrokardiografiju i spirometriju

- po potrebi psihologijsko testiranje

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je određivanje vidne oštrine?

Određivanje vidne oštrine je pretraga kod koje oftalmolog pomoću optotipa (slova, brojeva ili sličica) na zidu provjerava vidni potencijal pacijenta.

Kada trebate određivanje vidne oštrine?

Kada se želi ustanoviti koliko osoba dobro vidi. Pregled se radi na zahtjev pacijenta ili poslodavca, a radi procjene potrebe za nošenjem optičkog pomagala (naočale ili kontaktne leće).

Što obuhvaća određivanje vidne oštrine?

Pretraga obuhvaća provjeru vidnog potencijala pomoću optotipa (slova, brojeva ili sličica) na zidu.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je PHD?

PHD (patohistološka dijagnoza), patohistološka verifikacija je mikroskopska analiza bioptata ili kirurškog uzorka
tkiva u svrhu postavljanja dijagnoze. Analizu provodi specijalist patolog nakon obrade uzorka tkiva.

Kada trebate PHD?

Patohistološka verifikacija potrebna je nakon svake biopsije, bila ona ekscizijska ili incizijska (probatorna). Ekscizijskom biopsijom odstranjuje se čitava promjena odnosno tumor te je istovremeno dijagnostički i terapijski postupak. Kod incizijske
ili probatorne biopsije se za mikroskopski pregled uzima manji isječak promijenjenog tkiva ili tumora te nakon postavljene dijagnoze može uslijediti dodatno kirurško ili konzervativno liječenje.

Što obuhvaća PHD?

Patohistološka analiza započinje biopsijom ili operacijom nakon koje se uzorak tkiva stavlja u fiksativ (formalin) koji stabilizira tkivo i sprečava propadanje. Uzorci tkiva režu se na tanke slojeve koji se nakon fiksiranja na predmetno staklo standardno
boje kombinacijom hematoksilina i eozina, tzv. H&E bojenje koje omogućuje vizualizaciju tkiva pod mikroskopom. Standardno bojenje se po potrebi nadopunjuje histokemijskim ili imunohistokemijskim metodama.
Specijalist patolog analizira histološke preparate pod mikroskopom i postavlja dijagnozu u skladu s histološkim karakteristikama uzorka.
Budući da klinička slika i izgled patološki promijenjenog tkiva (upalne promjene, tumorske tvorbe i dr.) ne otkrivaju nužno pravu prirodu bolesti, svaki komadić ekscidiranog tkiva šalje se na patohistološku pretragu kojom se postavlja konačna dijagnoza.

Kako se pripremiti?

O eventualnoj pripremi obavijestit će Vas liječnik specijalist koji obavlja biopsiju ili operaciju.

Što je pregled oftalmologa?

Pregled oftalmologa je specijalistički pregled kojim se procjenjuje jesu li oči zdrave i je li vid uredan.

Kada trebate pregled oftalmologa?

Pregled oftalmologa trebate ako ne vidite dobro na daljinu ili blizinu, ako se oči zacrvene, peku, grebu, suze i sl. Također, kada bolujete od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, glavobolja ili neke druge opće bolesti koja može poremetiti funkciju vida.

Što obuhvaća pregled oftalmologa?

Pregled obuhvaća očitavanje jačine postojećih naočala, precizno mjerenje dioptrije kompjuterskim refraktometrom, usklađivanje dioptrije individualnim potrebama pacijenta i recept za naočale, pregled na biomikroskopu, mjerenje očnog tlaka, pregled očne pozadine bez širenja zjenica (fundus) te upute i preporuke za eventualno daljnje liječenje.

Kako se pripremiti?

Donijeti naočale koje trenutno koristite kao i nalaze prethodnih pregleda, otpusna pisma nakon bolničkog liječenja, operacija i sl.

Što je pregled urologa?

Pregled urologa je specijalistički pregled koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te pretraga poput urološkog ultrazvuka, uretrocistoskopije i mikciometrije postavlja dijagnozu uroloških bolesti i propisuje terapiju.

Kada trebate pregled urologa?

