Što je EKG?

Snimanje elektrokardiograma (EKG) neinvazivni je postupak koji se provodi u svrhu prikupljanja podataka o elektrofiziologiji srca, a omogućuje grafički prikaz električne aktivnosti srčanih otkucaja. Ukazuje na promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog krvnog tlaka te usmjerava tijek daljnjih pretraga.

Kada trebate EKG?

EKG se radi u sklopu internističkog ili kardiološkog pregleda, a posebno kod prisutnosti boli u prsima, osjećaja nepravilnog rada srca, kod povišenog krvnog tlaka te u dijagnostici i praćenju koronarne bolesti (angina, infarkt miokarda).

Što obuhvaća EKG?

Snimanje se provodi u ležećem položaju. Na stijenku prsnog koša postavlja se šest elektroda prekordijalno (ispred srca) te elektrode na obje ruke i lijevu nogu, dok se na desnu nogu obično spaja elektroda koja služi kao uzemljenje. Prije snimanja oslobodit ćete prsni koš i donje dijelove ekstremiteta, a za vrijeme snimanja morate mirovati.

Kako se pripremiti?

Kod kardiološkog pregleda uz novo snimljeni EKG potrebno je priložiti i starije EKG zapise jer se usporedbom može utvrditi jesu li eventualne postojeće promjene u EKG-u starije ili su novonastale.

Što je BMI?

Indeks tjelesne mase je pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe.

Kada trebate BMI?

BMI je potreban kada je Vaša tjelesna težina iznad ili ispod normale predviđene za dob i spol.
Iako BMI nije idealan pokazatelj uhranjenosti za sve osobe (npr. sportaši), ali je odličan vodič u praćenju liječenja pretilosti ili neuhranjenosti.

Što obuhvaća pretraga?

Izračun indeksa tjelesne mase obuhvaća mjerenje tjelesne težine i visine.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Što je pregled internista?

Internistički pregled obavlja liječnik specijalist interne medicine. Pregled uključuje razgovor s pacijentom tijekom kojeg liječnik uzima detaljne podatke o prijašnjim bolestima pacijenta, bolestima u obitelji i sadašnjim tegobama (anamneza) te od detaljnog kliničkog pregleda.

Kada trebate pregled internista?

Internistički pregled je potreban kod pojave zdravstvenih tegoba, kao sistematski (preventivni) pregled ili u sklopu predoperativne obrade.

Što obuhvaća pregled internista?

Nakon iscrpne anamneze, liječnik obavlja klinički pregled koji obuhvaća inspekciju, palpaciju, perkusiju i auskultaciju što znači da će liječnik utvrditi kakvo je opće stanje pacijenta, pogledati kožu i vidljive sluznice, laganim pritiscima vrhovima prstiju pregledati limfne čvorove, krvne žile, trbušne organe i poslušati srce i pluća te izmjeriti krvni tlak.
Po završenom razgovoru i pregledu s EKG-om, u dogovoru s pacijentom liječnik će odlučiti o daljnjim potrebnim pretragama ili pregledima. Točna dijagnoza na temelju dobivenih podataka, pretpostavka je za uspješno liječenje pacijenta.

Kako se pripremiti?

Potrebno je donijeti sve ranije nalaze. Poželjno je na pregled doći natašte zbog eventualnih laboratorijskih pretraga.

Što je pregled nefrologa?

Tijekom nefrološkog pregleda koji obavlja liječnik specijalist interne medicine uže specijalnosti iz nefrologije, postavlja se sumnja na bolest bubrega te potrebnom laboratorijskom i radiološkom obradom utvrđuje o kojoj se bolesti radi. Nefrolog prati bolesnike s od ranije poznatim bubrežnim bolestima kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje funkcije bubrega, ali i bolesnike koji se liječe nadomještanjem bubrežne funkcije (hemodijalizom ili peritonejskom dijalizom) te prati bolesnike s transplantiranim bubregom.

Kada trebate pregled nefrologa ?

