Oprezno u prirodi! Ugriz krpelja može biti neugodan i opasan
Dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena, mnogi građani slobodno vrijeme provode u prirodi. No, tamo vrebaju i krpelji, koji, doduše u rijetkim slučajevima, mogu uzrokovati i ozbiljne simptome. Donosimo Vam naputke i savjete kako se zaštiti, koji su simptomi i što učiniti u slučaju ugriza krpelja te kako ga ukloniti. U našoj su zemlji rasprostranjene dvije vrste krpelja: šumski (Ixodes ricinus) i pasji (Rhipicephalus sanguineus). I jedni i drugi su najaktivniji od svibnja do rujna. Krpelji za kompletiranje svog razvoja i reproduktivnog ciklusa trebaju obroke krvi. Nakon ugriza, krpelji za vrijeme hranjenja ostaju zakvačeni na domaćinu, pri čijem izboru nisu izbirljivi, zbog čega nije rijetkost da napadnu i čovjeka. Tim kontaktom krpelji na našem području mogu prenijeti boreliozu (lajmska bolest), krpeljni meningoencefalitis, tularemiju, erlihiozu, babeziozu te neke rikecioze. Većina tih bolesti može se dijagnosticirati samo kliničkim pretragama, a u liječenju je odlučujuća pravodobna terapija antibioticima. Krpeljni je meningoencefalitis upalna bolest središnjega živčanog sustava koju izaziva flavivirus.
Koji su simptomi infekcije?
Kod nekih osoba simptomi su blagi, no kod manjeg se broja osoba razvije klasični meningitis s glavoboljom, povraćanjem, mučninom i drugim neurološkim simptomima. Borelioza ili lajmska bolest očituje se crvenilom na koži, a može se razviti i miokarditis i meningitis. Tularemija pak izaziva promjene na koži i sluznici, povećava limfne čvorove i izaziva upalu pluća. Erlihioza najčešće sliči simptomima gripe, uz mogućnost komplikacija, baš kao i u slučaju babezioze. Rikecioze također po simptomima nalikuju gripi, ali mogu izazvati i teške komplikacije pa čak i smrt. U svakom slučaju, ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojavi vrućica, bolovi u zglobovima i mišićima, opća slabost, glavobolja, mučnina, osip na koži i povraćanje, svakako treba potražiti liječničku pomoć. Ugriz krpelja uglavnom je bezbolan jer pri njemu upotrebljava tvari koje sadrže anestetik. Na mjestu ugriza pojavljuju se crvenilo, svrbež i oteklina koja se povlači nakon nekoliko dana. To je posljedica iritacije tvarima koje su ušle u kožu i ne mora značiti da je odmah i došlo do infekcije. Samo manji broj ugriza rezultira simptomima bolesti i to samo ako je krpelj bio zaražen. Pritom treba naglasiti da se samo jedna bolest, krpeljni meningoencefalitis, može spriječiti cijepljenjem.
Prevencija i uklanjanje
Da biste smanjili mogućnost kontakta s krpeljima ili ih otkrili na vrijeme, za izlet u prirodu odjenite svijetlu odjeću jer je krpelja tako možemo bolje uočiti. Odjećom prekrijte što više kože (dugim rukavima, dugim nogavicama, glavu zaštitite pokrivalom), a otvorene dijelove tijela (šake, vrat…) namažite sredstvom protiv insekata jer ćete se na taj način što bolje zaštititi. Izbjegavajte kontakt s raslinjem uz putove i ne prolazite kroz visoku travu. Prije ulaska u kuću odjeću dobro iščetkajte, a zatim pažljivo pregledajte kožu. Nakon toga se istuširajte i operite kosu. Naime, krpelj se pokušava ugnijezditi u vlasištu, na pregibima i drugim toplim i vlažnim dijelovima tijela. Ugledate li ga na koži, odmah ga uklonite jer ćete tako smanjiti mogućnost infekcije. Učinite to pincetom laganim povlačenjem i kružnim pokretima zahvaćajući ga što bliže površini kože. Pritom pazite da mu ne zgnječite tijelo jer se i tako možete zaraziti, a nakon uklanjanja mjesto namažite dezinfekcijskim sredstvom.
Dostupna i cjepiva
Od uklanjanja ne treba odustati. Činjenica je da se krpeljni encefalitis prenosi i putem sline nametnika, koja se može nalaziti i na rilcu. U tom slučaju, ako je krpelj bio zaražen, mogućnost oboljenja nije isključena. Stoga ne treba riskirati nego i ukoliko rilce nikako ne možete ukloniti sami, odmah potražite pomoć medicinskog osoblja. Imajte na umu da je na krpelja najbolje ne stavljati ništa (ulje, lak za kosu, alkohol itd.) jer to neće „istjerati“ nametnika, nego samo može dodatno zakomplicirati stvari. Mjesto ugriza promatrati kroz 2 tjedna, a ako primjetite pojavu crvenila ili da se crvenilo oko mjesta ugriza širi, te u slučaju povišene temperature svakako se javite liječniku. Za one koji često borave u šumama najbolja mjera opreza jest cijepljenje protiv krpeljnog encefalitisa. Cjepivo se daje u tri doze, prva doza daje se odmah, druga jedan do tri mjeseca nakon prve, a treća se doza daje 9 do 12 mjeseci nakon druge. Cjepivo za Lajmsku bolest također postoji, dapače i više njih, iako nisu u širokoj uporabi. Bolest se liječi antibioticima čija je učinkovitost velika ako se primijene u ranoj fazi bolesti.