Najčešće bolesti i stanja radi kojih je potreban urološki pregled su dobroćudno povećanje prostate (benigna hiperplazija prostate), kamenci u mokraćnom sustavu (bubreg, mokraćovod i mokraćni mjehur), infekcije mokraćnog i muškog spolnog sustava (upale mokraćnog mjehura, bubrega, prostate, epididimisa i testisa), spolno prenosive bolesti, tumori mokraćnog i muškog spolnog sustava, inkontinencija mokraće, muški sterilitet (neplodnost), erektilna disfunkcija.
Svi muškarci nakon 45. godine života trebaju jednom godišnje obaviti urološki pregled i ako nemaju simptome (preventivni pregled prostate uz određivanje PSA).

Što obuhvaća pretraga?

Urološki pregled obuhvaća anamnezu i klinički pregled (pregled/palpaciju trbušne stijenke, vanjskih genitalija, a kod muškaraca često i rektalni pregled prostate).

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled za određivanje kontaktnih leća?

Pregled vida i određivanja dioptrije prethode eventualnoj preporuci za nošenje kontaktnih leća.

Kada trebate pregled za određivanje kontaktnih leća?

Kontaktne leće se nose zbog praktičnosti npr. u slobodno vrijeme, za bavljenje sportom i u ostalim slučajevima kada naočale nisu praktične, a često i zbog estetskih razloga. Nose se i kada se kroz njih postiže puno oštrija i prirodnija slika nego što bi se postiglo kroz naočale iste jačine. Kontaktne leće se nose i ako želite imati alternativno optičko pomagalo uz postojeće naočale.

Što obuhvaća pregled za određivanje kontaktnih leća?

Ukoliko se odlučite za kontaktne leće, nakon pregleda i određivanja dioptrije, u suradnji s našim liječnikom, isprobat ćete stavljanje probnih kontaktnih leća. Nakon toga se provjerava vid te ponašanje leća na oku. Ako je postignuta dobra vidna oštrina i leću dobro podnosite, propisuju se kontaktne leće.

Kako se pripremiti?

Ukoliko do sada niste nosili leće, trebate doći s naočalama i ranijim nalazima. Ukoliko već nosite leće koje više ne odgovaraju, morate pauzirati od nošenja leća najmanje 3 dana u slučaju polutvrdih (RGP) i najmanje od prethodne večeri u slučaju mekih leća.
Poželjno je donijeti originalno pakiranje prethodnih leća.

Što je psihološka procjena ?

Psihološka procjena je psihodijagnostički postupak kojim se utvrđuje psihofizičko stanje pojedinca. Provodi se primjenom psihologijskih testova koji su provjerena, objektivna i pouzdana metoda mjerenja, a koja predviđa najvjerojatnije ponašanje osobe u određenim situacijama.

Kada trebate psihološku procjenu ?

Na psihološku procjenu osobe često upućuju liječnici drugih specijalnosti, poput neurologa ili nadležne osobe kao što je poslodavac i dr., a u svrhu testiranja kognitivnih funkcija, motoričkih sposobnosti, ličnosti i sl. Razlog zbog kojih liječnici drugih specijalnosti upućuju na testiranje je najčešće zbog postojanja određenih zdravstvenih tegoba, a cilj je odrediti jesu li su one u nekoj mjeri uvjetovane psihološkim i/ili organskim uzrocima. Pojedinac može pristupiti psihološkoj procjeni i samoinicijativno ako smatra da postoje poteškoće na psihološkom planu funkcioniranja koje se mogu manifestirati kroz razne psihosomatske i ostale simptome.

Što obuhvaća psihološka procjena ?

Pretraga se provodi putem psihologijskih testova koji su provjerena, objektivna i pouzdana metoda mjerenja, a koja predviđa najvjerojatnije ponašanje osobe u određenim situacijama. Psihologijsko testiranje može obuhvaćati psihologijski intervju tijekom kojeg se, između ostalog, uzimaju anamnestički podaci, a po potrebi i heteroanamnestički (od strane članova obitelji, prijatelja i sl.), primjenu i interpretaciju testova inteligencije, testova specifičnih kognitivnih sposobnosti, inventara i upitnika ličnosti te neuropsihologijsku procjenu.
Psihološka procjena I provodi se individualno i može trajati do 180 min. za razliku od Psihološke procjene II koja je manje opsežna i može trajati do 60 min.