Poremećaji u laboratorijskim nalazima otkriveni slučajno ili tijekom sistematskih pregleda mokraće ili krvi ili nekom metodom oslikavanja (UZV, rtg, CT, MR, pretraga radioizotopom) koji se ne očituju nekim subjektivnim tegobama, čest su razlog zabrinutosti osobe u koje je taj poremećaj otkriven i mogu biti znakom neprepoznate bolesti mokraćnog sustava.
Neke od najčešćih internističkih bolesti kao što su to povišeni tlak i šećerna bolest mogu dovesti do teškog oštećenja bubrega (kronične bolesti bubrega), kada život nije moguć bez nadomjesne terapije (dijalize ili transplantacije).
Neke od bolesti koje izravno ne ugrožavaju život kao što su to npr. ponavljajuće bakterijske infekcije mokraćnog sustava, bitno utječu na kvalitetu života i razlogom su čestog uzimanja antimikrobne terapije sa svim njezinim posljedicama. Kod takvih je pacijenata potrebna detaljna obrada kako bi se pokušalo prepoznati i otkloniti uzrok bolesti i faktore koji joj pogoduju.
Nefrologija kao dio interne medicine bavi se bolestima i poremećajima bubrega i mokraćnog sustava. Te se bolesti, posebice one kroničnog tijeka, vrlo često očituju s malo znakova i simptoma zbog čega se teško otkriju ili se dijagnoza postavlja kasno, u uznapredovalom stadiju bolesti.

Što obuhvaća pregled nefrologa?

Na temelju kompletnog internističkog pregleda (anamneza i fizikalni pregled) uz specifična pitanja vezana uz bolesti bubrega i mokraćnog sustava te uvida u postojeću zdravstvenu dokumentaciju nefrolog postavlja konačnu dijagnozu bolesti ili diferencijalnu dijagnozu, predlaže plan pretraga i, nakon što ustanovi o kojoj se bolesti radi, plan liječenja.

Kako se pripremiti?

Potrebno je pripremiti svu postojeću medicinsku dokumentaciju. Poželjno je na pregled doći natašte zbog eventualnih laboratorijskih pretraga.

Što je sistematski pregled?

Sistematski pregled je cjeloviti, detaljni pregled tijela i većine organa ("od glave do pete"). Preporučeno je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili postojanju čimbenika rizika. Starija životna dob, kronične bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih čimbenika rizika opravdavaju i češće sistematske preglede. Užurbani način života modernom čovjeku ne dopušta brigu o vlastitom zdravlju u mjeri u kojoj zaslužuje, no, u Specijalnoj bolnici AGRAM smo Vam osigurali sve preglede na jednom mjestu u jednom danu uz minimalno čekanje. Individualni preventivni pregled pruža Vam cjelovit uvid u zdravstveno stanje i priliku da se s našim specijalistima savjetujete o održavanju urednog zdravstvenog stanja i/ili eventualnom daljnjem liječenju nastalih tegoba.

Kada trebate sistematski pregled?

Sistematski pregled trebate radi ranog otkrivanja bolesti i pravovremenog liječenja. U današnje vrijeme, prema učestalosti i smrtnosti, na prvome mjestu su bolesti krvožilnog sustava, a odmah nakon njih slijede maligne bolesti, potom bolesti dišnih putova, reumatske i druge bolesti. Nezdrav način života, nepravilna prehrana, stres, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se čimbenicima rizika za nastanak ovih bolesti. Nerijetko se čimbenici rizika ovih oboljenja, inače latentno prisutni mjesecima i godinama, otkriju prilikom sistematskog pregleda. Uspjeh liječenja i prognoza malignih bolesti (rak prostate u muškaraca, rak dojke i maternice u žena, rak debelog crijeva, rak želuca, rak pluća) značajno ovise o pravovremenom otkrivanju bolesti. Međutim, često se razvijaju podmuklo, bez ikakvih ili ozbiljnijih simptoma. Redoviti sistematski pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje nekih malignih promjena probiranjem (npr. određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 40 godina, pregled i ultrazvuk dojke u svih žena, određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina) ili ciljanom dijagnostikom u članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.

Što obuhvaća sistematski pregled?

Ako se tijekom sistematskog pregleda pojavi potreba za kontrolom od ranije prisutne bolesti ili se otkrije nova, predlaže se dopuna standardnog programa i obavljaju se dodatne pretrage ili dijagnostički postupci (npr. ako se nađe povišena koncentracija glukoze u krvi, određuje se HbA1c ili ako se nađe povećana štitnjača, po potrebi se rade i druge pretrage vezane za funkciju štitne žlijezde te ultrazvuk štitne žlijezde).

Kako se pripremiti?

Doći natašte odnosno minimalno 4 sata prije pregleda ne jesti i ni piti (izuzev vode). Donijeti raniju medicinsku dokumentaciju

Što je spirometrija?

Spirometrija je osnovni test za ispitivanje plućne funkcije. Spirometrijom možemo dokazati jesu li Vaše smetnje povezane
s plućnim bolestima ili je uzrok druge prirode (npr. bolesti srca, psihički poremećaj i sl.).

Kada trebate spirometriju?

Spirometriju trebate ako ste pušač, ako imate tegoba s disanjem u mirovanju ili naporu, ako imate noćna gušenja, osjećaj
piskanja u prsima ili uporni kašalj. Nalaz spirometrije zajedno s nalazima drugih dijagnostičkih metoda (RTG pluća i srca, fizikalni pregled, krvni nalazi) doprinosi postavljanju konačne dijagnoze i donošenje odluke o daljnjem liječenju.

Što obuhvaća spirometrija?

Spirometrija je bezbolna metoda kod čijeg izvođenja je vrlo važna suradnja pacijenta te pravilna tehnika. Radi veće
točnosti, testiranje se izvodi tri puta zaredom.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema. Ukoliko ste već radili spirometriju, potrebno je donijeti ranije nalaze radi usporedbe.

Što je brzi ureaza test?

Brzim ureaza testom provjerava se postojanje bakterije Helicobacter pylori u bioptičkim uzorcima želučane sluznice.

Kada trebate brzi ureaza test ?

Test trebate kada imate dispeptičke ili ulkusne smetnje poput boli u gornjem trbuhu, žgaravice, nadimanja, slabosti i mučnine.

Što obuhvaća brzi ureaza test ?

Tijekom gastroskopije liječnik uzima komadić sluznice želuca za brzi test ureaze (engl. Rapid urease test = RUT).
Test se zasniva na činjenici da bakterijska ureaza (emzim H. pylori) u bioptičkom uzorku mijenja boju specijalnog medija
na test traci.
Rezultati testa gotovi su do 1 sat nakon pretrage (najčešće nakon 30 minuta).

Kako se pripremiti?

Što je gastroskopija?

Gastroskopija je endoskopska pretraga kojom se pregledava unutrašnjost jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva, odnosno dvanaesnika, optičkim, savitljivim instrumentom poput teleskopa kojeg nazivamo endoskop. To je jedina pretraga kojom sa sigurnošću otkrivamo promjene sluznice tj. upale i oštećenja sluznice kao što su erozije (površinska oštećenja sluznice), ulkusi (vrijed, čir, dublja oštećenja sluznice) i tumori (dobroćudni i zloćudni).

Kada trebate gastroskopiju?

Gastroskopiju trebate kada imate tegobe kao što su probavne smetnje, bolovi u gornjem trbuhu, otežano gutanje, gubitak tjelesne težine, povraćanje i krvarenje te kod razvoja sideropenične anemije (slabokrvnost uslijed manjka željeza).

Što obuhvaća gastroskopija?

Prije pretrage, grlo će Vam pošpricati lokalnim anestetikom kako bi se smanjio osjet i refleks povraćanja koji se može javiti prilikom prolaska endoskopa kroz grlo. Gastroskopija se obavlja dok ležite na boku. Nakon postavljanja usnika (mala tubica koju morate zagristi i držati zubima), liječnik će kroz njega pažljivo uvesti endoskop u usta. Zamolit će Vas da progutate kako bi endoskop lakše prošao do jednjaka i želuca. Tijekom pretrage možete normalno disati. Kada se endoskopom uđe u želudac, obično se upuše malo zraka kroz cijev kako bi se želudac napuhnuo, a stjenke izravnale te sluznica želuca što bolje vidjela. U tom trenutku možete osjetiti kratku mučninu.
Sićušna kamera na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti Vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava Vaš jednjak, želudac i tanko crijevo.
U slučaju potrebe, liječnik će uzeti uzorak tkiva želuca (bioptat) za patohistološku analizu i/ili ukloniti polipe. To se obavlja sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop i uglavnom je bezbolno i brzo. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi van brzo i jednostavno.
Rezultati određivanja su gotovi isti dan.
Tijekom pretrage potrebno je pažljivo slušati savjete liječnika i medicinske sestre kako bi zahvat bio što manje neugodan.
Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti naknadno.