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno naručiti se dan do dva prije željenog termina. Na dogovoreni termin potrebno je doći na vrijeme, a u slučaju spriječenosti ili bolesti, potrebno je odjaviti dogovoreni termin (npr. ne preporučuje se pristupiti obradi psihologa ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, nakon neprospavane noći, nikako pod utjecajem sredstava ovisnosti i sl.).
Na pregled je potrebno ponijeti vidno i/ili slušno pomagalo ako ih pojedinac koristi, važeću zdravstvenu i/ili eventualnu psihološku dokumentaciju.

Što je psihološki pregled liječnika za specijalizaciju?

Psihološki pregled liječnika za specijalizaciju je psihodijagnostički postupak kojim se utvrđuje psihofizičko stanje pojedinca, a obično se radi o testiranju motoričkih sposobnosti, vrlo često za kirurške grane medicine. Provodi se primjenom psihologijskih testova koji su provjerena, objektivna i pouzdana metoda mjerenja, a koja predviđa najvjerojatnije ponašanje osobe u određenim situacijama.

Kada trebate psihološki pregled liječnika za specijalizaciju?

Pregledi liječnika za specijalizaciju provode se za potrebe upisa na kirurške grane medicine, no, po potrebi, i za sva ostala područja specijalizacije i fakultete.

Što obuhvaća psihološki pregled liječnika za specijalizaciju?

Testiranje obuhvaća ispitivanje manualne spretnosti te ispitivanje kognitivnih sposobnosti, ispitivanje osobina ličnosti i psihologijski intervju. Testiranje obično traje do 60 min. i provodi se individualno.

Kako se pripremiti?

Na pregled je potrebno naručiti se dan do dva prije željenog termina. Na dogovoreni termin potrebno je doći na vrijeme, a u slučaju spriječenosti ili bolesti potrebno je odjaviti dogovoreni termin (npr. ne preporučuje se pristupiti obradi psihologa ukoliko imate povišenu tjelesnu temperaturu, nakon neprospavane noći, nikako pod utjecajem sredstava ovisnosti, i sl.).
Na pregled je potrebno ponijeti vidno i/ili slušno pomagalo ako ih pojedinac koristi, važeću zdravstvenu i/ili eventualnu psihološku dokumentaciju.

Što je Schirmer test - test protoka suza?

Testom protoka suza mjerimo koliko će suze namočiti trakicu filter papira u 5 minuta.

Kada trebate test protoka suza?

Kada osjećate da su Vam oči suhe, kada bolujete od bolesti koja za posljedicu može imati presuhe oči te kada Vas oftalmolog, imunolog ili reumatolog pošalju na mjerenje vodene komponente suznog filma.

Što obuhvaća test protoka suza?

U donju konjuktivalnu vrećicu stavimo upijajući papir dimenzija 5x35 mm koji na sebi ima oznake. Jedan kraj papira se savije za 5 milimetara i taj se dio stavlja unutar donjeg kapka i tako izaziva suze unutar oka. Ukoliko se ne navlaži više od 5mm onda možemo reći da se radi o dosta „suhom oku", a ako je između 5mm do 15mm onda se radi o umjereno smanjenoj sekreciji oka, sve iznad toga je uredu. Vrijednosti u milimetrima su snižene (smanjena sekrecija vodene komponente suznog filma) u nekim bolestima, kao npr. Sjogrenov sindrom, reumatoidni artritis, imunološka oboljenja te se Schirmer test koristi kao nadopuna dijagnostici ovih bolesti.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je test raspoznavanja boja?

Ovim testom provjerava se raspoznavanje boja u zeleno-crvenom spektru i žuto-plavom spektru.

Kada trebate test raspoznavanja boja?

Testiranje raspoznavanja boja najčešće se provodi u sklopu pregleda u medicini rada (npr. kod pregleda vozača), ali i kao dio dijagnostike nekih genetskih bolesti. Test na boje se radi i kod procjene sposobnost obavljanja određenog zanimanja.

Ako tijekom života osjetite da boje raspoznajete drugačije nego prije moguće je da se radi o bolesti oka.

Što obuhvaća test raspoznavanja boja?

Test raspoznavanja boja se sastoji od 15 kartica (Ishiara), od kojih svaka sadrži određeni broj. Za uspješno rješavanje testa morate prepoznati točan broj na kartici.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je mjerenje očnog tlaka?