Kako se pripremiti?

Na dan pregleda potrebno je doći natašte, odnosno ništa ne jesti, ne piti te ne pušiti!

Što je kalprotektin u stolici?

Kalprotektin je upalni protein. Ako se određuje u uzorku stolice, ukazuje na upalne bolesti crijeva i može biti probirni test prije endoskopskih zahvata (kolonoskopije).

Kada trebate pretragu?

Ovu pretragu trebate ako imate simptome bolesti crijeva (kao što su učestala bol ili grčevi u trbuhu, krvave ili proljevaste stolice, iznenadni gubitak tjelesne težine, osjećaj loše probave te punoće i nadutosti) ili kada vaš liječnik posumnja da bolujete od upalnih crijevnih stanja poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Određivanje fekalnog kalprotektina omogućuje razlikovanje relativno učestalog poremećaja iritabilnog crijeva od prethodno navedenih rijetkih oboljenja.

Što obuhvaća pretraga?

Za ovu pretragu treba donijeti uzorak stolice. Skupite uzorak stolice u čistu i suhu posudicu (preuzetu u laboratoriju ili kupljenu u ljekarni). Uzorak stolice treba uzeti izbjegavajući kontakt s vodovodnom vodom.

Rezultat testiranja je kvantitativan i predstavlja broj tj. količinu kalprotektina u jedinicama mjere: µg kalprotektina / g stolice. Rezultati mjerenja < 50 µg/g su negativni. Kalprotektin > 120 µg/g smatra se pozitivnim. Za interpretaciju rezultata kalprotektina od 50 do 120 µg/g (granično pozitivni) potrebno je ponoviti određivanje kalprotektina u drugom uzorku stolice za 4-6 tjedana.

Rezultati su najčešće gotovi isti dan ili najkasnije naredni radni dan (od ponedjeljka do petka). 

Kako se pripremiti?

Pretraga se ne preporučuje za vrijeme uzimanja nesteroidnih protuupalnih

lijekova (Aspirin, Andol, Ibuprofen itd.)

Što je pregled gastroenterologa?

Gastroenterološki pregled je subspecijalistički pregled kojim se na temelju anamneze, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza procjenjuje potreba za daljnjom gastroenterološkom dijagnostičkom obradom.

Kada trebate pregled gastroenterologa?

Pregled gastroenterologa trebate kada imate probavne smetnje, bolove u gornjem trbuhu, povraćanje, promjene u funkciji crijeva (izmjene proljeva i zatvora) ili krvarenje.

Što obuhvaća pregled gastroenterologa?

Gastroenterološki pregled se sastoji od uzimanja anamneze, razgovora o dosadašnjim bolestima i postojećim teškoćama, pregleda učinjenih nalaza te kliničkog pregleda. Pregled obuhvaća dijagnostiku i liječenje tegoba probavnog sustava (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, jetra, žučni mjehur i gušterača). Gastroenterološkim pregledom se na temelju laboratorijskih nalaza i kliničkog pregleda procjenjuje potreba za daljnjom gastroenterološkom dijagnostičkom obradom. Takva obrada može uključivati gastroskopiju, kolonoskopiju i UZV pregled trbušne šupljine koji se obavljaju u ambulantnim uvjetima ili eventualno invazivnije dijagnostičke postupke koji se obavljaju u bolničkim uvjetima (biopsija jetre, ERCP, itd).

Kako se pripremiti?

Na gastroenterološki pregled potrebno je donijeti medicinsku dokumentaciju te znati nazive lijekova koje uzimate.

Što je rektosigmoidoskopija?

Rektosigmoidoskopija je pregled završnog dijela debelog crijeva optičkim, savitljivim instrumentom (endoskop) koji omogućuje prikaz svih anatomskih struktura ravnog, zavojitog i silaznog dijela debelog crijeva.

Kada trebate rektosigmoidoskopiju?

Pretragu trebate ukoliko postoji sumnja na postojanje tumorskih i ostalih lezija u debelom crijevu, a prvenstveno kod bolesnika starijih od 50 godina.

Što obuhvaća rektosigmoidoskopija?

Rektosigmoidoskopija je kratka kolonoskopija kojom se pregledava ravni, zavojiti i silazni dio debelog crijeva (sigmoidno crijevo i rektum) u dužini od 60 do 70 cm.

Kako se pripremiti?

link

Što je kolonoskopija?

Kolonoskopija je sigurna i učinkovita metoda za vizualno ispitivanje sluznice crijeva pomoću dugog, fleksibilnog, cjevastog instrumenta (kolonoskopa) koji na vrhu ima malu kameru. Koristi se za dijagnosticiranje problema debelog crijeva i rektuma te za obavljanje biopsija i uklanjanje polipa debelog crijeva. Kolonoskopijom je sada moguće otkriti i ukloniti većinu polipa bez abdominalne operacije.
Kolonoskopija je točnija od irigografije debelog crijeva za otkrivanje polipa ili ranog karcinoma debelog crijeva. Često se pronađeni polipi mogu odmah i ukloniti, a pravovremenim uklanjanjem polipa u crijevu sprečavamo razvoj karcinoma. Većina kolonoskopija se izvodi ambulantno uz minimalnu nelagodu, obično bez sedacije. Prednosti kolonoskopije bez sedacije su izbjegavanje mogućih komplikacija (presediranost, aspiracija, bronhospazam), a i skraćuje se vrijeme pregleda.

Kada trebate kolonoskopiju?

Kolonoskopiju trebate kada imate zatvor ili proljev nepoznatog uzroka ili krvarenje, a što ukazuje na moguće probleme debelog crijeva ili rektuma, za provjeru neobjašnjivih bolova u trbuhu te kada postoji gastrointestinalno krvarenje (pozitivan nalaz krvi u stolici - okultno krvarenje).
Pretragu trebate i ako bolujete od kronične upalne bolesti crijeva (kolitis), ako je potrebno otklanjanje polipa, zaustavljanje krvarenja, odstranjivanje stranih tijela te za praćenje bolesnika s anamnezom polipa ili raka debelog crijeva.
Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva zauzima drugo mjesto po učestalosti kod ukupne populacije. Zbog toga je preporuka Svjetskog gastroenterološkog društva da je kolonoskopija potrebna svakoj osobi iznad 50 godina starosti, bez obzira na simptome, a osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju bi trebale učiniti najkasnije s 40 godina starosti.

Što obuhvaća kolonoskopija?

Prije samog pregleda odjenut ćete gaće za jednokratnu uporabu s otvorom u području završnog dijela debelog
crijeva. Pregled se radi u ležećem položaju na lijevom boku s koljenima lagano primaknutima bradi. Liječnik započinje pregled stavljajući oko izlaza debelog crijeva gel koji je lokalni anestetik. Nakon toga napravi pregled anusa i završnog debelog crijeva
prstom (digitorektalni pregled), a zatim stavi vrh kolonoskopa u završni dio debelog crijeva. Zatim, upuhujući zrak pomiče savitljivu cijev kroz crijevo prema početnom dijelu debelog crijeva (cekum).
Nakon što se pregleda i ovaj dio crijeva, kolonoskop se polako izvlači. Liječnik može zatražiti da se tijekom pregleda okrenete na leđa ili na desni bok kako bi lakše napredovao kroz crijevo. Također može zatražiti od Vas ili od medicinske sestre da rukom pritisne određena mjesta na trbuhu kako bi se ograničilo izvijanje kolonoskopa.
Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti nekoliko dana kasnije.
Možete osjećati napuhnutost par sati nakon pregleda uz puštanje plinova pri čemu se prazni zrak koji je upuhnut u crijeva tijekom pretrage. Možete primijetiti i malo krvi s prvom stolicom.
Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi iskusan liječnik i većina ljudi nema nikakvih problema nakon pretrage.

Opis usluge

Dobra edukacija o dijabetičkoj dijeti je preduvjet uspješnog liječenja. Nakon što Vas liječnik dijabetolog informira o šećernoj bolesti, načinu prehrane, samokontroli i tjelovježbi, medicinska sestra daje dodatne upute do u detalje kako bi se što spremniji vratili u normalan život. Uz sve to dobivate individualizirane pisane upute o prehrani u kojima se definiraju optimalni energetski unos, odnosno dnevna količina hrane te broj i raspored obroka prilagođen tjelesnoj masi, terapiji, tjelesnim aktivnostima, navikama i potrebama bolesnika.