Mjerenje očnog tlaka ili tonometrija je metoda određivanja vrijednosti očnog tlaka čija je normala od 10 do 21 mmHg.

Zdravo je oko pod stalnim tlakom. Ako je regulacija tlaka poremećena, može doći do porasta očnog tlaka i razvoja glaukoma. Ukoliko je glaukom pravovremeno dijagnosticiran i ispravno liječen, vid se može očuvati još dugi niz godina.

Tlak se može mjeriti bez diranja, nekontaktnom metodom kod koje nije potrebna lokalna anestezija.

Ukoliko oftalmolog procijeni, očni se tlak može mjeriti i kontaktnom metodom - aplanacijski ili po Shiotzu. Tada je prethodno poželjno oko nakapati anestetskim kapima kako bi mjerenje bilo ugodnije.

Kada trebate mjerenje očnog tlaka?

Nakon navršene 40. godine života kao preventivni pregled. Kod osjećaja pritiska u očima, mutnog vida, rasapa poput duginih boja oko rasvjetnog tijela, npr. ulične svjetiljke.

Ukoliko je netko u obitelji liječio povišen očni tlak, ako dolazite iz geografskog područja gdje je povišen očni tlak učestao, ako bolujete od nekih drugih bolesti koje mogu povisiti očni tlak (dijabetes, bolesti štitnjače i dr.) ili ako uzimate kortizonsku terapiju.

Što obuhvaća mjerenje očnog tlaka?

Kod nekontaktne metode procjenjuje se vrijednost očnog tlaka bez dodira s rožnicom dok se kod aplanacijske metode nakon anesteziranja oka prislanja sonda na rožnicu.

Kako se pripremiti?

Ne smijete nositi kontaktne leće prije pretrage (polutvrde barem 3 dana prije, a mekane od večeri prije).

Što je transrektalni UZV prostate?

Transrektalni UZV je utrazvučni pregled prostate kod kojega se prstolika sonda uvodi u završni dio debelog crijeva - rektum, a izravni dodir sonde visoke rezolucije i prostate omogućuje analizu kontura prostate u sve tri dimenzije te dijagnosticiranje patoloških procesa.

Kada trebate transrektalni UZV prostate?

Transrektalni UZV prostate izvodi se kada je potrebna detaljnija analiza prostate, njezinog odnosa prema mokraćnom mjehuru i pregled seminalnih vezikula, koja utječe na planiranje daljnjeg dijagnostičkog postupka i liječenja.

Što obuhvaća transrektalni UZV prostate?

Kod ultrazvučnog transrektalnog pregleda prostate prstolika sonda se uvodi u završni dio debelog crijeva, odnosno rektum.

Kako se pripremiti?

Ujutro prije pregleda isprazniti završni dio debelog crijeva (ili spontana stolica ili Dulcolax čepić).

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- pomorsku knjižicu ukoliko ju posjedujete

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija

- testiranje sluha

- elektrokardiografiju i spirometriju

- po potrebi psihologijsko testiranje

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- pregled vidnih funkcija

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija

- elektrokardiografiju

- po potrebi testiranje sluha

- po potrebi spirometriju

- po potrebi psihologijsko testiranje

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija uz kompjuteriziranu perimetriju

- elektrokardiografiju i spirometriju

- testiranje sluha

- psihologijsko testiranje

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu
- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju
- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima
- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada
- pregled vidnih funkcija
- elektrokardiografiju
- po potrebi testiranje sluha
- po potrebi spirometriju
- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija

- testiranje sluha

- elektrokardiografiju i spirometriju

- psihologijsko testiranje

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je potrebno donijeti na zdravstveni pregled?

- osobnu iskaznicu ili putovnicu

- naočale ili leće ukoliko imate dioptriju

- potvrdu odabranog liječnika obiteljske medicine o dosadašnjim kroničnim bolestima

- specijalističke nalaze ukoliko se kontrolirate kod oftalmologa, internista, neurologa i dr.

Što zdravstveni pregled može sadržavati?

- klinički pregled liječnika specijalista medicine rada

- pregled vidnih funkcija

- elektrokardiografiju

- po potrebi testiranje sluha

- po potrebi spirometriju

- po potrebi psihologijsko testiranje

- laboratorijske pretrage

Kako se pripremiti?