Nakon postavljene dijagnoze šećerne bolesti ili ako Vam je nakon internističkog/sistematskog pregleda rečeno da imate povećan rizik za šećernu bolest (stanje predijabetesa), potrebna Vam je edukacija o dijabetološkoj prehrani.

Što obuhvaća edukacija o dijabetološkoj prehrani?

Edukacija obuhvaća detaljne upute o načinu prehrane s obzirom na tip dijabetesa, ranije navike, vrstu posla, itd. Savjetovanje traje oko 30 minuta.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Pregled dijabetologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od iscrpne anamneze (razgovora s bolesnikom o nastanku tegoba) i fizikalnog pregleda po svim sustavima. Svrha je postaviti dijagnozu i ako je bolest poznata od ranije provjeriti odgovara li stvarnom stanju, evaluirati metaboličku regulaciju i dosadašnju terapiju i provjeriti ima li već kroničnih komplikacija, koji su sustavi i koliko zahvaćeni te postoje li paralelno i druge bolesti koje mogu bitno utjecati na stanje organizma i terapijski izbor.

Kada trebate pregled dijabetologa?

Pregled trebate kako biste potvrdili ili isključili dijagnozu šećerne bolesti i dobili sve potrebne smjernice za liječenje, a nakon pojave simptoma šećerne bolesti ili samo sumnje na bolest, najčešće na prijedlog liječnika obiteljske medicine ili internista.

Što obuhvaća pregled dijabetologa?

Nakon anamneze i fizikalnog pregleda te uvida u dostupnu dokumentaciju i laboratorijske nalaze donosi se novi terapijski plan uz osnovne informacije bolesniku o stanju njegove bolesti, prognozi, načelima dijabetičke prehrane i dogovor o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima. Pregled traje 40 do 60 minuta.

Kako se pripremiti?

Za dijabetološki pregled nije potrebna posebna priprema, ali kako su uz pregled redovito potrebne i druge pretrage (laboratorijske, EKG, ultrazvuk trbušnih organa i sl.), dobro je pri dolasku na pregled biti natašte.

Opis usluge

Pregled endokrinologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od anamneze i fizikalnog pregleda s posebnim naglaskom na moguće promjene koji su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezda.

Kada trebate pregled endokrinologa?

Endokrinološki pregled trebate kako bi provjerili radi li se kod Vas o poremećaju žlijezda s unutarnjim lučenjem u koje spadaju hipofiza, štitnjača, doštitne žlijezde, gušterača, nadbubrežne žlijezde te spolne žlijezde (jajnici u žena, testisi u muškaraca) tj. kada postoji sumnja ili je dokazano da jedna od gore navedenih žlijezda ne radi dobro zbog nedostatne ili prekomjerne hormonske aktivnosti. Pregled je potreban i ako postoji sumnja ili je dokazana osteoporoza, ako imate poteškoća zbog prekomjerne ili nedostatne tjelesne težine, ako se uz dosadašnje lijekove ne osjećate dobro ili kao kontrolni pregled.

Što obuhvaća pregled endokrinologa?

Pretraga obuhvaća razgovor sa specijalistom endokrinologom o bolestima članova rodbine, Vašim bolestima od rođenja i sadašnjim tegobama, pregledom kompletne medicinske dokumentacije te fizikalnim pregledom s posebnim naglaskom na moguće promjene koje su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezde (visina, težina, indeks tjelesne mase, izgled kose, očiju, štitnjače, kože, okrajina, vrijednost krvnog tlaka). Nakon pregleda i uvida u sve nalaze, endokrinolog će postaviti radnu ili konačnu dijagnozu te, ukoliko je potrebno, preporučiti dodatne pretrage, poput mjerenja hormona, slikovne preglede žlijezda kao što su ultrazvuk, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija te eventualne citološka punkcija pod kontrolom UZV-a i nakon toga odlučiti o načinu liječenja.

Kako se pripremiti?

Preporučuje se donijeti nalaze prethodno učinjenih pretraga i podatke o lijekovima koje eventualno uzimate kao i o podatke o bolestima u obitelji.