Za laboratorijske pretrage na pregled je potrebno doći natašte ili ne jesti najmanje 4 sata prije pregleda.

Što je CD arterija i vena nogu?

Uz pomoć ultrazvuka i tzv. dopplerskog efekta prikazuje se anatomski izgled venskog i arterijskog sustava te brzina i smjer strujanja krvi kroz arterije i/ili vene.

Kada trebate CD arterija i vena nogu?

Pretragu trebate kod bolesti vena kao što su varikoziteti (proširene vene), sumnje na duboku vensku trombozu, kod
bolesti srca i krvnih žila, aterosklerotskih promjena krvnih žila te na indikaciju liječnika obiteljske medicine ili
specijalista.

Što obuhvaća CD arterija i vena nogu?

CD arterija i vena nogu je bezbolna pretraga bez upotrebe ionizirajućeg zračenja. Pretragom se prikazuju venski i
arterijski sustav nogu te eventualna prisutna oštećenja ili promjene.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CD arterija i vena ruku?

Pomoću ultrazvuka i tzv. dopplerskog efekta prikazuje se anatomski izgled venskog i arterijskog sustava te brzina
i smjer strujanja krvi kroz aretrije i/ili vene.

Kada trebate CD arterija i vena ruku?

Pretragu trebate kod bolesti vena kao što su varikoziteti (proširene vene), sumnje na duboku vensku trombozu, kod
bolesti srca i krvnih žila, aterosklerotskih promjena krvnih žila te na indikaciju liječnika obiteljske medicine ili
specijalista.

Što obuhvaća CD arterija i vena ruku?

CD arterija i vena ruku je bezbolna pretraga bez upotrebe ionizirajućeg zračenja. Pretragom se prikazuju venski i
arterijski sustav ruku te eventualna prisutna oštećenja ili promjene.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je CD krvnih žila vrata?

Color doppler ultrazvuk vratnih krvnih žila je visokosofisticirana, bezbolna i potpuno neškodljiva metoda koja omogućava detaljan prikaz krvnih žila uključujući parametre krvnog protoka.
Zahvaljujući najmodernijoj tehnologiji, ovom pretragom se može precizno utvrditi pojava i stupanj aterosklerotskih naslaga na žilama i suženja krvnih žila s posljedičnim smetnjama protoka krvi.
Na taj način efikasno se pravovremeno detektiraju osobe s povišenim rizikom za nastanak moždanog udara što omogućava pravodobno praćenje i liječenje, kako suženja krvnih žila tako i svih faktora rizika za cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti na koje možemo utjecati.

Kada trebate pretragu?

Pretraga se preporučuje osobama koje u anamnezi imaju odnosno liječe se od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, povišenih masnoća u krvi, imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu za srčane bolesti ili moždani udar te osobama kojima je već ranije dijagnosticirano suženje krvnih žila ili su preboljele moždani udar.

Što obuhvaća pretraga?

Kod pregleda se analiziraju polazišta arterija, njihov tok, širina lumena, određivanje stupnja stenoze i hemodinamika.

Kako se pripremiti?

Pretraga traje do pola sata. Nije potrebna prethodna priprema.

Što je intravenozna urografija?

Intravenozna urografija je radiološka dijagnostička metoda kojom se procjenjuje funkcija bubrega te izgled i stanje
izvodnih kanala bubrega, uretera i mokraćnog mjehura.

Kada trebate intravenoznu urografiju?

Intravenozna urografija se radi za utvrđivanje funkcije bubrega, izgleda i stanja izvodnih kanala bubrega, uretera i mokraćnog mjehura. Također se radi kao dio predoperativne obrade kod određenih bolesti bubrega.
Pretraga se radi na indikaciju urologa ili radiologa, a u današnje vrijeme također se indicira MSCT urografija kod nekih pacijenata.

Što obuhvaća intravenozna urografija?

Prilikom pretrage primit ćete jodno kontrastno sredstvo koje se aplicira u venu ruke. Neke osobe imaju alergiju na
intravensko jodno kontrastno sredstvo koje se primjenjuje i može biti potrebna primjena lijekova (premedikacija) kako
bi se pretraga mogla za pacijenta sigurno izvesti. U slučaju već potvrđene alergije na jodna kontrastna sredstva
pretraga se ne može izvršiti već se može zamijeniti drugom metodom koja isključuje upotrebu jodnog kontrasta.
Nakon intravenski zaprimljenog kontrastnog sredstva pregled traje 45 do 60 min, za to vrijeme pacijent leži na stolu za RTG snimanje te se, ovisno o potrebi, radi nekoliko snimaka.

Kako se pripremiti?

Prije pregleda potrebno je imati nalaz ureje i kreatinina.
Prilikom naručivanja dobit ćete detaljne upute o pripremi.

Što je mamografija?

Mamografija je tehnika oslikavanja dojke predviđena za zreliju dob. Izvodi se primjenom ionizirajućeg zračenja, obavlja se na indikaciju liječnika.
Novi mamografski uređaji imaju visokosofisticiranu tehnologiju koja omogućuje optimalan prikaz dojki uz minimalnu količinu zračenja.

Kada trebate mamografiju?

Prva mamografija se preporučuje s 40 godina života te dalje prema ustaljenom algoritmu:

• svaku drugu godinu do 50.godine života
• svake godine nakon nakon 50.godine života, ali u dogovoru s radiologom

Kod žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom (karcinom dojke kod bake, majke, sestre ili bliske rođakinje) prvu mamografiju treba učiniti već s 35 godina života.

Što obuhvaća mamografija?

Svaka dojka se snima u dvije projekcije uz kompresiju (blagi pritisak) koja osigurava kvalitetan prikaz dojke.

Kako se pripremiti?

Pregled dojki mamografijom treba činiti od 5. do 10. dana menstruacijskog ciklusa, računajući od prvog dana menstrualnog krvarenja.

Što je RTG kralježnice?

Rendgensko (RTG) snimanje je metoda kod koje se X-zrake, proizvedene u RTG cijevi, usmjeravaju kroz kralježnicu
pacijenta. Zrake se dijelom resorbiraju u tijelu (deblji dijelovi i gušća tkiva više), a dio koji je prošao se registrira na
RTG filmu.

Kada trebate RTG kralježnice?

Pretraga je potrebna za procjenu koštane strukture i mineralizacije prikazanih kralježaka, osovine kralježnice te za
procjenu funkcije segmenata kralježnice, kod traume i sumnje na ozljede kralježnice, za prikaz skolioze, kod sumnji
na upalne ili degenerativne bolesti kralježnice.

Što obuhvaća RTG kralježnice?

Pretraga obuhvaća rendgensko snimanje kralježnice (cijele ili jednog segmenta) u dva smjera, a u slučaju funkcijskih
snimaka potrebne su još dvije dodatne snimke.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je RTG ?

Rendgensko (RTG) snimanje je metoda kod koje se X-zrake, proizvedene u RTG cijevi, usmjeravaju kroz dio tijela
pacijenta. Zrake se dijelom resorbiraju u tijelu (deblji dijelovi i gušća tkiva više), a dio koji je prošao se registrira na
RTG filmu.

Što obuhvaća RTG ?

Pretraga je potrebna za procjenu koštane strukture i mineralizacije kostiju, kod traume i sumnje na ozljede, kod sumnji
na upalne ili degenerativne bolesti. Pretraga obuhvaća rendgensko snimanje u dva smjera, snimka je digitalna, a snimanje se radi na indikaciju liječnika.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je RTG snimka srca i pluća?

Rendgensko (RTG) snimanje je metoda kod koje se X-zrake, proizvedene u RTG cijevi, usmjeravaju kroz prsni koš pacijenta. Zrake se dijelom resorbiraju u tijelu (deblji dijelovi i gušća tkiva više), a dio koji je prošao se registrira na RTG filmu.

Kada trebate RTG snimku srca i pluća?

Rendgensko snimanje (RTG) srca i pluća potrebno je kod sumnje na upalu pluća, bronhitisa, traume prsišta, tumora pluća, kao dio predoperativne obrade, ali i kao dio sistematskog pregleda ukoliko postoji indikacija internista.
Pretraga se radi preventivno kod osoba kod kojih postoji rizik za bolesti pluća (pušači), kod preventivnih pregleda za određena zanimanja te na indikaciju liječnika specijalista.