Opis usluge

Ergometrija ili test opterećenja je neinvazivna dijagnostička metoda koja može otkriti simptome i znakove oboljenja srca i krvnih žila (koronarna bolest srca) koji nisu prisutni u mirovanju i kojom se može procijeniti srčana funkcija.

Najčešće se izvodi zbog procjene ishemije srca u opterećenju i sumnje na koronarnu bolest srca, praćenja bolesnika kod kojih je već evidentirana koronarna bolest srca (stanje nakon infarkta srca, ugradnje stenta ili kardiokirurškog zahvata s ugradnjom premosnica) pri čemu se određuje težina, prognoza i eventualna progresija bolesti tijekom vremena, procjene kretanja tlaka i pulsa u opterećenju te funkcionalnog statusa, tj. kako se ponaša srce kao pumpa (npr. u ispitanika s kardiomiopatijama). Također se izvodi zbog pojave srčanih aritmija, osobito onih koje mogu biti pogibeljne, procjene efekta medikamentnog ili invazivnog liječenja (ugradnja stenta ili premosnica) te procjene sposobnosti za neka zanimanja (profesionalni vozači, piloti, sportaši i sl.).

Što obuhvaća ergometrija?

Ergometrija se izvodi na test traci ili biciklu uz progresivni porast stupnjeva opterećenja prema standardiziranom protokolu pri čemu se bilježe vrijednosti krvnog tlaka i pulsa, promjene u EKG-u te subjektivne tegobe ispitanika (bol u prsima, zaduha, bol u nogama, vrtoglavica i sl..

Kako se pripremiti?

Preporučamo najmanje tri sata prije testiranja ne jesti, ne konzumirati kofeinske napitke i ne pušiti. Prije testiranja izbjegavati i veće fizičke poslove. Potrebno je obući udobnu obuću i odjeću te uzeti svu redovitu terapiju. Prema savjetu liječnika ponekad je potrebno izbjeći uzimanje nekih lijekova na dan ili nekoliko dana prije testiranja, ali to nikako ne učiniti bez dogovora sa svojim liječnikom.

Opis usluge

Holter EKG je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se kontinuiranim EKG snimanjem prati rad srca tijekom 24 sata. Izvodi se tako što se na prsni koš postave elektrode koje su povezane s malim aparatom koji je obješen oko vrata, a tijekom kojeg ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Holter EKG se izvodi kod pojave subjektivnih tegoba (preskakanje i ubrzan rad srca, gubitak svijesti, omaglice i vrtoglavice i sl.), patološkog nalaza EKG-a te kod praćenja bolesnika koji se liječe zbog bolesti srčanog mišića (npr. kardiomiopatije, koronarna bolest i dr.).

Što obuhvaća holter EKG?

Pretraga se izvodi tako što se na prsni koš postave elektrode koje su povezane s malim aparatom koji se objesi preko ramena ili zaveže oko pojasa, a tijekom kojeg ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Holter tlaka je 24-satno mjerenje arterijskog tlaka uz pomoć posebnog uređaja koji višekratno tijekom dana i noći (po danu svakih pola sata, a tijekom noći, od 22 do 6 sati, svakih sat vremena) mjeri krvni tlak. Tim se načinom dobije jasna slika kretanja krvnog tlaka tijekom 24 sata.

Holter tlaka trebate kod sumnje na povišen krvni tlak ili kod praćenja bolesnika s hipertenzijom radi procjene učinka terapije te eventualne modifikacije ovisno o vrijednostima krvnog tlaka.

Što obuhvaća holter tlaka?

Pretraga se izvodi tako što se postavi manžeta na nadlaktici koja je spojena s aparatom koji se objesi preko ramena ili zaveže oko pojasa, a koji snima i bilježi vrijednosti krvnog tlaka tijekom 24 sata. Tijekom snimanja ispitanik obavlja uobičajene dnevne aktivnosti koje bilježi u dnevnik kao i pojavu eventualnih subjektivnih tegoba.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge

Pregled kardiologa je pregled subspecijalista koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda i dodatnih dijagnostičkih pretraga postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Kada trebate pregled kardiologa?