Što obuhvaća RTG snimka srca i pluća?

RTG snimka srca i pluća najčešće se radi u dvije projekcije (PA i profilna snimka pluća), a u rijetkim situacijama, prema procjeni liječnika specijalista, potrebna su i dodatna snimanja.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je UZV abdomena?

Ultrazvučni pregled (UZV) je dijagnostička pretraga koja pomoću ultrazvučnih valova prikazuje unutarnje
parenhimatozne organe trbušne šupljine (jetra, gušterača, bubrezi, slezena, žuč, žučnjak, mokraćni mjehur, uterus,
prostata, velike krvne žile, regionalne limfne čvorove). Ukoliko se UZV pregledom ne uspije utvrditi uzrok ili UZV pregled ne odgovori na sve postavljene sumnje liječnika koji Vas je uputio na pregled može se tražiti daljnja dijagnostička obrada.

Kada trebate UZV abdomena?

Pretragu trebate ako Vaš obiteljski liječnik ili specijalist procijene da su Vaši simptomi povezani s promjenama trbušnih organa, kod bolova u trbuhu, za praćenje stanja nakon operativnih zahvata, kod tvorbi u trbuhu koje se pipaju. UZV abdomena je dio redovitih sistematskih pregleda.

Što obuhvaća UZV abdomena?

Dio tijela koji se pregledava se razodjene te se nanese čisti, kontaktni gel koji je na bazi vode i lako se uklanja nakon pretrage. Ultrazvučnom sondom liječnik prelazi preko dijela tijela koji pregledava te analizira trbušne organe. Liječnik može zahtijevati da promijenite položaj dijela tijela koji pregledava radi analize svih segmenata koji su dostupni ultrazvučnom pregledu.

Kako se pripremiti?

UZV pregledu smeta zrak u crijevima pa se dan prije pregleda preporučuje lagana, jušna hrana. Zabranjene su
mahunarke, teška hrana, gazirana pića koji stvaraju zrak u crijevima. Zadnji obrok se preporučuje najkasnije do 18 h dan prije pregleda, a nakon toga se može piti vodu ili čaj. Na dan pregleda treba doći natašte ili ne jesti barem 5 do 6 sati prije pregleda.

Što je UZV CD testisa?

UZV CD testisa je ultrazvučni pregled testisa s primjenom ultrazvučne tehnologije u svrhu pomne i kvalificirane analize testisa, krvožilnog arterijskog i venskog raspleta u testisima i mošnjama te analize ostalih okolnih struktura mošnji (epididimisa, funikulusa, venskih spletova itd.). Visoka kvaliteta UZV prikaza čini ovaj pregled metodom primarnog izbora i omogućuje brzo i kvalitetno urološko liječenje.

Kada trebate UZV CD testisa?

UZV CD testisa trebate tijekom urološke obrade akutnih ili kroničnih bolova u mošnjama kao i evidentnih upalnih procesa, smetnji mokrenja, obrade muške neplodnosti te u slučajevima sumnje na razvoj tumora testisa i u slučajevima akutne traume ili posttraumatskih stanja mošnji (stanja nakon udaraca, zgnječenja, sportskih povreda i sl.). Neka od ovih stanja nose visoki rizik za zdravlje i život pacijenta te moguću neplodnost muškarca te ih treba na vrijeme
dijagnosticirati kako bi se provelo uspješno liječenje.

Što obuhvaća UZV CD testisa?

Prilikom pregleda se analiziraju meka tkiva obje ingvinalne regije, hvatišta mišića za zdjelične kosti kao i sve strukture mošnji (testisa, epididimisa, venskog raspleta i arterijskog raspleta i protoka krvi). Pregled je bezbolan i potpuno neškodljiv.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je UZV denzitometrija?

UZV denzitometrija je ultrazvučno mjerenje mineralne gustoće kosti.

Kada trebate UZV denzitometriju?

UZV denzitometrija je potrebna radi procjene koštane gustoće tj. ima li znakova osteoporoze odnosno imate li povećan rizik za nastanak koštanih prijeloma. UZV denzitometrija se najčešće koristi radi epidemioloških ispitivanja, tj. kao probirna metoda procjene koštane gustoće u određenim skupinama ljudi na jednom mjestu i u kratkom vremenu, kao npr. u domovima umirovljenika. Pretraga se preporučuje ako se sumnja na osteoporozu, a ne može se učiniti DEXA denzitometrija.

Što obuhvaća UZV denzitometrija?

Pretraga je bezbolna i bezopasna te traje nekoliko sekundi. Izvodi se tako da se gola peta položi u za to predviđeno mjesto u prenosivoj napravi.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna priprema.

Što je UZV dojki?

Ultrazvuk dojki je neinvazivna, bezbolna tehnika pregleda dojki bez ionizirajućeg zračenja koja se može ponavljati višekratno bez štetnih posljedica.

Kada trebate UZV dojki?

Preporučuje se kao tehnika pregleda dojki u mlađih žena koje imaju bujan žljezdani parenhim zbog hormonskog statusa. Preporučuje se kod djevojaka od perioda spolne zrelosti nadalje, svakih 8 do 12 mjeseci. U slučaju da pacijentica kod redovitih mjesečnih samopregleda napipa sumnjivu kvržicu, potrebno je učiniti ultrazvučni pregled dojke odmah.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna priprema.

Što je UZV i CD štitnjače?

UZV štitnjače je u potpunosti bezbolna, neinvazivna pretraga koja ne koristi ionizirajuće zračenje te se može ponavljati više puta. Uporabom CD-a (color doppler) procjenjuje se prokrvljenost štitnjače.

Kada trebate UZV i CD štitnjače?

UZV i CD štitnjače je potreban za procjenu veličine i strukture štitne žlijezde kao i eventualnih patoloških promjena u morfologiji štitnjače. Pretragu je potrebno učiniti kod poremećaja u radu štitne žlijezde (povišena ili snižena razina hormona štitnjače), kod povećanja štitne žlijezde ili izbočenja na vratu u području štitne žlijezde. U slučaju da se nađu određene promjene (ciste, čvorovi) ponekad je potrebno napraviti citološku punkciju.

Što obuhvaća UZV i CD štitnjače?

Prilikom UZV pregleda štitnjače pregledaju se i okolne regije vrata zbog eventualnih uvećanih limfnih čvorova.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je UZV lokomotornog sustava?

Ultrazvučna dijagnostika (UZV) u mišićnokoštanom sustavu je dijagnostička pretraga koja pomoću ultrazvučnih valova prikazuje meka tkiva našeg tijela, u ovom slučaju mišiće i analizi dostupna meka tkiva zglobova. UZV pregledom se mogu analizirati traume, sportske ozljede i sindromi prenaprezanja, upalne bolesti, promjene u sklopu degenerativnih bolesti zglobova te tumori. UZV pregledu mogu biti nedostupna dublja tkiva tijela ili ekstremiteta te unutarzglobna tkiva, kao npr. strukture u koljenu poput križnih ligamenata, meniskusa i hrskavice. Ukoliko se UZV pregledom ne uspije utvrditi uzrok smetnji ili UZV pregled ne odgovori na sve postavljene sumnje liječnika koji Vas je uputio na pregled, može se tražiti daljnja dijagnostička obrada.

Kada trebate UZV lokomotornog sustava?

Pretragu trebate ako Vaš obiteljski liječnik ili specijalist (ortoped, traumatolog, fizijatar, specijalist sportske medicine ili radiolog) procijene da su Vaši simptomi povezani s promjenama mekih tkiva mišića ili zglobova koji su dostupni ultrazvučnoj analizi.

Što obuhvaća UZV lokomotornog sustava?

Dio tijela ili zglob koji se pregledava se razodjene te se nanese čisti, kontaktni gel koji je na bazi vode i lako se uklanja nakon pretrage. Ultrazvučnom sondom liječnik prelazi preko zgloba ili dijela mišićnog segmenta tijela koji pregledava i analizira promjene u mekim tkivima. Liječnik može zahtijevati da promijenite položaj dijela tijela koji pregledava radi analize svih segmenata koji su dostupi ultrazvučnom pregledu.

Kako se pripremiti?

Posebna priprema nije potrebna, osim eventualno odjenuti odjeću koju će Vam biti lako skinuti s dijela tijela ili zgloba koji treba pregledati.