Pregled kardiologa Vam je potreban ako imate subjektivne tegobe (bol u prsima, netolerancija napora, gubitak svijesti, zaduha, ubrzan i nepravilan rad srca i dr.), patološki nalaz EKG-a, šum na srcu ili već evidentiranu bolest srca zbog koje je potrebno kontinuirano praćenje.

Što obuhvaća pregled kardiologa?

Pregled kardiologa obuhvaća uzimanje anamneze, klinički pregled, EKG te eventualne dodatne dijagnostičke pretrage temeljem kojih se donosi zaključak.

Kako se pripremiti?

Na pregled ponijeti prethodnu medicinsku dokumentaciju.

Opis usluge

Kardiovaskularni rizik se računa pomoću SCORE tablica proisteklih iz epidemioloških istraživanja, a koje se temelje na sljedećim čimbenicima rizika: dob, spol, pušenje, sistolički arterijski tlak i ukupni kolesterol. Ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema SCORE modelu izražen je kao apsolutni rizik za razvoj smrtonosnog kardiovaskularnog događaja u sljedećih 10 godina. Temeljem tog izračuna dijelimo osobe po skupinama na nizak, umjeren, visoki i vrlo visoki rizik. Tablice rizika mogu pomoći u procjeni i smanjenju rizika, ali se moraju tumačiti u svjetlu kliničkog znanja i iskustva te vjerojatnosti za razvoj kardiovaskularne bolesti u određenog bolesnika.

Score tablice se koriste u osoba koje nemaju dokazanu kardiovaskularnu bolest, dijabetes, kroničnu bubrežnu bolest ili vrlo visoku razinu pojedinačnih čimbenika rizika. Osobe s dijagnosticiranim navedenim bolestima ionako imaju visoki rizik i potrebno im je intenzivno savjetovanje i liječenje.

Što obuhvaća procjena kardiovaskularnog rizika?

Računanje rizika prema SCORE modelu ili procjena liječnika temeljem kliničkog znanja, iskustva i pridruženih faktora rizika kojom se određuje vjerojatnost za razvoj kardiovaskularne bolesti u određenog bolesnika.

Kako se pripremiti?

Nije potrebna posebna priprema.

Opis usluge?

UZV srca je temeljna dijagnostička metoda koja se koristi ultrazvukom za slikovno prikazivanje srca, uz morfološku i funkcionalnu analizu srčanih struktura. Koristi se ne samo za dijagnozu bolesti nego i za njeno praćenje i odabir terapije.

Ukoliko imate šum na srcu, patološki nalaz EKG-a, poremećaj srčanog ritma, subjektivne tegobe (intolerancija napora, zaduha, osjećaj gušenja, bol u prsima, nepravilan rad srca, gubitak svijesti…) te kod praćenja niza bolesti kao što su hipertenzija, ishemijska bolest srca, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatije, bolesti aorte, prirođene srčane greške i dr.

Što obuhvaća UZV srca?

UZV srca se izvodi prislanjanjem ultrazvučne sonde na lijevu stranu prsnog koša čime se dobiva vjerni prikaz anatomskih oblika i odnosa u živoj slici s dobrom vremenskom i prostornom rezolucijom.

Kako se pripremiti?

Potrebno je sa sobom donijeti prethodnu medicinsku dokumentaciju te EKG nalaz.

Što je pregled pulmologa?

Pulmološki pregled je specijalistički pregled pulmologa koji kroz razgovor s pacijentom dobiva potrebne informacije o pacijentu, obitelji i sadašnjim tegobama te obavlja klinički pregled, postavlja dijagnozu bolesti i propisuje terapiju ili eventualno dodatne pretrage.

Kada trebate pregled pulmologa?

Pregled pulmologa potreban je u slučaju sumnje na bolest pluća, u slučaju kontrole ranije dijagnosticirane plućne bolesti ili praćenja ranije evidentirane promjene na radiološkim snimkama pluća ili funkcionalnim pretragama pluća.
Pregled trebate u slučaju otežanog disanja, gušenja, kašlja, iskašljavanja sluzavog, gnojnog ili krvavog sekreta te u slučaju pogoršanja simptoma astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti.

Što obuhvaća pregled pulmologa?

Pregled obuhvaća anamnezu, klinički pregled te preporuku za daljnje postupke.

Kako se pripremiti?

Donijeti raniju medicinsku dokumentaciju.